OPASNI OTPAD - Što je to i gdje ga baciti

U opasni otpad ubrajamo razne štetne tvari kao što su stare baterije, lijekovi, ostaci sredstava za zaštitu bilja, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, ostaci lužina, kiselina, boja, lakova, otapala, sredstva za skidanje hrđe, boje ili laka, sredstva za zaštitu drva, akumulatori, uljni filtri, termometri sa živom, antifriz, boce pod tlakom, ljepila, fotokemikalije, mineralna ulja i drugo.

Dakle, ostaci dezinfekcijskih sredstava, koje smo masovno koristili tijekom koronakrize, opasni su otpad. Svi sprejevi (dezodoransi, mirisi za kupaone, sprejevi protiv muha i komaraca) koje imamo u kući su opasan otpad. 

U koju kantu baciti tetrapak ili žarulju? Ovisi u kojem ste gradu

Kanta bijele boje koju smo kupili prije nekoliko godina, iskoristili veliku većinu, a onaj ostatak nam se u šupi 'safta' neko vrijeme, opasan je otpad. 

Naravno, sve kantice boja i lakova u kojima nam je ostalo malo boje koja se s vremenom sasušila i skuplja prašinu u šupi, opasan je otpad. 

Opasni otpad NE SMIJE se bacati u miješani komunalni otpad, niti u spremnike u koje odlažemo otpad za recikliranje - to se posebno odnosi na žute spremnike za plastiku (i metal u nekim gradovima) te spremnike za staklo. 

Dio opasnog otpada može se odvesti u reciklažna dvorišta, a to su primjerice:

• stare baterije
• stari lijekovi
• akumulatori
• elektronički otpad
• fluorescentne cijevi 

Opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od sljedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom.

Komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad i otpadna vozila svrstavaju se u opasni otpad, ako imaju neko od svojstava opasnog otpada.

OZNAKE OPASNOG OTPADA

Ukupno je 15 svojstava koji će neki otpad definirati kao opasni, a dovoljno je da otpad ima samo JEDNO svojstvo i automatski se kategorizira kao opasan. Detalje je definirala Uredba (EU) br. 1357/2014, a sve oznake opasnog otpada i njihova pojašnjenja pročitajte na portalu ZGRADOnačelnik.hr.

Inače, prema službenim podacima, količine opasnog otpada u RH iznose oko 3 posto ukupno prijavljenih količina otpada. Inače, Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja vodi registar onečišćavanja okoliša u kojemu je popis svih 'onečišćivača' u RH. 

Opasan otpad sadrži 

1. anatomske tvari - bolnički i drugi klinički otpad
2. farmaceutske proizvode, lijekove i veterinarske lijekove
3. sredstva za zaštitu drva
4. biocide i fitofarmaceutske proizvode
5. ostatke otapala
6. halogenirane organske tvari koje nisu otapala, osim inertnih polimerizirajućih materijala
7. soli za omekšavanje koje sadrže cijanide
8. mineralna ulja i uljne tvari (npr. podmazivanje kod rezanja, itd.)
9. ulje/voda, mješavine ugljikovodika i vode, emulzije
10. tvari koje sadrže PCB i/ili PCT (npr. dielektrici itd.)
11. katrani koji nastaju rafiniranjem, destilacijom i pirolitičkim postupkom (npr. talog u destilacijskim komorama, itd.)
12. tinte, tiskarske boje, pigmente, boje, lakove, uljne lakove
13. smole, lateks, plastifikatore, ljepila
14. neidentificirane i/ili nove kemijske tvari koje su produkt istraživanja i razvoja ili obrazovnih aktivnosti čiji utjecaj na ljude i/ili okoliš nije poznat (npr. laboratorijski otpad, itd.)
15. pirotehnički i drugi eksplozivni materijali
16. fotografske kemikalije i razvijači
17. materijal kontaminiran nekim spojem srodnim polikloriranom dibenzo-furanu
18. materijal kontaminiran nekim spojem srodnim polikloriranom dibenzo-para-dioksinu
19. životinjske ili biljne sapune, masti, voskove
20. nehalogenirane organske tvari koje se ne koriste kao otapala
21. anorganske tvari bez metala ili spojeva metala
22. pepeo i/ili šljaku
23. zemlju, pijesak, glinu, uključujući zemlju iz iskopa
24. necijanidne soli za omekšavanje
25. metalnu prašinu, prah
26. istrošene katalizatore
27. tekućine ili mulj koji sadrže metale ili spojeve metala
28. ostatke aktivnosti kontrole zagađenja (npr. prašina iz filtera, itd.) osim stavki 29., 30. i 33.
29. talog od ispiranja
30. talog iz postrojenja za pročišćavanje voda
31. ostatke dekarbonizacije
32. ostatke ionskih izmjenjivača
33. kanalizacijski mulj, netretiran ili neprikladan za uporabu u poljoprivredi
34. ostatke od čišćenja spremnika i/ili opreme
35. kontaminirani pribor
36. kontaminirane posude (npr. ambalažu, plinske boce, itd.) čiji sadržaj ima jedan ili više navedenih sastojaka 
37. baterije i ostale električne ćelije
38. biljna ulja
39. materijale koji nastaju selektivnim sakupljanjem otpada iz kućanstva i koji pokazuju jedno od navedenih svojstava 
40. svaki drugi otpad koji sadrži jedan od sastojaka navedenih u Dijelu II. ove Liste i ima jedno od navedenih svojstava 

