ronjenje, diving, ribolov, podvodni ribolov
Izvor: Pixabay
sdf

Zašto je podvodni ribolov predivan sport?

Kako biste reagirali kada bi vam netko rekao dao postoji sport koji spada u skupinu ekstremnih sportova, a da je istodobno potpuno opuštajuć, čak i meditativan? Na prvu pomisao, dvije spomenute kategorije sportova kao da po definiciji isključuju onu drugu te nam se čini nemogućim da postoji sport koji može objediniti tu dihotomiju. Kada bi povrh svega toga spomenuli i da vam bavljenje tim sportom može donijeti hranu, i to jako ukusnu i cijenjenu hranu, da niste pročitali naslov ovog teksta bili biste potpuno zbunjeni.

Taj čudnovati i slabo znani sport je podvodni ribolov. Zašto je ekstreman? Radi se naime o jednom od najopasnijih sportova na svijetu. Čovjek ulazi u nepoznati svijet podmorja pri tom držeći vlastiti dah te u tim anaerobnim uvjetima i pod određenim tlakom koji s dubinom sve više raste, ostaje izvjesno vrijeme ne bi li ulovio ribu. Pri proteku svake sekunde raste potreba za kisikom, a pri svakom novom metru dubine more vas sve više stišće, osjećate njegovu težinu u ušima, plućima, maska se urezuje u vaše lice, i pri svakom metru postaje sve mračnije i hladnije.

Prilagodba tijela 

Sigurno biste pomislili da čovjek ne pripada tamo! Navedeno nije točno. Pri samom uronu lica u vodu, čim živci na licu osjete prisustvo vode, događa se nešto fascinantno, a zove se ronilački efekt sisavaca (eng. mammalian diving reflex). U tom trenutku nam, gotovo instantno, padaju otkucaji srca. Tako se otkucaji srca mogu smanjiti za 10 do 30 posto, a kod profesionalaca i do 50 posto. To je obilježje koje dijelimo s drugim sisavcima u moru, poput dupina i kitova, i koje nam omogućuje da duže držimo dah, jer usporavanjem kucanja srca tijelo troši manje energije. Istodobno, krv se povlači iz ekstremiteta u vitalne organe kako bi ih opskrbila s kisikom i energijom: u pluća, srce i mozak. Taj mehanizam je urođen i ne možemo ga kontrolirati, taj mehanizam ukazuje na našeg zajedničkog praprapretka koji je izašao iz mora i, najvažnije od svega, taj mehanizam ukazuje da itekako pripadamo u tom čudnovatom svijetu ispod površine mora.

Da sada udahnete i zadržite dah, vjerojatno nećete biti ni u kakvom blaženom, opuštenom i meditativnom stanju, već ćete brižljivo gledati sekunde na satu i nestrpljivo iščekivati ponovni udah tog toliko važnog kemijskog elementa - kisika. Takva reakcija je apsolutno normalna. Za bavljenje ovim sportom upravo je potrebno izvježbati vještinu kontroliranja prethodno opisanog poriva. Bilo kakva briga, nervoza ili grč u vezi nečeg tjera naš mozak i naše tijelo da ne bude u stanju opuštenosti, što posljedično vodi do poprilično velike potrošnje kisika.

Potpuna opuštenost

Budući da nam je upravo taj kisik presudno važan kako bismo uspjeli ostati dulje pod vodom, um mora biti potpuno prazan i svaki djelić tijela maksimalno opušten. Postizanje takve razine opuštenosti, gotovo zena, pravo je umijeće. Ne čudi stoga što se mnogi ronioci na dah pa i podvodni ribolovci bave jogom. Dapače, vrhunski ronioci na dah će reći da je taj sport 80 posto psihološki, a 20 posto fizički. Ako uzmete u obzir da živimo u doba informacijske zagađenosti, gdje nam mozak u svakom trenutku pokušava obraditi tisuće informacija kojima je izložen, dok je cijelo vrijeme pod stresom zbog zahtjeva poslovnog svijeta, zbog brige oko privatnih stvari i društvenih odnosa, postizanje praznog uma i stanja potpune opuštenosti pravi je luksuz. Luksuz koji se čini nedostižnim, ali nužnim. U svijetu podvodnog ribolova, nakon određenog treninga i iskustva, vi postižete upravo to: prazan um, zen, nirvanu, potpunu opuštenost.

Tako maksimalno opušteni ulazite u predivan svijet podmorja. Svijet u kojem se, baš kao i na kopnu, nalaze planine, špilje, cvijeće, livade, pustinje, kameni zidovi, fjordovi, šareni koralji, i kroz takav krajolik lebde najnevjerojatnija i najfascinantnija stvorenja koje možete zamisliti. Da stvar bude bolja, vi kroz taj svijet letite. Krećete se u sve tri dimenzije, u bestežinskom ste stanju. To je trenutak apsolutne slobode. Istodobno, dok bestežinski padate u taj zagrljaj mora, u prostranstvu plavetnila vi ste jedna mala točkica. Vi ste nitko. Usporedno s osjećajem slobode javlja se i neopisiv osjećaj skromnosti i poniznosti.

Primijetit ćete da kroz cijeli ovaj tekst još nije bilo govora o glavnom objektu podvodnog ribolova: ulovu ribe. To nije bez razloga. Upravo su svi prethodno pozitivni aspekti podvodnog ribolova razlog zašto se radi o predivnom sportu u kojem uživate čak i kada ulov izostane. Ipak, valja biti iskren i reći da svaki podvodni ribolovac u konačnici priželjkuje i neki kapitalni ulov: velikog zubaca, brancina, gofa, licu, kirnju. Nahraniti svoje najbliže sa svježom ribom koja je još jutros plivala u moru neopisivo je zadovoljavajući osjećaj. Osjećaj koji nam je vjerojatno urezan još od pradavnih vremena kada su ljudi bili lovci.

U vezi ribolovnog aspekta ovog sporta valja reći da se radi o ekološki najprihvatljivijem načinu ribolova, prvenstveno zato što se radi o selektivnom ribolovu. Podvodni ribolovac u svakom trenutku vidi što lovi i na licu mjesta odlučuje želi li uloviti tu ribu ili ne. S druge strane, komercijalni ribolov devastira morsku faunu, gdje koče i veliki ribarski brodovi vuku više metarske mreže skupljajući pri tom svako živo biće koje se na njenom putu nađe, ne radeći pri tom razliku između ugroženih i slabo zastupljenih vrsta i vrsta čiji bi ribolov bio dozvoljen. Količina ribe koju jedan ribarski brod ulovi u danu može biti veća no što će jedan podvodni ribolovac uloviti za života. S druge strane, podvodni ribolovac ima mogućnost npr. pojačano loviti strijelke – invazivnu vrstu koja remeti biološku ravnotežu u Jadranskom moru zadnjih nekoliko godina. Usput, valja nadodati da je strijelka i jako ukusna riba!

Tako, da sumiramo, vi radite sljedeće: U stanju potpune opuštenosti, vi letite kroz prekrasan svijet podmorja, loveći pri tom hranu s kojom ćete nahraniti sebe i svoje najbliže, i to na ekološki najprihvatljiviji način. Što čekate? Zaronite!

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.