Što treba znati pri odabiru digitalnog fotoaparata

Odakle početi

Svaki fotograf početnik treba krenuti prvo od svog fotoaparata, a najčešće to znači od mobitela. Kada se zaljubite u čudesnost fotografije, što već vjerojatno jeste, kaže Silvije, najbolje je upisati tečaj jer će vam skratiti vrijeme učenja. Ako vam vrijeme nije problem, YouTube je vaša lokacija za učenje. I, naravno, puno, puno fotografiranja i vježbanja. 

Prvo moramo promisliti zašto smo odlučili usmjeriti svoj interes, a samim time i vrijeme, na medij fotografije. Želimo li fotografirati mobitelom ili imati malo ozbiljniji pristup digitalnom fotoaparatu? Bilježiti obiteljske, svakodnevne trenutke i memorirati putovanja ili želimo nešto više, kao npr. aktivirati vlastiti “umjetnički senzibilitet”? Isto tako je važno zapitati se koliko znamo o fotografiji.

Fotografija je započela u Europi prije nešto više od 180 godina i stalno se tehnološki usavršava. No sada, kad je digitalna fotografija isključiv tehnološki alat nužno je ovladati osnovnim informatičkim vještinama, smatra Tvrtko. Ono što je nekada bila mračna komora (za razvijanje filmova i izradu fotografija) danas su softverska rješenja (Photoshop, Lightroom itd.). Nekada smo imali fotoalbume, a danas računala putem kojih naše fotografije pohranjujemo na internet ili SD kartice (vanjske hard memorije). Ipak, imajte na umu da vas digitalna fotografija neće nužno učiniti fotografom. Sve uvijek započinje slikom i vašim odnosom prema njoj. Bez obzira na vaš interes, stalna vježba pomoći će vam da snimite tehnički korektnu fotografiju kojom ćete se ponositi. Nijedno računalo ne može vam to pružiti. Fotograf - a ne tehnologija - uvijek je najbitniji čimbenik.

Kvalitetan fotoaparat

Kod fotoaparata je vrlo važna dobra i kvalitetna baterija. 

Danas svi digitalni fotoaparati nude izvrsnu kvalitetu snimaka, oni izgledaju i ponašaju se identično kao i tradicionalni fotoaparati s nekoliko dodatnih karakteristika: rezultati snimanja odmah su vidljivi, možete tijekom rada provjeriti slike i, ako je potrebno, korigirati ih dok ste još na lokaciji. Svi fotoaparati imaju objektive (fiksne ili izmjenjive, s fiksnom žarišnom duljinom ili zoom objektive), tražila (optička ili elektronička) koja nam pomažu usredotočiti se na motiv te ostvariti željenu kompoziciju, manualan ili automatski otvor zaslona, brzinu zatvarača, ISO osjetljivost pripadajućeg senzora. A tu je i obvezni dio fotoaparata na kojem se pohranjuju slike te koji omogućuje njihovu obradu kad se izvadi iz aparata (memorijske kartice).

Danas su svi fotoaparati dovoljno kvalitetni za početnika, a profesionalci znaju što im treba - obratiti se sebi najbližem profi fotografu za početak i „uroniti u umjetnost još dublje“…

Naravno, prvenstveno je važno znati što želite fotografirati. Svaki fotoaparat je dobar ako ga pravilno koristite. Primjerice, za ptice morate imati duge teleobjektive (70-200 ili 200-500 mm)i puno strpljenja, za obiteljske izlete - standardne kit objektive (18-50 ili 24-70 mm), za pejsaže - širokokutne objektive (16-24 mm) itd. Nema pravila, ponekad možete snimiti predivan portret sa standardnim 50 mm objektivom (iako će vam svi stručnjaci govoriti da trebate portrete slikati s fiksnim 80 ili 135 mm).

Dobra vijest je da digitalni fotoaparati imaju karakteristike koje fotografiju dosta mogu učiniti boljom (za razliku od klasičnih fotoaparata na film), npr. LCD zaslon (zaslon od tekućih kristala u boji) te postavljanja ravnoteže bijele boje (eng. white balance controls). Kako kaže Tvrtko - da se razumijemo, danas nema lošeg fotoaparata (postoje samo loši fotografi). U pravilu vrijedi ona stara: koliko para toliko muzike!