Opasni otpad je i otpad koji u sebi sadrži dijelove spojeva i(ili) kemijskih elemenata)

Otrovni spojevi

• C1 berilij; spojevi berilija
• C2 spojevi vanadija
• C3 spojevi kroma (VI)
• C4 spojevi kobalta
• C5 spojevi nikla
• C6 spojevi bakra
• C7 spojevi cinka
• C8 arsen; spojevi arsena
• C9 selen; spojevi selena
• C10 spojevi srebra
• C11 kadmij; spojevi kadmija
• C12 spojevi kositra
• C13 antimon; spojevi antimona
• C14 telur; spojevi telura
• C15 spojevi barija; osim barij sulfata
• C16 živa; spojevi žive
• C17 talij; spojevi talija
• C18 olovo; spojevi olova
• C19 anorganski sulfidi
• C20 anorganski spojevi fluora, osim kalcij fluorida
• C21 anorganski cijanidi
• C22 sljedeći alkalijski ili zemnoalkalijski metali: litij, natrij, kalij, kalcij, magnezij u elementarnom obliku
• C23 kisele otopine ili kiseline u krutom stanju
• C24 lužnate otopine ili lužine u krutom stanju
• C25 azbest (prašina i vlakna)
• C26 fosfor: spojevi fosfora, osim mineralnih fosfata
• C27 metalni karbonili
• C28 peroksidi
• C29 klorati
• C30 perklorati
• C31 azidi
• C32 poliklorirani bifenili PCB i/ili poliklorirani terfenili PCT
• C33 farmaceutski ili veterinarski pripravci
• C34 biocidi i fitofarmaceutici (npr. pesticidi, itd.)
• C35 infektivne tvari
• C36 kreozoti
• C37 izocijanati; tiocijanati
• C38 organski cijanidi (npr. nitrili, itd.)
• C39 fenoli; spojevi fenola
• C40 halogenirana otapala
• C41 organska otapala, osim halogeniranih otapala
• C42 organohalogeni spojevi, osim inertnih polimerizirajućih materijala i ostalih navedenih tvari
• C43 aromatski spojevi; policiklički i heterociklički organski spojevi
• C44 alifatski amini
• C45 aromatski amin
• C46 eteri
• C47 eksplozivne tvari, osim onih već navedenih 
• C48 organski spojevi sumpora
• C49 spojevi srodni polikloriranom dibenzo-furanu
• C50 spojevi srodni polikloriranom dibenzo-para-dioksinu
• C51 ugljikovodici i njihovi spojevi kisika, dušika i/ili sumpora koji nisu drugačije navedeni 

Ako mislite da je u redu u wc školjku baciti, primjerice, razrjeđivač, postavite si nekoliko pitanja: 

• Jeste li znali da 1 litra motornog ulja može zagaditi milijun litara pitke vode?
• Jeste li znali da 1 tona otpadnog ulja u vodi, po svom štetnom djelovanju, odgovara količini otpadnog materijala kojeg stvara naselje od 40 000 stanovnika?
• Jeste li znali da se otpadna jestiva ulja mogu iskoristiti (npr. u proizvodnji biodizela) te da se time potpuno izbjegava zagađenje voda i troškovi čišćenja otpadnih voda?
• Znate li da sredstva za čišćenje štednjaka, pećnica i roštilja mogu sadržavati lužine i organska otapala te da se ne smiju izlijevati u odvodnju ili odlagati u kućno smeće?
• Jeste li znali da kemijska sredstva za čišćenje podova i namještaja mogu sadržavati organska otapala i aromatske ugljikovodike?
• Znate li da baterije i akumulatori mogu sadržavati teške metale koji izravno ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi (živa je npr. jaki nervni otrov, a kadmij ugrožava jetru, pluća i kosti)?
• Znate li da sredstva za odstranjivanje mrlja mogu sadržavati klorirane ugljikovodike (već najmanja bočica takve tekućine je dovoljna za zagađenje milijuna litara pitke vode)?

Gdje zbrinuti opasni otpad

Sakupljanje i obradu opasnog otpada obavljaju ovlaštene osobe za sakupljanje ili obradu određene vrste opasnog opada. Ovisno o vrsti, opasni otpad obrađuje se u RH ili izvan RH.

U 2019. godini ukupno je 439 poslovnih subjekata imalo važeću dozvolu za gospodarenje otpadom i to 420 za neopasni otpad, bilo da je riječ o sakupljanju, skladištenju, oporabi i/ili zbrinjavanju. A 76 poslovnih subjekata posjedovalo jer važeću dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom. 

Kako biste otpad odložili na prava mjesta, morate znati da osim reciklažnih dvorišta koja su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (i za to imaju koncesiju) postoje i tvrtke koje za tu imaju koncesiju.

Financijska agencija (Fina) vodi registar svih koncesija u Hrvatskoj, od koncesija za plaže i vađenje nafte te dimnjačarskih usluga, do koncesija za skupljanje baterija i akumulatora. 

U tom registru moguće je pretraživati i u strojno čitljivom obliku preuzimati javne podatke koji su evidentirani u Registru koncesija, a odnose se na prijavljene vrste koncesija koje se mogu ticati komunalnih djelatnosti npr: Koncesija skupljanja i odvoza komunalnog otpada, Koncesija za deponiju za odlaganje komunalnog otpada ili Koncesija za obavljanje djelatnosti skupljanja otpadnih baterija i akumulatora na području RH.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.