Troškovi zapošljavanja
Izvor: Freepik
KOLIKO STOJI RADNIK?

Koje troškove poslodavac ima prilikom zapošljavanja radnika?

Pronaći i zadržati dobrog zaposlenika trenutačno je vodeći izazov kod gotovo svih poslodavaca u Hrvatskoj. Za razliku od vremena kada je nezaposlenost bila velika, sve manji broj nezaposlenih na burzi i otvorene granice učinile su svoje i po prvi put u našem društvu stvoren je manjak tražene radne snage.

Potrebu za zaposlenicima vežemo pak uz nekoliko situacija: kod pokretanja biznisa, kada se posao širi i kada poslodavci imaju potrebu za zamjenom postojećeg kadra. U nastavku donosimo koje troškove poslodavac ima prilikom zapošljavanja radnika, koji su troškovi fluktuacije zaposlenika i što nam govori stopa zadržavanja zaposlenika u tvrtki.

Troškovi zapošljavanja

Prvi i naravno najveći trošak je bruto plaća. Ona uključuje neto plaću i sve doprinose iz plaće (mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu i sl.). Tu su dakako i troškovi prijevoza. nije isto zaposliti radnika koji ima prebivalište u gradu u kojem radi ili nekoga tko "putuje". Tako da sve to treba uzeti u obzir kada se gledaju "osnovni troškovi".

Osim tih troškova, poslodavac ima i troškove samog procesa zapošljavanja koji uključuju oglase za posao, a ako se koristi usluga Agencije za zapošljavanje treba uzeti u obzir i njihovu naknadu. Tu je i vrijeme koje poslodavac troši na intervjue i samo mentorstvo uvođenjem u posao novog djelatnika. Ovisi o radnom mjestu, tu su i materijalni troškovi za novozaposlene. Na primjer, ako tvrtka nema osiguran laptop za novog zaposlenika ili on ne nasljeđuje stari od onog prethodnog, morat će izdvojiti sredstva za njegovu nabavku. Možda će se na popisu naći i mobitel, zaštitna oprema, troškovi ureda i opremanja ureda. Također,  poslodavac može odlučiti hoće li svom zaposleniku plaćati naknadu za topli obrok, pa i to treba biti stavka koju ne smije smetnuti s uma.

Iako se možda čini da je troškovima kraj, treba znati da samo jedan novi radnik, ako ih tvrtka isplaćuje, znači božićnicu više, dodatnu uskrsnicu, regres, nagradu i slično. To na godišnjoj osnovi može biti značajniji izdatak, posebno za manje poduzeće.  No, upravo ti izdaci mogu značiti i dugoročnu uštedu i zadržavanje zaposlenika zadovoljnog radnim uvjetima. 

Troškovi fluktuacije zaposlenika

Fluktuacija zaposlenika je stopa kojom zaposlenici napuštaju organizaciju. Velika fluktuacija zaposlenika može biti skup problem za tvrtku. Kada zaposlenici odu, velika je šansa da će njihova mjesta trebati nanovo popuniti. Tada poduzeća moraju trošiti novac na zapošljavanje, proces zapošljavanja, ali i obuku novih zaposlenika.

Fluktuacija (odlazak zaposlenika) ima i direktne i neizravne troškove:

Direktni troškovi su trošak zamjene zaposlenika (oglas, troškovi postupka potrage za novim djelatnikom si dr.), isplata otpremnina (ako postoji) i potencijalni prekovremeni rad drugih osoba dok se ne nađe novi djelatnik.

Neizravni troškovi su gubitak znanja i iskustva, pad produktivnosti tima, utjecaj na moral preostalih zaposlenika, rizik gubitka klijenata (ako odlazi ključna osoba) i trošak pogrešnog zapošljavanja (ako zamjena nije dobra).

Stopa zadržavanja zaposlenika

Ova stopa nam daje uvid u „zdravlje“ tvrtke, tj. koliko je tvrtka zdrava u odnosu koji ima prema zaposlenicima. Očekivano, ako su uvjeti u tvrtki dobri malo će djelatnika odlaziti i ona će biti stabilna. Dakle ova stopa nam daje uvid koliko je zaposlenika ostalo u tvrtki u određenom razdoblju, obično u godini dana. Do postotka se dolazi kroz formulu: Stopa zadržavanja = broj zaposlenih na kraju perioda − novi zaposlenici / broj zaposlenih na početku perioda x 100

Primjer 1: Stopa zadržavanja = (70-3/70) x 100

Stopa zadržavanja = 95 posto

Primjer 2: Stopa zadržavanja = (38-12/40) x 100

Stopa zadržavanja = 65 posto

Što nam ta stopa govori?

Visoka stopa (npr. 85-95 posto) znači stabilnu organizaciju, zadovoljne zaposlenike te dobru organizacijsku kulturu.
Niska stopa (npr. 70 posto) je mogući problemi – loše upravljanje, nezadovoljstvo, loša plaća, manjak prilika za napredovanje i odlazak zaposlenika u druge tvrtke koje im nude bolje uvjete i priliku za napredak.
Također, stopa fluktuacije zaposlenika isključuje unutarnja kretanja kao što su promocije i interni transferi te zaposlenike koji su na rodiljnom ili roditeljskom dopustu, plaćenom ili neplaćenom dopustu, bolovanju i slično.

Stopa zadržavanja zaposlenika važna nam je zato što pokazuje sposobnost organizacije da spriječi prečest odljev zaposlenika, odnosno broj ljudi koji napuste svoje radno mjesto u određenom razdoblju, bilo dobrovoljno ili prisilno. 

Kao što je vidljivo, zapošljavanje je složen proces koji krije i mnoge probleme koji u konačnici mogu dovesti i do pada povjerenja i gubitka klijenata. Stoga je uvijek važno voditi brigu o zaposlenicima na svim razinama i tijekom cijelog vremena. Briga o zaposlenicima dokazuje se kroz plaću ali i kroz mnogo ostalih privilegija i odnosa tijekom cijelog radnog odnosa, a vidljivo je i da je manjak takvog senzibiliteta za poslodavca u konačnici skuplji od ulaganja u zadovoljnih zaposlenika. 

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.