Vrtućina
Izvor: vargazs / Pixabay
Tin Bašić
KAKO SE RASHLADITI

STIGLE VRUĆINE - Što je toplinski val, a što toplinski udar i KAKO se zaštititi

U slučaju dugotrajnog izlaganja vrlo visokim vrućinama može doći do toplinskog udara. Riječ je o potencijalno vrlo opasnom stanju u kojem organizam zbog zakazivanja mehanizama termoregulacije gubi sposobnost prilagođavanja visokim vanjskim temperaturama.

Stigle su vrućine i toplinski valovi postat sve češća pojava. Iako postoje različite definicije, toplinski val je razdoblje pretjerano vrućeg vremena koje može biti popraćeno visokom vlagom, posebno u oceanskim klimatskim zemljama.

Iako se definicije razlikuju,[toplinski val obično se mjeri u odnosu na uobičajeno vrijeme u tom području i u odnosu na normalne temperature u sezoni. 

 Pratite upozorenja DHMZ-a 

Toplinski val 

Toplinski val javlja se kada dnevna maksimalna temperatura dulja od pet uzastopnih dana premaši prosječnu maksimalnu temperaturu za 5 ° C, pri čemu je normalno razdoblje 1961–1990. 

To je razdoblje nenormalno i neugodno vrućeg i obično vlažnog vremena.[6]

Da bi toplinski val bio uistinu 'toplinski val'

  • trebao bi trajati najmanje jedan dan, ali obično traje od nekoliko dana do nekoliko tjedana. 

Svjetska meteorološka organizacija definira toplinski val kao pet ili više uzastopnih dana produljene vrućine u kojima je dnevna maksimalna temperatura viša od prosječne maksimalne temperature za 5 ° C ili više.  Međutim, neke su države smislile vlastite kriterije za definiranje toplinskog vala.

Pročitajte i:

Što je toplotni udar?

Ljudsko tijelo ima razne metode za održavanje unutarnje tjelesne temperature na normalnoj razini od oko 37 °C, kao što su - ovisno o temperaturi okoliša - sužavanje i širenje krvnih žila, znojenje, drhtavica, pojačan osjet žeđi te neki drugi mehanizmi prilagodbe. 

Kada je vanjska temperatura visoka dolazi do pojave znojenja, koje ima funkciju hlađenja organizma. Međutim, pritom se iz tijela gube tekućina i elektroliti, a zbog intenzivnog znojenja može doći do pojave toplinskih grčeva i toplinske iscrpljenosti.

Iako su neugodne, ove pojave u pravilu ne zahtijevaju liječničku pomoć. Očituju se grčevima u mišićima, mučninom, nagonom na povraćanje, osjećajem malaksalosti, razdražljivošću, ubrzanim pulsom, ubrzanim disanjem, a može doći i do kolapsa (nesvjestice).

Međutim, u slučaju dugotrajnog izlaganja vrlo visokim vrućinama može doći do toplinskog udara. Riječ je o potencijalno vrlo opasnom stanju u kojem organizam zbog zakazivanja mehanizama termoregulacije gubi sposobnost prilagođavanja visokim vanjskim temperaturama.

Budući da organizam više nije u stanju sniziti tjelesnu temperaturu na fiziološku razinu, tjelesna temperatura može prijeći 40 °C, pri čemu može doći do oštećenja vitalnih organa kao što su mozak, srce i bubrezi.

  • Toplinski udar može se razviti postupno, no može nastati i iznenadno.

Simptomi toplotnog udara su sljedeći:

  • tjelesna temperatura iznad 40 °C
  • jaka glavobolja
  • nesvjestica
  • smušenost
  • crvena i vruća koža, bez pojave znojenja
  • mučnina i povraćanje
  • grčevi
  • ubrzan rad srca
  • ubrzano i plitko disanje

Potrebno je reagirati brzo jer neliječeni toplinski udar može dovesti do trajnih posljedica, pa čak i smrti. Toplinski udar zahtijeva liječničku intervenciju, stoga odmah pozovite liječnika. U međuvremenu morate odmah pružiti pomoć oboljeloj osobi - morate je ohladiti.

