Srčani udar - koji su simptomi i kako (si) pomoći

Iako se o ovom problemu govori u javnom prostoru, nije naodmet o tome govoriti još i više. I upravo iz tih razloga smo razgovarali s dr. Dubravkom Došenom, specijalistom interne medicine i subspecijalistom kardiologije, koji je u tom poslu već 35 godina. 

Koji su najveći neprijatelji zdravog srca?

U svom dugogodišnjem radu u kardiologiji primjećujem da je najveći problem našeg stanovništva u lošoj prevenciji srčanih bolesti. Najveći neprijatelji zdravog srca su povišen srčani tlak, povišene masnoće, šećerna bolest, pušenje, stres i pretilost. Na sve njih je moguće utjecati promjenom životnih navika i, ako je potrebno, lijekovima. Osim tih vanjskih čimbenika rizika na koje možemo utjecati, istraživanja su pokazala da postoji i nasljedna sklonost srčanim bolestima unutar pojedinih obitelji. Osobe koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu moraju u ranoj životnoj dobi započeti s preventivnim pregledima i strogo kontrolirati navedene rizične čimbenike.

Kada je vrijeme za prvi pregled srca i kako on izgleda?

Prvi pregled na rizične faktore, kao i početno liječenje, započinje u ordinaciji liječnika obiteljske medicine, i svaka osoba bi od 18. godine trebala imati izmjeren krvni tlak, masnoće i šećer u krvi. Potom, ovisno o regulaciji čimbenika i simptomima, liječnik obiteljske medicine upućuje pacijenta kardiologu. Osobe s obiteljskom sklonosti za srčani udar bi trebale ući u kardiološko praćenje prije nego što navrše godine u kojoj im je roditelj imao srčani udar, a ako se radi o nekoj nasljednoj bolesti srčanog mišića dostupna su genetska testiranja i praćenje mora početi u ranoj mladosti. Nekada ni to nažalost nije garancija dobrom ishodu, međutim opcije liječenja srčanih bolesti danas su mnogobrojne i značajno poboljšavaju preživljenje i produljuju život.

Kardiološki pregled naravno, uključuje razgovor o dosadašnjim bolestima, bolestima u obitelji, simptomima koje osoba ima, navikama i lijekovima koje uzima. Potom se radi fizikalni pregled koji uključuje auskultaciju (slušanje) srca i pluća i pregled cijelog tijela (palpiranje arterija na rukama i nogama, trbuha, slušanje krvnih žila na vratu, traženje oticanja kao znaka slabosti srca). Obavezni dio pregleda je i EKG te mjerenje vitalnih parametara (tjelesna visina, težina, mjerenje krvnog tlaka i periferne saturacije krvi kisikom). Ako postoje promjene u EKG zapisu ili se zamijete neke abnormalnosti prilikom slušanja rada srca poželjno je napraviti ultrazvuk srca. Ultrazvuk srca je neinvazivna slikovna metoda kojom se može izmjeriti veličinu srčanih šupljina i velikih krvnih žila, funkciju srca i srčanih zalistaka te oštećenja srčanog mišića. Ova pretraga je važna za dijagnozu, praćenje i liječenje različitih srčanih bolesti. U odraslih osoba s prirođenim srčanim greškama ultrazvuk srca je vrlo važna pretraga u praćenju bolesti i planiranju liječenja.

Koje su danas najčešće bolesti srca i kako se one liječe?

Jako je važno na vrijeme prepoznati simptome bolesti srca koje dijelimo u dvije velike kategorije (simptomi koji ukazuju na razvoj srčanog udara te simptomi koji ukazuju na slabost srčanog mišića, odnosno srčano popuštanje). Simptomi koji su znak slabosti srčanog mišića prvenstveno su zaduha u naporu koji se ranije dobro tolerirao, nemogućnost ležanja na ravnom zbog nedostatka zraka i oticanje nogu i trbuha. Ovi simptomi također iziskuju žurno javljanje liječniku i kardiološku obradu. Srčano popuštanje se liječi lijekovima koji mogu dugo pomoći bolesnicima da dobro i kvalitetno žive i funkcioniraju, a ako dođe do faze bolesti kada lijekovi više ne pomažu, postoje uređaji koji potpomažu radu srca (posebne vrste elektrostimulatora i srčane pumpe). U krajnjoj fazi, uz zadovoljenje strogih kriterija, postoji i mogućnost presađivanja (transplantacije) srca.