Fotoaparat vs. mobitel

Prednosti fotoaparata su izmjenjivi objektivi i apsolutna ergonomska kontrola svih potrebnih komandnih funkcija. Mobiteli su potpuno izmijenili foto industriju. Jednostavni “idiot” aparati su nestali, iako je šteta jer su bili jeftini i potpuno automatizirani (žarište i svjetlina). Neki od njih bili su izuzetno kompaktni i kvalitetno napravljeni, idealan alat koji možete uvijek imati pri ruci (kao danas mobiteli).

Napredni kompaktni aparati još se drže na tržištu (u klasi su s naprednim Huawei, Samsung ili Apple mobitelima), ali su nešto zahtjevniji za korištenje jer, osim automatskih, imaju i ručne kontrole, te se obično proizvode s mogućnošću izmjene objektiva (da bismo postigli više kutova snimanja). I konačno digitalni single-lens reflex - SLR model fotoaparata s izmjenjivim objektivom koji nudi sve funkcije kao i klasičan 35-milimetarski fotoaparat, uključujući objektive koji pružaju bogat spektar žarišnih dužina. Ovi fotoaparati veći su od ostalih digitalnih aparata. Sadrže potpune i proširene fotografske funkcije, najbolje slikovne senzore te tehnologiju obrade, visoku razinu kontroliranja zrnatosti i još mnogo toga.

Danas su u trendu mirrorless aparati bez ogledala i optičkih prizmi. Imaju elektroničko tražilo i mnogo su manji, tiši i lakši od standardnih DSLR aparata. Na jednom forumu piše da digitalni fotoaparat star 8-10 godina (3-5 MP) radi bolje slike nego današnji bolji mobitel s kamerom iste ili veće rezolucije.

Objektivi fotoaparata se još uvijek proizvode od stakla, za razliku od plastike u mobitelu. U svakom slučaju, prva i najvidljivija prednost fotoaparata u odnosu na mobitel da je fotografija kvalitetna čak i u svjetlosno lošim i slabim uvjetima. 

Već se događa da mobiteli zamjenjuju klasične fotoaparate. Pojavom umjetne inteligencije, nadoknađuje se tehnički nedostatak. Za sada je to još šlampavo, ali postaje svakim danom sve bolje i kvalitetnije.

S druge pak strane, jedno nadopunjuje drugo. Profesionalci i napredni fotoamateri uvijek će koristiti najbolje alate za posao koji rade. Mnogi korisnici svoje digitalne fotoaparate koriste i kao video kamere, npr. značajan dio Oskarom nagrađenog filma The Revenant (Povratnik) iz 2015. redatelja Alejandra Gonzaleza Inarritua snimljen je fotoaparatom Nikon D810. 

Budućnost fotografije

Većina ljudi će koristiti automatizam, odnosno kamera će sve raditi umjesto njih, oni će samo usmjeriti aparat i divit će se rezultatu koji dobiju. Dio ljudi koji istinski vole fotografiju i umjetnost ili im fotografija treba za promidžbu, tražit će kamere nad kojima oni imaju kontrolu pa da se mogu izražavati kroz fotografiju….

Budućnost mobilne fotografije mogla bi biti spoj dviju riječi: tehnologija i umjetnost. Fotografija je kreativan medij ili globalni jezik putem kojeg ljudi komuniciraju. Ali fotografija je i umjetnost koja će imati bolje i lošije dane. Ako ćemo biti iskreni, danas više ne možemo zamisliti život bez pametnih telefona, kaže Tvrtko. Fotografiramo instinktivno i spontano, više nego ikad: potvrđujemo svoju prisutnost u svijetu selfijem, društvene mreže, naše fotografije sa životnim pričama, uspomene koje uvijek želimo imati sa sobom.

Suvremeni mobiteli bazirani su na AI rješenjima, a njihovi napredni algoritmi doslovce omogućavaju fotografiranje u najtežim svjetlosnim uvjetima. Tehnološki frikovi tvrde da mjesta za inovacije još uvijek ima. Činjenica je da su za mnoge kreatore sadržaja kamere na pametnim telefonima zamijenile profesionalne kamere i koriste se vrlo uspješno u svakodnevnim situacijama (kreiranju boja, teksture, svjetla i sjene, ističući pritom jasnoću i detalje u vrlo složenim svjetlosnim uvjetima). Tvrtko smatra da fotografija nije ugrožena, ljudi i dalje vole gledati fotografije na papiru, fotografije u galerijama. Međutim takva fotografija mora imati ono nešto, mora imati vibru i držati atmosferu ili, da zaključimo - jedno je škljocanje, drugo je fotografija.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.