proljetnice, cvijeće, šafrani
Izvor: Jax_woods/Pixabay
PRAVILA, ZAKONI I KAZNE

Šafrani, visibabe, jaglaci... Pazite kako i koliko ih berete jer su kazne velike

Proljetnice su nježne biljčice koje mnogi vole brati. Ali treba znati da je branje tih vijesnika proljeća strogo regulirano Zakonom, a kazne za zaobilaženje pravila nisu zanemarive.

Rijetko tko, pogotovo oni koji nisu ljubitelji zime i hladnih dana, može ostati kamenog lica na prvu pojavu visibaba, šafrana, jaglaca i drugih proljetnica. Osmijeh obasja lice svakome tko ugleda ove vijesnike proljeća jer to znači da se bliže ljepši, topliji i sunčaniji dani, a zimske radosti/gadosti odlaze u prošlost. Do druge zime.

Isto tako, mnogi beru to nježno cvijeće koje ponekad izvire iz preostalog snijega (ako ga je uopće bilo). No treba imati na umu da je branje proljetnica zapravo zabranjeno, odnosno smije ih se brati samo pod određenim uvjetima. Naime, branjem proljetnica iz prirode izravno se utječe na njihovu održivost. No treba razlikovati biljke koje spadaju u zavičajne divlje vrste (zaštićene) i one strogo zaštićene vrste.

Strogo zaštićene vrste:

  • Velecvjetni kukurijek (Helleborus niger)
  • Kockavica (Fritillaria meleagris)

Najpopularnije zavičajne divlje vrste proljetnica:

  • Visibaba (Galanthus nivalis)
  • Drijemovac ili zvončić (Leucojum vernum)
  • Mirisna ljubica (Viola odorata) 
  • Šumarice (Anemone ssp.)
  • Pasji zub (Erythronium dens-canis)
  • Šafran (Crocus spp.)
  • Jaglaci (Primula veris)

Na web stranicama Državnog inspektorata objavljeno je da je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica. S druge strane, za branje zaštićenih vrsta, odnosno zavičajnih divljih vrsta, potrebno je imati dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Naime, prema čl. 64. Zakona o zaštiti prirode mora se ishoditi rješenje Ministarstva za sakupljanje i uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade ili prodaje. Cijeli popis zavičajnih divljih vrsta za koje je potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva možete pronaći u Prilogu I. Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta.

Ako za osobne potrebe želite ubrati vijesnike proljeća koji spadaju u zavičajne divlje vrste, ne trebate imati dopuštenje Ministarstva, ali trebate znati da se skupljanjem biljaka za osobne potrebe (jednom dnevno) smatra:

  • sakupljanje do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma)
  • 2 kilograma stabljika s listovima i cvjetovima
  • pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima
  • 1 kilogram listova,
  • 1 kilogram cvjetova
  • 0,5 kilograma sjemena
  • 10 kilograma plodova
  • 0,5 kilograma pupova

Svakako vodite računa o tome da se branjem nadzemnih dijelova proljetnica one ne ugrožavaju u potpunosti, ali se jako narušava estetska vrijednost prirode. No sakupljanje cijelih biljaka, s podzemnim i nadzemnim dijelovima, dovodi do trajnog uništavanja staništa, čime se utječe na njhovu prirodnu populaciju.

Novčane kazne

Ako nemate dopuštenje Ministarstva, a uberete ove zaštićene vrste u svrhu prerade ili prodaje mogli biste platiti prilične kazne:

  • Pravna osoba - od 25.000 do 200.000 kuna
  • Fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi - od 7.000 do 30.000 kuna
  • Fizička osoba obrtnika - od 10.000 do 40.000 kuna

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.