Azbest: što je, zašto je štetan i što čini zdravlju?

Naime, azbest je dobar izolator elektriciteta, mehaničkih sila, zraka, topline i otporan je na koroziju, toplinu i većinu kemikalija. Krovovi, cijevi, žbuka..., sve je u sebi sadržavalo azbest kako bi bilo trajnije. Doduše, ako je azbest u dobrom stanju, siguran je, no čim se malo ošteti (a šteti mu, naravno, zub vremena), dospije u zrak, a  kada ga čovjek udahne, postaje opasan za zdravlje.  

- Kad udahnemo azbestna vlakna, većina ih bude izbačena iz organizma, no neka od njih zaostanu u plućima i ostanu čitav život. Vlakna se tako mogu nakupljati i izazvati sitne ožiljke i upale, što naposljetku može dovesti do opasnih bolesti. Bolesti povezane s azbestom uglavnom se javljaju u radnika koji su na svom radnom mjestu izloženi azbestu (građevinski radnici, radnici koji su nekad radili u proizvodnji azbestnih proizvoda i sl.). Izloženost značajnim koncentracijama azbesta može uzrokovati rak pluća, mezoteliom (rak pleure), azbestozu i razne druge bolesti pleure. Pleura je ovojnica koja obavija pluća. Azbestoza je kronična plućna bolest u kojoj dolazi do nastanka ožiljaka u plućnom tkivu i posljedičnom smanjenju plućne funkcije - pojašnjava Mato Lakić, dr. med. spec. epidemiologije, na stranicama Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, napominjući kako je potrebno 15 do 40 godina izloženosti azbestnim vlaknima u zraku (koncentracije 0,125-30 vlakana/mL) da bi se razvile ove bolesti. Dakle, bolesti povezane s azbestom najčešće nastaju kod osoba koje su dugotrajno ili često izložene azbestu, posebice većim koncentracijama.

Upotreba azbesta u Hrvatskoj i cijeloj EU zabranjena je od 2006., no to ne znači da su svi koji imaju azbestne krovove ili cijevi trebali obnoviti svoje domove, no sva nova gradnja ide bez azbesta, a sve renovacije "azbestnih" domova, zgrada, postrojenja moraju se obaviti s puno opreza i poštujući zakonom propisana pravila.

U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pojašnjavaju kako građani mogu dostaviti građevni otpad koji sadrži azbest bez naknade u najbliže reciklažno dvorište, no u količini ne većoj od 200 kilograma u šest uzastopnih mjeseci. Prilikom izvođenja građevinskih radova izvođač radova građenja, rekonstrukcije, održavanja ili uklanjanja građevine i fizička osoba čijom aktivnošću je nastao azbestni otpad dužan je pripremiti izdvojeni azbestni otpad za prijevoz, s lokacije na kojoj je taj otpad nastao, tako da se spriječi ispuštanje azbestnih vlakana i razlijevanje tekućeg azbestnog otpada korištenjem zatvorenog spremnika, čvrstih vreća za građevni otpad (zatvorena vreća za šutu ili tzv. "big bag" ili druga odgovarajuća vreća), omatanjem odgovarajućom folijom ili na drugi odgovarajući način. Ako posjedujete više od 200 kilograma otpada koji sadrži azbest možete ga (uz plaćanje) predati osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom i ovlaštena je preuzeti otpad koji sadrži azbest.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.