Naučite dijete kako da se zaštiti u virtualnom svijetu

Svi ćemo ponosno reći da nam je medijska pismenost na visokom nivou, no to ne mora biti tako samo jer nam je laptop često u krilu, a mobitel omiljena razbibriga. Imajte na umu da koliko smo medijski pismeni mi sami, toliko možemo podučiti one najranjivije - svoju djecu. 

Medijska pismenost - što je to?

Znate li uopće što je medijska pismenost? To je sposobnost razumijevanja, čitanja te pronicanja u srž medijskih tekstova, odnosno sposobnost da se na različite načine sagledavaju, analiziraju, vrednuju medijske poruke te kreiraju nove. Medijska pismenost jedan je i od ključnih oblika pismenosti 21. stoljeća koji obuhvaća sve tehničke, kognitivne, društvene, civilne, etičke i kreativne kapacitete. Ti kapaciteti omogućuju svima učinkovit pristup i korištenje informacijama i medijima te sigurno i odgovorno stvaranje i dijeljenje medijskih sadržaja na različitim platformama.

Djeca i mediji

Djeca se rađaju okružena medijima, iako oni u prvim godinama njihova života ne igraju nikakvu posebnu ulogu. No, djeca odrastaju uz medijske i komunikacijske platforme, posredno ili neposredno.

Recimo, nerijetko naletimo na teme kako roditelji previše "vise" na mobitelima i zanemaruju djecu. Ili kako će mame uvaliti djeci tablet u ruke kako bi imale pola sata vremena za kavu. Što god da ste od to dvoje jednom ili više puta napravili, izložili ste djecu medijskim platformama na kojima ona ne mogu sudjelovati osim kao pasivni promatrači koji malo toga razumiju.

No, djeca rastu, gledaju TV, neke mališane posebno oduševljavaju reklame, neki se već snalaze na maminom TikToku, drugi su glavne zvijezde Instagrama. Upravo zbog takvih stvari, odnosno sveprisutnosti medija u dječjim životima, treba biti vrlo oprezan pri oblikovanju njihovih navika služenja internetom i upozoriti ih na sve moguće opasnosti koje ih tamo vrebaju.

Sigurnost djece na internetu

Djecu korištenje gadgeta privlači kao komarce svjetlost. Brzo uče, spretni su, ponekad toliko sposobni da čak i roditelje ostave bez teksta. Možda ćete se naći u situaciji gdje je vaše dijete riješilo ili pronašlo nešto na internetu brže od vas. No, nemojte se dati zavarati. Njihovi mali mozgovi još nisu uspjeli oblikovati kritičko mišljenje niti dovoljno sazreli da se obrane od svih neželjenih poruka i sadržaja koji ih tamo čekaju.

Kako se postaviti da ih svojim zabranama i savjetima ne odbijete i postignete upravo suprotno? Jer, znamo svi iz vlastita iskustva, zabranjeno voće je najukusnije.

Aktivni angažman

Bez obzira koliko vremena imate na raspolaganju i kolike su granice vašeg strpljenja, najveći će uspjeh postići roditelji koji su angažirani oko svoje djece. Oni koji pokazuju interes za ono što djeca rade, koju će postavljati pitanja i saslušati odgovore te neće na prvu skočiti i reći isključivo "ne" te opaliti neku zabranu. To će djecu samo odbiti od vas i dati im razlog da vam se ne povjeravaju jer znaju da će vaša reakcija biti ljutnja.

Budite puni razumijevanja, zainteresirani, ali i čvrsti. Posvetite vrijeme istraživanju igara i usluga koje vaša djeca koriste ili žele koristiti te njihovih sigurnosnih značajki. Tako ćete bolje razumjeti različite načine na koje se djeca služe tehnologijom i osjećat ćete više samopouzdanja.
Kao i u drugim segmentima djetetova života, i ovdje morate postaviti neka pravila. Djeca ne mogu koristiti medije kad god im se prohtije, bez ikakvog nadzora vremena ili sadržaja. 

Odredite točno vrijeme koje dijete smije provesti na internetu i koje stranice pritom smije posjećivati. Također, kako se moraju ponašati, kakvu komunikaciju smiju uspostavljati i s kime. Određene stranice uvijek možete ograničiti ili samo nadzirati sa svog mobitela te vidjeti možete li vjerovati svom djetetu ako vam je obećalo da ih neće posjećivati.

Jednako kao što postavljate pravila u drugim područjima života vaše djece, iznesite svoja očekivanja vezana za njihove online aktivnosti.
Najbolje je dogovoriti pravila na samom početku, kako biste i vi i djeca bili svjesni postavljenih granica. Za kršenje postavljenih granica trebaju postojati i posljedice, koje također trebate obznaniti unaprijed kako bi dijete znalo što ga čeka ako iznevjeri vaše povjerenje. Morate biti dosljedni u njihovu provođenju jer vas djeca neće shvatiti ozbiljno, što kasnije može imati dugoročne štetne učinke.

