propadanje hrane, zero waste
Izvor: Ron Lach / Pexels
BUDITE UČINKOVITI I ODRŽIVI

Kako smanjiti bacanje hrane i uštedjeti

Iako uznemirujući medijski natpisi prikazuju prazne police u trgovinama i mnogo veće cijene proizvoda uzrokovane inflacijom zbog rata u Ukrajini i COVID krize što je poremetilo lance opskrbe hranom, nema potrebe za panikom jer kupovina više nego što je potrebno samo pogoršava problem. Također pridonosi rasipanju hrane, što je veliki doprinos klimatskim promjenama - za više od 10% posto globalnih emisija ugljika. Tako se, primjerice, u Europskoj uniji svake godine baca oko 88 milijuna tona hrane, a više od polovine dolazi iz kućanstava. Osim golemih ekoloških troškova, odbačena hrana spaja probleme svakodnevne gladi i pothranjenosti, kao i pogoršanje kroničnih zdravstvenih problema poput pretilosti i dijabetesa. Ali svi možemo poduzeti određene mjere mijenjajući način na koji kupujemo, kuhamo i planiramo obroke kako bismo izbjegli rasipanje hrane, novca i resursa.

Jedite hranu koju kupujete

Povremeno pregledajte svu hranu koju imate (od roka upotrebe do 'izgleda') - od zamrzivača, hladnjaka, smočnice, ormarića, podruma da vidite što možete potrošiti kako bi se izbjegla situacija da hrana završi u smeću, ostavljena netaknuta. 

Organizirajte se i planirajte 

Planirajte svoje obroke unaprijed (pa čak i za cijeli tjedan!) i radite popis za kupnju. To će vam pomoći da odredite pravu količinu hrane i izbjegnete kupnju proizvoda koje već imate kod kuće. Znači, nakon što ste isplanirali svoje obroke, odredite koliko će vam hrane trebati i napravite popis za kupovinu. I držite se tog popisa.

Hrana

Izvor: Silviarita/Pixabay

Kupnja u trgovini

Ako želite potrošiti manje, a ne i baciti hranu prvo napravite detaljan popis. U trgovinu ne idite ako niste siti jer vas glad često navodi da kupite stvari koje vam ne trebaju. Ako želite dodatno uštedjeti i ne kupiti ono što vam ne treba, plaćajte samo gotovinom i unaprijed izračunajte koliko bi vam novca trebalo biti dovoljno.

Nikad ne kupujte više nego što vam je potrebno

Kupujte za veličinu vaše obitelji - ako ste četveročlana obitelj, kupujte za četveročlanu obitelj. Ako živite sami, budite realni i pogotovo ako ste svjesni da nećete sve sami pojesti. Ne isplati polovinu kupljenih baciti stvari jer ne možete sve pojesti! Ako vam često hrana propada, preporučljivo da ne kupujete više od jednog artikla i da ne kupujete artikle na sniženju ako znate da vam neće trebati.

Pravilno rasporedite hranu

Da hrana ne bi nestala u ormarima ili hladnjaku zbog principa prvo uđe - prvo izađe, sve namirnice raspoređujte po određenom redu. Proizvodi s najduljim rokom trajanja bi trebali stajati iza svježih namirnica i onih kojima ubrzo ističe rok trajanja. Hladnjak organizirajte tako da na gornjoj polici stoje 'suhe' namirnice i ostaci koje treba uskoro pojesti, na donjoj polici neka stoje sirovo meso i riba (u dobro zatvorenim pakiranjima, zbog mirisa i eventualnog kapanja), a bilo bi dobro da za voće i povrće imate zasebnu ladicu. 

Ne zaboravite na ostatke!

Ako vam ostane hrane od ručka ili večere, spremite je u adekvatne posude i odložite u hladnjak na vidljivo mjesto jer, ako ih sakrijete straga, vrlo vjerojatno ćete zaboraviti na njih. 

Ostatke od dana ranije možete kombinirati s nekim novim prilogom ili salatom i napraviti si malu gozbu uz malo potrošenog vremena.Pronađite kako se rade zdravi recepti od ostataka hrane. Tako, na primjer, polovicu iskorištenog povrća možete staviti u tavu ili wok za prženje, a od ostatka tjestenine i piletine možete napraviti salatu.

