Prva, a posljednja: medicinska sestra kao oslonac sustava

U hrvatskom zdravstvenom sustavu upravo su one najbrojnije, ali i dalje nedovoljno prepoznate. Prve koje pacijent susreće i posljednje koje ga napuste, prisutne su 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, bez praznika i pauze. Ipak, dok svojim znanjem, radom i empatijom doslovno održavaju sustav živim, njihov glas u donošenju odluka gotovo da i ne postoji. Najnoviji pregovori sindikata s Vladom to su još jednom jasno pokazali.

Brojke govore same za sebe

U registru Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS) upisano je više od 40 tisuća medicinskih sestara i tehničara. Ta brojka sama po sebi pokazuje koliki značaj i težinu ova profesija ima, ali i koliko njezin potencijal ostaje neiskorišten u donošenju odluka i kreiranju zdravstvenih politika.

Medicinske sestre i tehničari danas su vrlo sposobni, ambiciozni ljudi koji profesionalno i predano obavljaju svoj posao, rade i danju i noću, žrtvuju svoje slobodno vrijeme da bi pomogli drugima, spašavaju i brinu se o tuđim životima i problemima, često zaboravljajući na sebe same.

Prema najnovijem istraživanju HKMS-a „Perspektive hrvatskog sestrinstva“, gotovo svaka peta medicinska sestra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) razmišlja o odlasku u inozemstvo, dok svaka četvrta ne bi ponovno izabrala svoju profesiju.

U domovima zdravlja medicinske sestre svakodnevno skrbe o prosječno 41 pacijentu, te obave i do pet kućnih posjeta dnevno. Ipak, 22 posto ispitanica u istraživanju navodi da im stupanj obrazovanja nije priznat, dok su niske plaće, loši radni uvjeti i prekomjerno administrativno opterećenje među glavnim razlozima nezadovoljstva.

Poziv, a ne posao

Biti medicinska sestra nije samo zanimanje, to je poziv. One su prvi oslonac pacijenata i često posljednje osobe uz njih u najtežim trenucima.

„Kada sam birala srednju školu i istraživala različite opcije, škola za medicinske sestre mi je nekako imala najviše smisla. Ne mogu to točno objasniti, jednostavno sam osjećala da je to to“, priča nam mlada medicinska sestra koja već nekoliko godina radi u bolničkom sustavu.

„Već prvi radni dan donio mi je snažno iskustvo - hitan prijem nakon prometne nesreće motociklom. Pratiti kroz godine kako se taj pacijent oporavlja bilo je nevjerojatno. Upravo takvi trenuci potvrđuju zašto vjerujem u zdravstvo i smisao ovog posla.“

Sestrinstvo je profesija koja traži potpunu predanost, empatiju i otpornost. Medicinske sestre i tehničari rade i danju i noću, često žrtvujući slobodno vrijeme, blagdane i obiteljske trenutke. Iako s godinama rada razvijaju psihičku otpornost, suosjećanje koje ovaj posao zahtijeva nikada ne nestaje.

Plaće koje ne prate odgovornost

„Sustav koeficijenata propisan Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama za medicinske sestre i medicinske tehničare zaposlene u djelatnosti zdravstva ima brojne nedostatke i nepravilnosti koje je nužno ispraviti. Po tom pitanju sindikat kontinuirano zahtijeva izmjene u sustavu plaća u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Budući da medicinske sestre kao profesija imaju vrlo važne zadaće te je sestrinstvo iznimno važna profesija u zdravstvenom sustavu bez koje sustav ne može opstati, nužno je da se za sve razine obrazovanja medicinskih sestara i medicinskih tehničara svi koeficijenti složenosti poslova uvećaju. Isto tako zahtijevamo poštovanje važećih propisa, kolektivnih ugovora, zakona i podzakonskih akata, te usklađivanje sistematizacije radnih mjesta u zdravstvenim ustanovama sukladno prihvaćenim standardima kvalitete. Medicinske sestre su okosnica sustava, ali njihov rad nije adekvatno nagrađen ni sustavno prepoznat,“ ističu iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara.

Sindikat aktivno sudjeluje u kolektivnim pregovorima, zalaže se za povećanje koeficijenata, bolje uvjete rada i poštivanje važećih propisa.

„Tek kada bi se uvažili i primijenili naši prijedlozi, značajno bi se unaprijedila kvaliteta rada i svijest o važnosti medicinske struke,“ poručuju.

Izazovi - od preopterećenosti do emocionalnog sagorijevanja

Rad u zdravstvu, posebno u bolničkom okruženju, zahtijeva snagu, strpljenje i emocionalnu stabilnost. Dosadašnja istraživanja potvrđuju da noćne smjene remete ritam života, dovode do povećanog umora, stresa i smanjenja koncentracije.

„Održati ravnotežu između posla i privatnog života često traži odricanja. Proslave, blagdani i druženja ponekad moraju pričekati. Ipak, imam oko sebe ljude koji razumiju mene, moj posao i način života koji on sa sobom donosi“, dodaje naša sugovornica, mlada medicinska sestra.