Savjeti djeci

Pravila ste postavili, pa je vrijeme da dijete "naoružate" savjetima. To je važan korak u medijskom opismenjavanju. Virtualni svijet mnogima je od njih postaje podjednako važan kao i onaj stvarni. Uspoređuju se sa svojim idolima, vršnjacima, žele stvari koje oni imaju, žude za pažnjom, sljedbenicima, popularnošću. Također, kreće opsjednutost izgledom, obožavanje kulta mršavosti i nezdravih navika, želja za lažnim savršenim životom i druge opsesije koje djeci nameću mediji. Mnoga od njih mogu se početi osjećati loše što je njihov život tako običan.

Ništa nije kako se čini

I kao što ćete im reći da vani ne razgovaraju s neznancima, ne odaju svoje osobne podatke ili ne bacaju smeće po cesti, tako im trebate dati savjete i za virtualni svijet. Objasnite im da ništa nije onako kako se čini i da puno toga što vide nije stvarno. Da ti ljudi ne žive savršene živote i da su slike koje objavljuju pažljivo izdvojeni segmenti provučeni kroz niz filtera. Da su im osmjesi često lažni, a kilogrami vješto sakriveni. Da ljudi čak niti ne izgledaju isto kao na slikama niti imaju stotine prijatelja i zabavljaju se od jutra do mraka. Proizvodi koje hvale vjerojatno im se niti ne sviđaju, ali moraju reći da su dobri jer su za to plaćeni.

Djetetov stav nećete izgraditi preko noći, ali uz rad i ponavljanje će usvojiti ono što mu govorite. No, to nije sve kada je medijska pismenost na internetu u pitanju. Osim idola, postoje i predatori. Razgovarajte s djetetom o tome zašto je važno da odmah kaže nekoj odrasloj osobi ako ga nešto ili netko u tom svijetu uznemiri. Pobrinite se da izgradite sustav povjerenja te da vaša djeca znaju da vam se mogu obratiti ako dožive nešto neugodno te da ćete reagirati bez osude.

Također, od najranijih dana kada se počnu smisleno služiti internetom, podučite ih da ne odaju svoje osobne podatke ili bilo kakve podatke o svojoj obitelji drugim ljudima, što je nekako prvi korak u postavljanju sigurnosnih temelja koje kasnije možete samo nadograđivati.
Vama neke stvari možda izgledaju jednostavne, no djecu mnogi sadržaji, slike ili komentari mogu jako uznemiriti i preplašiti. Ako nepoznata osoba na primjer viče na njih i prijeti im jer mu nisu htjeli poslati traženu informaciju. Jednostavna strategija koju biste ih mogli naučiti u tom slučaju je da odmah isključe uređaj. Ono što vide, ne može im naštetiti, a kada dođete do djeteta možete problem riješiti u miru, korak po korak.

Digitalni otisak

Važno je znati da svi mi, odrasli i djeca, ostavljamo digitalne otiske na internetu i to čim nešto objavimo, komentiramo, pošaljemo i slično. Digitalni otisak je neizbrisiv, pa ste sigurno već čuli za onu poznatu "što je objavljeno na internetu, ostaje zauvijek".

Roditelji bi trebali imati na umu da djeca nisu uvijek najiskusnija u tom području i da nisu potpuno medijski opismenjena. Vežina ih ne razumije da ružnu stvar koju su napisali u nekoj grupi ne mogu poderati kao papirić ili obrisati gumicom, kao načrčkanu poruku. Taj trag je trajan i ponekad, iako ćete reći da ne oslikava ono što vaše dijete jest, on sudjeluje u stvaranju djetetova digitalnog identiteta.

Dakle, digitalni otisak kojeg dijete ostavi, može jednog dana pričati lijepu priču o njemu ili pak stvoriti ružan dojam kojeg mogu vidjeti profesori na fakultetu, kolege na poslu, potencijalni partner, poslodavac i slično. Zato je važno na vrijeme podučiti dijete kako komunicirati i koji je sadržaj prihvatljiv te naposljetku da je svaki - trajan.

Na što još treba pripaziti?

Internetsko nasilje

Stalno se piše kako je internetsko nasilje u porastu, zato opreza nikad dosta. Omalovažavanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim imenima, ruganje, odavanje povjerljivih informacija, samo su dio internetskog nasilja kojeg dijete može trpjeti.

Jedna od važnijih stvari je upozoriti djecu da sve što podijele s nekim, može na žalost biti iskorišteno i objavljeno u nekoj zajedničkoj grupi. Zato djeca trebaju biti oprezna kada dijele tajne, osobne i intimne stvari i tajne, bilo što ne bi željela da drugi znaju. Dojučerašnji prijatelji mogu to olako podijeliti s ostatkom razreda. Isto vrijedi i za slike.