Na EKG i kardiološku obradu je potrebno uputiti i osobe koje osjećaju lupanje i preskakanje srca, pogotovo ako je praćeno bolovima u prsima, zaduhom ili gubitkom svijesti kad je potrebno javiti se u hitni prijem. Svaki gubitak svijesti je također razlog za pregled kardiologa.

Koja je razlika između srčanog udara i srčanog zastoja? Koji su simptomi i koliko on može trajati? Koliko traje oporavak nakon srčanog zastoja te koliko sam udar otprilike traje?

Prvi simptom koji upozorava na prijeteći srčani udar (laički rečeno 'predinfarktno stanje') obično započinje par dana prije u obliku pritiska ili žarenja u sredini prsišta ili žličici, sa širenjem u donju čeljust, lijevu ili obje ruke i u početku se javlja u većim naporima te prestaje nakon kraćeg odmora.

Ako primijetite ovakve simptome odmah se treba javiti u hitnu službu kako bi se napravila kompletna kardiološka obrada te preduhitrio razvoj pravog srčanog udara. U tom slučaju ne dolazi do trajnog oštećenja srčanog mišića te je dugoročna prognoza ovakvih bolesnika puno povoljnija. Nažalost, većina pacijenata koji završe u bolnici zbog srčanog udara prizna da su se simptomi počeli javljati prije par dana, ali su ih ignorirali ili su ih krivo protumačili kao npr. problem sa žgaravicom.

Srčani udar se može manifestirati navedenim simptomima, ali prva manifestacija može biti i nagla te se komplicirati srčanim zastojem ili arestom. U tom slučaju bolesnik gubi svijest i prestaje srčani rad te je nužno odmah pozvati hitnu pomoć i započeti oživljavanje (masažu srca) do njihovog dolaska. Smrtnost od srčanog zastoja je nažalost visoka, a preživjele bolesnike obično čeka dugotrajni oporavak, ovisno o tome koliko je zastoj trajao. Ako je riječ o nekoliko desetaka sekundi ili nekoliko minuta, oporavak je obično potpun i brz, međutim kod dugotrajnijeg zastoja posljedice mogu biti trajne, a oporavak trajati i nekoliko mjeseci.

Sam srčani udar, bez obzira na simptome kojima se manifestirao, se u najkraćem mogućem roku od pojave simptoma liječi lijekovima i postavljanjem potpornice, odnosno stenta, u srčane krvne žile putem arterije na ručnom zglobu ili u preponi. U rijetkim slučajevima potreban je operativni zahvat ('otvorena' operacija srca) ugradnje srčanih premosnica, tzv. CABG (engl. coronary artery bypass graft). Ako osjetite neki od navedenih simptoma od iznimne je važnosti čim prije javiti se u najbližu hitnu službu jer je svaka minuta bitna te brza i pravovremena reakcija može spasiti život.

Kako srčani bolesnici mogu sebi olakšati život? Na što paziti?

Svim bolesnicima nakon preboljelog infarkta miokarda se preporučuje uključivanje u edukativni program kardiološke rehabilitacije tijekom kojega se provodi edukacija o terapiji, prirodi bolesti i slično. Kroz par mjeseci dobro je napraviti kontrolni ultrazvučni pregled (kako bi se procijenio stupanj oštećenja srčanog mišića) te ergometrijsko testiranje (kako bi se pod kontrolom kardiologa procijenila funkcijska sposobnost bolesnika i dale preporuke za daljnje izlaganje naporima).

Dobrom suradnjom kardiologa i bolesnika ostvaruje se brži i efikasniji povratak u normalan život što utječe na bolju kvalitetu života i smanjuje stopu nepotrebnih komplikacija. Istraživanja pokazuju da danas postoji trend porasta pojavnosti srčanog udara u mlađoj populaciji (osobito u žena mlađih od 45 godina, kao i muškaraca mlađih od 35 godina) zbog čega preventivne kardiološke preglede treba započeti znatno ranije, a navedene simptome nikako ne smijemo ignorirati.

Na razini Hrvatske, imate li možda podatak o smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti?

U Republici Hrvatskoj postoji relativno visoka stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, iznad prosjeka Europske Unije. Navedeno je posljedica zanemarivanja i lošeg liječenja rizičnih faktora te odgađanje pravovremenih preventivnih pregleda. Od ukupno umrlih na godišnjoj razini oko 40 posto je posljedica kardiovaskularnih bolesti. Kvalitetnim i pravovremenim pregledom negativni trend se svakako može i mora smanjiti.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.