Tuga, tjeskoba, ljutnja, strah... Kako razgovarati s djetetom

Kao pomoć uvijek mogu biti razne institucije, a prvenstveno stručno osoblje u školama, no tu je i Hrabri telefon koji svojim savjetima može uvelike pomoći.

Ako niste sigurni kako razgovarati s djetetom, ovi bi vam savjeti mogli dobro doći.

Dajte djetetu prostora da vam kaže što zna i osjeća

Razgovarajte s djecom tako da im u kratkim crtama kažete što se dogodilo, a onda pustite njih da govore o tome kako su i slušajte ih.

S obzirom na količinu različitih informacija u medijskom prostoru, dobro je pustiti djecu da prva govore. Tako ćete dobiti uvid u to je li dijete uopće čulo za događaj, što sve zna i jesu li se pojavili ikakvi strahovi. Manja djeca možda ne znaju da je došlo do pucnjave ako su manje izložena medijima, a u tom slučaju nije potrebno objašnjavati im što se dogodilo.

Nešto starija djeca koja više vremena provode na društvenim mrežama, novinskim portalima i gledajući televiziju vjerojatno imaju neke informacije, a ne zaboravite i da mogu saznati mnogo toga od vršnjaka. Iako roditelji ponekad ne žele razgovarati s djecom o uznemirujućim događajima kako bi ih zaštitili, važno je da ne budu sami u tumačenju onoga što čuju oko sebe.

Prihvatite djetetove osjećaje i umirite strahove

Dajte djeci do znanja da su svi njihovi osjećaji prirodni i da ste tu za njih. Strahove možete umiriti naglašavanjem da su ovakvi događaji iznimno rijetki i da postoje odrasli koji su tu da ih zaštite. Ako primjećujete da je dijete napeto i tjeskobno, možete zajedno isprobati neke tehnike relaksacije ili mindfulnessa.

Dozvolite i potaknite, kako sebe, tako i svoje najbliže na sve one načine (samo)podrške koje i inače koristite. Za nekoga je to dugi topli tuš, za nekoga video call s najboljom prijateljicom, za nekoga knjiga, trčanje...

Razlikujte činjenice od dezinformacija i postavite granice u vezi izloženosti medijima

Prirodno je osjećati potrebu da budete informirani, no pretjerano praćenje novosti može povećati zabrinutost. To posebno vrijedi za senzacionalističke fotografije djece i članova obitelji, koje narušavaju dostojanstvo prikazanih osoba, a osim toga nemaju informativnu vrijednost. Potaknite djecu na razmišljanje o vjerodostojnosti izvora i o tome jesu li informacije koje dobivaju relevantne i provjerljive. Kako biste izbjegli pretjeranu brigu i preplavljenost, odredite vrijeme u danu bez mobitela i drugih medija.

Zagrebačko psihološko društvo na svojim društvenim mrežama savjetu je da se barem na neko vrijeme isključe televizori i portali te da se obrati posebna pozornost na to što slušaju i kako se informiraju djeca i mladi. Razgovarajte s djecom i mladima o sadržajima koje o ovom ili bilo kojem drugom tužnom i tragičnom događaju imaju prilike vidjeti na društvenim mrežama, a pogotovo ako kruže slike i video 'svjedočanstva', i zaustavite njihovo širenje.

Pratite vlastite emocionalne reakcije i potražite podršku za sebe

U razgovoru s djetetom budite smireni i izbjegavajte nagađanja o tome hoće li se ovakva pucnjava ponoviti i što je uzrokovalo postupak počinitelja. Nemojte se usmjeravati na stereotipe o počinitelju nego se umjesto toga zadržite na činjenicama i vlastitim osjećajima. Ako primijetite da vam je teško skrenuti misli s teških tema ili da vas preplavljuju neugodne emocije, potražite podršku i pomoć stručnjaka. Nitko se ne treba sam nositi sa svojim brigama!

Briga za mentalno zdravlje svih pojedinaca u društvu leži u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj prevenciji i predstavlja ljudsko pravo.

Uvijek se možete obratiti za razgovor Stručnoj službi Škole koju pohađa vaše dijete ili možete nazvati besplatnu i anonimnu liniju Hrabrog telefona za mame i tate na broju 0800 0800 radnim danom od 9 do 20 sati ili pisati na: savjet@hrabritelefon.hr.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.