zagađenje zraka
Izvor: DC Studio/Freepik
Petra Ladan
ONEČIŠĆENJE ZRAKA

Što moramo znati o kvaliteti zraka koji udišemo i kad je vrijeme za zabrinutost?

- Hrvatska je peta u EU po udjelu smrti uzrokovanih onečišćenim zrakom iza Bugarske, Rumunjske, Mađarske i Poljske, pokazuju podaci stranice Institute for Health Metrics and Evaluation (IHME), o čemu je još 2021. godine pisao Index. Po svemu sudeći, ni danas situacija nije puno bolja.

Onečišćenje zraka ozbiljan je zdravstveni problem u mnogim europskim gradovima uključujući i Hrvatsku. Lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon danas se smatraju trima onečišćujućim tvarima koje najviše utječu na ljudsko zdravlje. 

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) zrak se smatra štetnim po zdravlje ako godišnji prosjek koncentracije lebdećih čestica premašuje 5 µg/m³, a dnevna koncentracija od 15 µg/m³ ne bi smjela biti prekoračena više od tri dana godišnje. Dakle, indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju lebdećih čestica koje su, uz dušikov dioksid i prizemni ozon, glavne onečišćujuće tvari. Lebdeće čestice (PM) mješavina su organskih i anorganskih čestica u zraku u obliku sitne prašine, PM10 su manje od 10 mikrometara (μm) i PM2,5 manje od 2,5 mikrometara.

Iako se onečišćenje zraka u Europi posljednjih desetljeća znatno smanjilo, stanje se razlikuje od grada do grada. Prema posljednjim podacima Vijeća Europske unije, neki od europskih gradova njihovu je koncentraciju uspjelo spustiti ispod 5 mikrograma PM2,5 po kubičnom metru zraka (a granična vrijednost EU-a je 25 mikrograma). To su Narva i Tallinn (Estonija), Reykjavik (Island), Faro i Funchal (Portugal) i Umeå, Uppsala, Norrköping i Stockholm (Švedska). Gradovi na sjeveru i zapadu Europe općenito imaju niže koncentracije lebdećih čestica PM2,5, dok su u gradovima na istoku i jugu obično više.

Zagreb je među gradovima koji se često spominju kao oni s lošom kvalitetom zraka, posebno u zimskim mjesecima, odnosno u danima s dugotrajnom maglom i kada se pojačava upotreba krutih goriva u ložištima domaćinstava, a nema vjetrova koji bi te tvari raspršili.

Indeks kvalitete zraka u Hrvatskoj u stvarnom vremenu možete provjeriti na mrežnim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 7 milijuna ljudi svake godine umire zbog onečišćenja zraka, od čega polovica umire od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. U svijetu, za 25 posto svih smrti od kardiovaskularnih bolesti i 24 posto svih smrti od moždanog udara odgovorno je upravo onečišćenje zraka, kažu u Službi za epidemiologiju HZJZ-a.  Da je onečišćenje zraka glavni je uzrok prerane smrti i bolesti te je najveći pojedinačni rizik za zdravlje okoliša u Europi, kažu i u izvješću Europske agencije za okoliš “Zdravstveni učinci onečišćenja zraka u Europi”. 

Sitne čestice koje se nalaze u onečišćenom zraku (svaki čovjek dnevno udahne oko 14 kg zraka!), udisanjem ulaze u krvotok i oštećuju unutrašnje stijenke krvnih žila, uzrokujući da one postaju uže i kruće. Zbog toga dolazi do otežanog protoka krvnim žilama, što može povisiti krvni tlak. Oštećenje krvnih žila doprinosi većoj vjerojatnosti za nastanak krvnih ugrušaka, koji mogu prouzročiti srčani ili moždani udar, kao što i utječe na normalnu srčanu aktivnost pa mogu nastati abnormalni srčani ritmovi.

Procjena je da svake minute 13 ljudi umire zbog karcinoma pluća, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara koji se mogu povezati s onečišćenjem zraka.

Što svatko može učiniti da smanji vlastiti rizik od obolijevanja?

Preporučuje se boraviti čim više unutar zatvorenih prostora, no ako imate neodgodivog posla i morate izaći, koristite N-95/FFP2 maske, koje trebaju biti jednokratne, odnosno potrebno ih je redovito mijenjati te posebno obratiti pozornost da dobro prianjaju licu kako bi se spriječio prodor nefiltriranog zraka. Također, vanjska vrata i prozori trebaju ostati zatvoreni kako bi se smanjio prodor onečišćenja, a dodatno treba obratiti pozornost na higijenu, odnosno još bolje prati voće i povrće (posebno ako dolazi iz onečišćenog okoliša).

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.