Unesite oboljelu osobu u klimatizirani prostor te po potrebi skinite s nje suvišnu odjeću. Ako ste u mogućnosti, otuširajte osobu u mlakoj vodi, a pomoći će i stavljanje ledenih obloga na glavu, vrat, pazuhe i prepone.

Ako je osoba pri svijesti, dajte joj piti hladnu tekućinu, najbolje vodu ili izotonični napitak. Ako je osoba bez svijesti ili ako povraća, postavite je u bočni položaj kako se ne bi ugušila. Pratite tjelesnu temperaturu oboljele osobe toplomjerom i nastavite hlađenje dok temperatura ne padne na normalnu vrijednost, oko 37°C.

KAKO SE ZAŠTITITI OD VELIKIH VRUĆINA

DESET mjera zaštite za STARIJE OSOBE (klikni)

  1. Starije osobe u pravilu se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10:00 do 17:00 sati.
  2. Prigodom izlaska iz svojega prebivališta, starija osoba mora zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom te nositi laganiju prozračnu odjeću i obuću.
  3. Nužno je dnevno uzimanje do DVIJE litre tekućine, bilo kao 8 čaša negazirane vode, bilo u obliku juha, variva ili čajeva, te izbjegavanje pržene, pohane, slatke i jako zasoljene hrane kao i začinjenih jela, uzimajući puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pri tome smjernica pravilne prehrane za starije osobe.
  4. Osim pridržavanja uputa liječnika o liječenju i uzimanju lijekova, nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka.
  5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije, suhoće ustiju i kože, znak su uzbune, osobito za starije osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene te se stariji bolesnik mora hitno javiti svojem izabranom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći.
  6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci trebaju učestalije kontaktirati sa starijom osobom, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i nekoliko puta na dan.
  7. Starija osoba mora uvijek uza se imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt osobe, kojoj se može obratiti u slučaju potrebe.
  8. Neophodno je redovito održavati čistoću tijela starijega čovjeka i njegova okoliša.
  9. Za starije osobe važna je stalna i tjelesna i psihička aktivnost. Osobito je korisno kretati se u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi (parkovi, šetnice uz more, jezera, rijeke, boravak u vrtovima, vinogradima, voćnjacima i sl.). Ako je kretanje otežano, utoliko je nužno redovito višesatno provjetravanje prostorija u kojoj starija osoba prebiva.
  10. Razlika temperature prostorije koja se postiže korištenjem rashladnih uređaja i vanjske temperature ne bi smjela biti veća od 7ºC jer se stariji organizam u kratkom vremenu ne može adaptirati na naglu promjenu temperature. Rashladne uređaje potrebno je redovito održavati kako bi se izbjegla kontaminacija zraka mikroorganizmima (bakterije, plijesni) i drugim zagađivačima koji uzrokuju iritaciju sluznica s mogućim alergijskim reakcijama i infekcije dišnih puteva.

Nastavni zavod za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' izradio je nekoliko smjernica kako se zaštititi tijekom razdoblja velikih vrućina. 

Rashladite svoj dom

  • Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8:00 i 10:00 sati, u 13:00 sati i noću nakon 22:00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
  • Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
  • Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
  • Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
  • Objesite mokre ručnike kako biste rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
  • Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
  • Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35°C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.
  • Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo.

Klonite se vrućine

  • Sklonite se u najhladniju prostoriju vašeg stana/kuće, posebno noću.
  • Ako vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
  • Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
  • Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
  • Potražite sjenu.
  • Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
  • Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
  • Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

  • Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10:00 do 17:00 sati, osobito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;
  • Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
  • Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
  • Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline.
  • Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
  • Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima

  • Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
  • Razgovarajte o toplinskom valu s vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
  • Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
  • Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
  • Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme

  • Držite lijekove na temperaturi ispod 25ºC ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
  • Zatražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

  • Tražite pomoć ako imate
    • vrtoglavicu,
    • slabost,
    • nemoć,
    • tjeskobu
    • ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju;
  • Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
  • Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
  • Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
  • Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Važni brojevi:

  • Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku)
  • Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija

Dakle, vrućine su tu, izlazite iz stanova i kuća rano ujutro i predvečer, pijte puno tekućine. I ne zaboravite, ljeto je ipak - UŽIVAJTE u ljetu!