Što se tiče ruganja i vrijeđanja, na njih je najbolje ne odgovarati, nego upozoriti odraslu osobu koja će odlučiti što je najbolje napraviti.

Neznanci i lažno predstavljanje

Kao i u stvarnom svijetu, djecu treba upozoriti na nepoznate ljude na internetu. Nema potrebe da komuniciraju s neznancima, pogotovo starijima od sebe. Svakako ih treba podučiti da se ljudi online znaju lažno predstavljati te dati krivo ime, godine, pa čak i spol. Ako ne želite "špijunirati" djetetove virtualne razgovore, pokušajte svakodnevno otvoreno razgovarati i uporno ponavljati moguće opasnosti, pogotovo ako netko poželi sastanak uživo.
Iako možda mislite da se vaše dijete ne bi nipošto sastalo s nepoznatom osobom, podaci s portala medijskapismenost.hr kazuju da se 14 posto djece u dobi između devet i 17 godina našlo s osobom koju su upoznali online.

Oglašavanje

Većina oglasa danas je vrlo agresivna i usmjerena prvenstveno na djecu kao najranjiviju skupinu. Oglasi su primamljivi, a djeca su podložna oglašivačkim porukama i tek počinju shvaćati vrijednost novca. Posebice štetno može biti prikriveno oglašavanje, koje nerijetko koriste, u dječjem svijetu sve popularniji, youtuberi ili poznate osobe na društvenim mrežama.

Porazgovarajte s djecom o reklamama, što one znače, što nude, kakvu želju bude u njima te im objasnite na koji način one djeluju i što im je cilj. Nije nužno izbjegavati sve što se vidi na reklami, kao što nije nužno niti izgubiti glavu za novim odjevnim predmetom ili energetskim pićem.

Oblikovanje mišljenja

Djeca upijaju velik broj informacija putem medija i nužno će s vremenom oblikovati svoja mišljenja. Ponekad će vam biti zabavno čuti konstrukciju koju su složili u glavi, ali ponekad vas ono što izgovore može i preplašiti te neugodno iznenaditi. Na primjer, ako dijete izjavi kako "mrzi ljude koji su se doselili u Hrvatsku iz neke druge zemlje jer našim ljudima otimaju posao". Ili kako su neki ljudi "debeli i lijeni i ne treba im dati jesti". Djeca nerijetko ono što vide i čuju uzmu zdravo za gotovo i samo ponavljaju naučeno bez da su razmislili o tome što to znači i koliko je istinito.

Slušajte svoju djecu, razgovarajte s njima, učite ih pravim vrijednostima, postavljajte im pitanja i tako ostanite uključeni u njihov emotivni razvoj kao i razvoj njihova kritičkog mišljenja.

Sexting

Međi tinejdžerima naročito je popularan postao sexting, odnosno postavljanje ili slanje golišavih fotografija. Mladi najčešće kopiraju ponašanje slavnih osoba, pokušavaju podići broj pratitelja, na takve objave dobivaju niz pozitivnih komentara prijatelja i žele impresionirati druge. U stvari, mladi ne shvaćaju da takvim sadržajem nepotrebno odaju svoju intimu, a prijatelji koji ih u tome podržavaju sami ne bi nikad nešto slično napravili.
Takve fotografije i snimke mogu se zloupotrijebiti na više načina, kao i sličan sadržaj koji si međusobno šalju djevojke i dečki koji su u vezi.

Podučite djecu da nikada ne šalju ili objavljuju eksplicitne fotografije, bez obzira tko ih i koliko nagovarao i kakav odnos imaju s tom osobom.  Takve stavi nisu za internet, a vlastitu intimu ne smiju dijeliti putem fotografija. Objasnite im sve moguće načine na koje se to može zloupotrijebiti i rano ih osvijestite o posljedicama.

Kako razvijati medijsku pismenost kod djece?

Medijska pismenost se uči i posljednjih se godina u to polaže puno truda i resursa. Cilj je kod djece pobuditi znatiželju i kritičko razmišljanje, da propituju i sami oblikuju svoje stavove, umjesto da ih oni budu nametnuti jednostavno jer su napisani i negdje im ponuđeni kao takvi.

Djeca takav pristup mogu početi vježbati vrlo rano, tako da s drugima istražuju i analiziraju medijske sadržaje, razmišljaju o točnosti medijskih informacija i pouzdanosti njihova izvora. To su važna pitanja koja treba razmotriti čitava obitelj, jer mediji donose mnoštvo informacija, među kojima ima i netočnih, pristranih ili lažnih. Što djeca budu više razmišlja i propitivala, to će biti bolje naoružana znanjem i informacijama za sigurnije jedrenje virtualnim morem.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.