Ostaci hrane

Izvor: RitaE/Pixabay

Kore nisu za baciti

Čak i ono što smatramo otpadcima, možemo iskoristiti. Neke kore od voća i povrća mogu se jesti, pogotovo ako su te namirnice domaće i nisu špricane raznim kemikalijama. Osim toga, mogu se iskoristiti i za, primjerice, čips ili čaj. Također, možete kore ili komadiće povrća (poput stabljika brokule) skupljati i spremati u zamrzivač, a onda kada ih dovoljno prikupite napraviti povrtni temeljac.

U svakom slučaju, pokušajte svemu naći neku namjenu prije no što završe u kanti za biootpad ili kompost. 

Oživite hranu

Uvenula zelena salata, smeđe banane, mekane jabuke... Nije sve odmah za baciti, ima nade!

Banane možete odmah iskoristiti za smoothie ili kolač ili ih, pak, možete oguliti i spremiti u zamrzivač za neki budući smoothie.

Povenule salate stavite u posudu s hladnom vodom i nakon nekog vremena opet će postati hrskave.

Oznake za datume na pakiranjima

Ako je prošao 'rok valjanosti' (upotrijebiti do, najbolje upotrijebiti do...) to ne znači da je hrana pokvarena i da je morate baciti. Rok trajanja hrane nema puno veze sa sigurnošću hrane. 'Upotrijebiti do' obično piše na pakiranjima najlakše kvarljivih namirnica poput mesa, mliječnih proizvoda i gotovih jela, dok se 'najbolje do' nalazi na 'ostalim proizvodima'. To je samo napomena da proizvođači do tog datuma garantiraju kvalitetu hrane.

Stoga prije nego što hranu bacite, isprobajte je. I to jednostavno - ako je proizvod bio sigurno pohranjen i ne vidite plijesan, hranu pomirišite i/ili probajte te ako je dobra, upotrijebite je! 

Koristite zamrzivač

Ostatke kuhane hrane ali i mnoge sirove namirnice poput višnja, borovnica, graška, pa čak i kruh, sir ili mlijeko možete pohraniti u zamrzivač. Uostalom, tamo će sve biti dobro očuvano čak i nekoliko mjesec, ali ipak si zapišite datum kada ste ih zamrznuli.  

Kiseljenje i fermentacija

Čuvanje u salamuri ili octu pomaže u očuvanju i produženju roka trajanja kvarljivih namirnica kao što su krastavci, kupus, mrkva i klice graha. U hladnjaku se mogu čuvati tjednima ili mjesecima u staklenim posudama za višekratnu upotrebu. Također, takvi će proizvodi biti ukusan dodatak drugim jelima i salatama.

Kupujte sezonsku hranu 

Vjerojatnije je da će hrana koja je u sezoni imati bolji okus. Također, hrana koja je u svojoj sezoni nije provela toliko vremena u transportu od farme do vašeg tanjura, pa je imala manje vremena da se potencijalno pokvari i postane otpad.

Kupujte 'ružne' proizvode

Nemojte zanemariti povrće ili voće koje vam estetski nije lijepo. Često takvu hranu trgovine stavljaju na akciju, tako da ćete osim uštede u novcu, pomoći sprječavanju bacanja hrane, a i pojesti normalan, zdrav i ukusan proizvod!

Kompostirajte!

Kompostirajte svu nepojedenu hranu, kao što su kore jabuka, povrća itd. To će pomoći preusmjeravanju otpada hrane s odlagališta i pridonijeti kvaliteti zemlje. Zato većina gradova u Hrvatskoj i ima kante za biootpad ispred stambenih zgrada i kuća. Tko može i ima mjesta može razmisliti o postavljanju svog kućnog spremnika za kompostiranje!

kompostiranje

Izvor: Antranias/Pixabay

Recite ne švedskim stolovima i nakuhavanju

Buffet obiluje velikim brojem predjela, glavnih jela, slastica... Iako je većina nas oduševljena takvim konceptom jer se za svakoga nađe ponešto, koncept švedskog stola podrazumijeva ogromnu količinu bačene hrane. Isto je tako s nakuhavanjem za različite praznike, blagdane i proslave. Na kraju svakog takvog događaja, velika količina hrane završi na otpadu. Pokušajte to izbjeći.

Donirajte hranu

Iako kod nas nije baš uobičajeno doniranje viška hrane (iz mnogih razloga), to ne znači da vi ne možete pronaći neku udrugu ili osobu koja će biti presretna što će dobiti vaš višak.

I za kraj...

Sljedeći ove jednostavne savjete, svi možemo dati svoj doprinos u smanjenju bacanja hrane kod kuće. Ako koristite druge metode za rješavanje problema bacanja hrane, podijelite ih s nama!

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.