Medicinske sestre često su preplavljene brojnim dužnostima i složenim zadacima, uz kroničan manjak osoblja i nedostatak podrške. Sve to dugoročno ugrožava njihovo mentalno i fizičko zdravlje.

„Mislim da se naši glasovi prečesto zanemaruju. Ljudi nas često vide kao ‘samo medicinske sestre’, a rijetko razmišljaju o tome što ta uloga zaista podrazumijeva. Kada pokušamo otvoreno govoriti o uvjetima koje zaslužujemo, odmah se čini kao da smo protiv svih“, iskreno kaže.

Demografski pritisci i odlazak kadra

Agencija Europske unije za rad Eurofound u izvješću iz 2023. istaknula je da je manjak radne snage naročito izražen u sektorima s izazovnim radnim uvjetima poput zdravstvene i dugotrajne skrbi. Niske razine ulaganja, učinci pandemije i rodna neravnoteža dodatno pogoršavaju situaciju.

I hrvatski sindikalni predstavnici upozoravaju da se javni sektor urušava zbog manjka kadra i da država mora pronaći načine da zadrži ljude u sustavu.

„Nezadovoljstvo medicinskih sestara, između ostaloga, odnosi se i na višegodišnju složenu problematiku u području obrazovanja, nezadovoljstvo uvjetima rada i nepriznavanjem njihovih kvalifikacija u hrvatskom zdravstvu, kao i organizacijsku neusklađenost s potrebama za zdravstvenom njegom. U konačnici to rezultira odlaskom velikog broja medicinskih sestara iz Hrvatske u zemlje EU-a. Unatoč nedostatku kadra, briga o pacijentima u Hrvatskoj i dalje je na visokoj razini. Naše medicinske sestre su izuzetno odgovorne, sposobne i visoko kompetentne, te su u inozemstvu itekako tražene i cijenjene“, dodaju iz Sindikata.

Kako napuniti baterije

Mlada medicinska sestra nam pojašnjava: „Imam nekoliko načina kako se nosim sa stresom i kako punim baterije nakon smjene. Ponekad je to miran dan kod kuće uz dobru seriju i omiljenu hranu, kad jednostavno trebam tišinu i svoj mir. A ponekad je to druženje s prijateljima, oni me uvijek opuste i napune pozitivnom energijom. Važno mi je pronaći balans i dati sebi prostora za oporavak.“

„U svakodnevnom radu medicinske sestre suočene su s prekomjernim opterećenjem, sve složenijim zadacima i neadekvatnim uvjetima rada. Zbog manjka osoblja često su pod stalnim stresom i raspoređene mimo propisanih normi,“ poručuju iz Sindikata. „Zato kontinuirano radimo na poboljšanju radno-materijalnog statusa sestara i borimo se da njihova profesija napokon bude priznata i vrednovana onako kako zaslužuje.“

Što bi značilo da vas sustav prepozna

„Za mene bi to značilo da se prepozna koliko sebe svakodnevno ulažemo u ovaj posao – da pacijenti osjete našu brigu, a da to istovremeno prati sustav i država kroz konkretne korake: bolje uvjete rada, veću podršku i priznanje našeg doprinosa. To bi nam omogućilo da posao obavljamo s punim potencijalom, jer znamo da možemo i znamo koliko dajemo“, kaže mlada medicinska sestra koja još uvijek ne razmišlja o odlasku. Upravo to prepoznavanje - kroz sustavne promjene, veće ovlasti u odlučivanju i pravedniji odnos prema profesiji - ono je što Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara zagovara. Jer medicinske sestre nisu samo pomoćnici u sustavu, one su njegov temelj, stup koji drži sve zajedno.

Vrijeme je da se njihov glas čuje

„Unatoč umoru i osjećaju podcijenjenosti, medicinske sestre i dalje s predanošću rade svoj posao jer ga istinski vole,“ poručuju iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara. „Tražimo samo ono što zaslužujemo - da se naš rad prizna i cijeni, da se osiguraju dostojanstveni uvjeti rada i da sestrinstvo zauzme mjesto u društvu koje mu pripada. Jer medicinske sestre su prve uz čovjeka kad se rodi, a često i posljednje koje su uz njega u njegovim najtežim trenucima.“

Vrijeme je da se sustav prestane oslanjati na šutnju i požrtvovnost medicinskih sestara. One su prve koje sustav spašavaju i više ne smiju biti posljednje kad se odlučuje o njegovoj budućnosti.

„Jer ne zaboravimo… medicinske sestre su prve osobe koje su uz nas kada se rodimo, a često i zadnje koje su uz nas u našim posljednjim trenucima života“, podsjećaju nas iz Sindikata.

Neka to bude zaključak - i prve i posljednje.

Izradu i objavljivanje serijala tekstova pod naslovom „Nevidljive ruke sustava - žene koje drže društvo, ali ne i moć“, autorice Ljubice Jurič, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2025. godinu.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.