Kako naučiti dijete da se suoči s verbalnim nasiljem?

Što je verbalno nasilje?

Verbalno nasilje obuhvaća sve oblike komunikacije riječima kojima je cilj povrijediti drugu osobu. Ono se ne događa samo među djecom u školama ili na igralištima, već i u obitelji, sportskim klubovima, pa čak i u digitalnom, virtualnom prostoru u kojem djeca danas i predugo borave.

Što sve uključuje verbalno nasilje?

Verbalno nasilje daleko je širi pojam od vrijeđanja. Što sve svrstavamo pod verbalno nasilje?

1. Vrijeđanje i omalovažavanje - riječi kojima se direktno umanjuje vrijednost djeteta (npr. “glup si”, “nikad ništa nećeš postići”, „nitko te ne voli“, „nemaš prijatelja“).
2. Podrugivanje i ismijavanje - smijanje djetetovim osobinama, izgledu, govoru ili hobijima.
3. Etiketiranje - stavljanje negativnih oznaka (“štreber”, “lijenčina”, “ružan/ružna”, „debeo/debela“).
4. Prijetnje - zastrašivanje riječima (npr. “vidjet ćeš ti poslije”, „platit ćeš mi“, „požalit ćeš“).
5. Sarkazam i pasivna agresija - korištenje uvredljivog tona ili skrivenih uvreda.
6. Širenje glasina - verbalni oblik manipulacije kojim se narušava djetetov ugled takozvanim ogovaranjem.
7. Digitalno verbalno nasilje - vrijeđanje putem poruka, komentara na društvenim mrežama ili grupnih chatova, slanje slika djeteta s ciljem omalovažavanja i ismijavanja.

Zašto je važno učiti dijete da se suoči s verbalnim nasiljem?

Djeca se, u različitim fazama odrastanja, nužno susreću s neugodnim riječima i ponašanjem drugih, bez obzira na svoj izgled, uspjeh, popularnost. Ako ih se ne nauči kako reagirati, mogu razviti osjećaj srama, manje vrijednosti ili straha. Kao što smo već napisali, dijete zbog toga može izgubiti samopouzdanje, početi se povlačiti u sebe ili izgubiti volju za druženjem, odlaskom u školu i svakodnevnim aktivnostima.

S druge strane, dijete koje zna da riječi drugih ne određuju njegov identitet, postaje otpornije, sigurnije u sebe i sposobnije za zdrave odnose.

Mehanizmi koje roditelj može naučiti dijete

Iako to nije kratkotrajan proces, svaki roditelj, konstantnim radom, može utjecati na otpornost svog djeteta te kod njega razviti mehanizme koji će mu pomoći u obrani od verbalnog nasilja. Kako to postići?

Razgovor o emocijama

Prvi korak je da dijete nauči prepoznati svoje osjećaje. Kada ga netko uvrijedi, roditelj može pitati pitanja poput: “Kako si se osjećao kad ti je to rekao?” ili “Što ti je najviše zasmetalo?” Ako dijete nauči imenovati emociju (tuga, ljutnja, povrijeđenost), lakše će razumjeti što mu se događa i kako reagirati. Naime, svaka emocija zahtjeva drugačiji pristup i reakciju.

Objašnjenje da riječi govore više o drugima nego o njemu

Nije nova vijest da su verbalni i fizički nasilnici često nesigurni, nesretni i nezadovoljni sami sobom. Važno je da dijete shvati kako verbalno nasilje često odražava tu nesigurnost, ljubomoru ili bijes onoga koji vrijeđa. No dakako, zbog toga ne treba biti popustljiv prema nasilniku.

Kada netko kaže: “Ti si glup!”, to ne znači da je dijete zaista glupo, već da nasilnik pokušava umanjiti tuđu vrijednost kako bi se sam osjećao bolje. Kada pak vrijeđa nekoga zbog njegovih fizički osobina, vjerojatno pokušava skrenuti pažnju s neke svoje fizičke osobine ili se pak zbog nečega što mu se na njemu ne sviđa, pokušava osjećati bolje omalovažavajući drugoga.

Vježbanje smirenih odgovora

Roditelji mogu kod kuće glumiti situacije u kojima netko vrijeđa dijete i zajedno smišljati odgovore. Također, važno je podučiti dijete da zadrži mirnoću i priseban stav, koliko god mu to ponekad bilo teško učiniti. Primjeri odgovora na verbalno nasilje:

• “To je tvoje mišljenje, ali ja mislim drukčije.”
• “Neću razgovarati s tobom ako me vrijeđaš.”
• „Osjećaš li se bolje kada vrijeđaš nekoga drugoga?“
•  Ili, jednostavno, ignorirati i otići.

Djeca koja unaprijed imaju pripremljene rečenice osjećaju se sigurnije i manje uplašeno kada se situacija dogodi.

Razlikovanje situacija kada treba reagirati i kada ignorirati

Ne vrijedi uvijek ulaziti u rasprave. Ponekad je najbolja reakcija ignoriranje i odlazak. Ako dijete prepozna da osoba namjerno provocira kako bi izazvala reakciju, shvatit će da ignoriranje nasilnika oduzima njegovu moć.

Postavljanje granica

Roditelji trebaju naučiti dijete reći NE i jasno izraziti granice. Primjer: “Ne sviđa mi se kad mi to govoriš, prestani.” Ili „Makni se od mene, ako misliš i dalje tako razgovarati“.

Ove rečenice uči dijete da ima pravo na dostojanstvo i da nije dužno trpjeti uvrede.

Poticanje samopouzdanja

Dijete koje vjeruje u sebe lakše se nosi s verbalnim napadima. Roditelji mogu jačati samopouzdanje tako da pohvale trud, ističu djetetove kvalitete i pružaju mu osjećaj sigurnosti kod kuće. Ako dijete zna svoje vrijednosti, uvrede drugih će imati manji učinak. Također, treba objasniti svom djetetu kako drugo dijete pati od manjka samopouzdanja i kako je, ustvari, krhko i slabo i pokušava se osjećati bolje napadajući druge. Dijete se tako često, kada se nanovo suoči s „napadačem“, osjeća osnaženo jer zna da niti on nije tako jak kao što se voli predstavljati.

Podrška i zaštita odraslih

Dijete treba znati da uvijek može potražiti pomoć odraslih - roditelja, učitelja, trenera. To nije znak slabosti, nego odgovorno ponašanje. Roditelji bi trebali naglasiti: “Ako te netko vrijeđa, nisi sam. Mi smo tu da ti pomognemo.” Zato svako nasilje, uvrede, dobacivanja, pogrdne riječi i slično treba smjesta prijaviti. Nekad se, začudo, nakon prve prijave stvari jako brzo dovedu u red.

Korištenje pozitivnih afirmacija

Roditelji mogu s djetetom vježbati pozitivne rečenice koje će ponavljati u sebi kad ga netko vrijeđa: “Vrijedan sam i dobar onakav kakav jesam” ili “Njihove riječi me ne određuju.” Ovo pomaže djetetu da u teškim trenucima zadrži unutarnju snagu i mir.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.