Susret s dupinom, kitom ili kornjačom - kako se ponašati u toj situaciji?

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije podsjeća na pravila ponašanja prilikom susreta s dupinima, kitovima i morskim kornjačama da bi se smanjio utjecaj na životinje i spriječili neželjeni događaji.

Kao prvo, što nas uopće može zateći u Jadranu?

U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova, a najbrojnija vrsta na području cijelog Jadrana je dobri dupin. Prugasti dupin, glavati dupin i Cuvierov kljunasti kit prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora, dok se veliki sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu.

Ulješura, dugoperajni bjelogrli dupin, crni dupin i grbavi kit pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični dupin, koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada broji tek oko 30 do 50 jedinki.

Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan pretjeranim izlovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje.

Pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom:

• ne usmjeravajte plovilo direktno prema životinjama koje ste uočili
• ako se životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od pet čvorova (devet km/h), slijedeći paralelno smjer njihovog kretanja i izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine
• ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 metara od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 metara ne više od tri plovila
• nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta
• Ako kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja)
• područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 metara od životinja
• zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati
• ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje.

Morke kornjače

U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača. Glavata želva je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru, koje se smatra jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemnom moru, pri čemu jedinke potječu iz grčke natalne populacije.

Morske kornjače su migratorne vrste gmazova koje nastanjuju morski ekosustav i većinu svog vremena provode pod vodom. Danas su jedna od najugroženijih skupina morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima te onečišćenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama.

Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru, kao i sve tri vrste morskih kornjača, strogo su zaštićene na temelju Zakona o zaštiti prirode, stoga je zabranjeno svako namjerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja. Svako namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste prijavite Državnom inspektoratu. Prijava se podnosi putem obrasca na web stranici Državnog inspektorata koji se nalazi na ovoj poveznici.

Tko je opasan?

Možda ćete prvo pomisliti na najvećeg, kita, ali valja napomenuti da većina kitova nije opasna i da ne trebate strepiti od susreta s njima. Kitovi su tipično znatiželjna i miroljubiva morska bića. Ako vide brodove koji im se približavaju mogu doploviti da bi vidjeli što se to događa u njihovoj okolini. Postoje pak vrste koje su vrlo „sramežljive“ i žive samačkim životom, pa neće učiniti čak niti to.

S druge strane, možda vam se čini da je sresti dupina nešto idilično i posve bezopasno, no nije baš posve tako. Dupini, koji su inače miroljubivi i bezopasni, ipak mogu postati agresivni ako se osjećaju napadnuto i prouzročite im stres. Zato je najbolje ne narušavati njihov „osobni prostor“ i pustiti ih na miru.

Glavata želva je, imajte na umu, kornjača koja vas može ugristi kako svjedoči par slučajeva na Jadranu, no to neće učiniti da vas napadne, već da se obrani, kazali su stručnjaci. Također, mužjaci želvi mogu biti jako teritorijalni kada se njihove ženke dođu gnijezditi na plažama, zato trebate biti na oprezu i ne uznemiravati ih.

Kome dojaviti?

Još za kraj, može se dogoditi da naiđete na ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke morskog sisavca ili kornjače, a to trebate dojaviti na broj 112 ili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije putem web obrasca za dojavu ili putem adrese e-pošte: vrste@mzozt.hr.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.