- Ose, stršljeni, pčele, bumbari - Koja je razlika i što nakon uboda
- GRAĐANI - Što trebate znati o uvođenju eura
- Kada i gdje brati ljekovito bilje i na koji način ga spremiti za upotrebu
- Iako vlasništvo obvezuje, nema sankcija, pa tako ni obaveze
- 6 KORAKA - Kako promijeniti svoj život na bolje
- 10 osnovnih savjeta za branje ljekovitog bilja
- Klima-uređaji također 'gutaju' struju, ali to možete kontrolirati
- 4 lekcije za bolju financijsku odluku
- Kako da vaše biljke prežive vaš godišnji odmor
- Izbjegnite utapanje i budite sigurni u vodi!

Potrudili smo se posložiti najčešće jezične greške koje se gotovo redovito čuju i vide u javnom prostoru. Međunarodni dan pismenosti inače se obilježava 8. rujna, a utemeljio ga je UNESCO davne 1967. godine s ciljem promoviranja važnosti učenja i pismenosti, ali i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa veliki dio svjetskog stanovništva.
Jezik se mijenja. To je normalno. Kada se neke riječi toliko uvriježe u govoru, postanu dio standardnog jezika. I to je dobro jer je jezik poput živog organizma koji se mora razvijati (primjerice, avion - zrakoplov, radio - krugoval ili televizija - dalekovidnica). To je njegova ljepota.
Međutim, u javnome prostoru se u posljednjih nekoliko desetljeća počelo koristiti riječi i fraze koje nikada, ali NIKADA, neće niti smiju postati dio standardnoga jezika. Njihovo korištenje samo pokazuje da onaj koji ih izgovara nije pismen. Donosimo nekoliko najpoznatijih primjera.
Šta - ŠTO
- U medijskom prostoru vrlo često se može čuti kako netko govori: Šta vi kažete na to? Šta to znači? Dakle, ispravno je govoriti ŠTO.
PLEONAZAM - Gomilanje suvišnih izraza istih ili bliskih značenja. Evo nekoliko primjera:
- No međutim - ili samo veznik NO ili samo prilog MEĐUTIM
- Kako i na koji način - ili KAKO ili NA KOJI NAČIN
- Često puta - ČESTO (bez puta)
- Godina dana - GODINA (bez dana)
- Vremensko razdoblje - RAZDOBLJE (bez vremensko)
- Oko desetak - ili DESETAK ili OKO DESET
- Čak štoviše - ili ČAK ili ŠTOVIŠE
Zato jer - ZATO ŠTO
- Ispravno je pisati zato što, a neispravno zato jer. No može se upotrijebiti i samo jer. Primjerice - Otišla sam na fakultet zato što sam imala usmeni ispit ili Otišla sam na fakultet jer sam imala usmeni ispit.
Budući da i pošto
- Pošto označava vremenski veznik, a moguće ga je zamijeniti s nakon što
- Budući da predstavlja uzročni veznik koji stoji na početku rečenice
Duplo manje - UPOLA MANJE
- Duplo označava da nečega ima dvostruko više. Ne može nikako biti dvostruko manje! Pravilno je reći upola manje.
Hvala lijepo - HVALA LIJEPA
- Imenica hvala ženskog je roda, a pridjev koji stoji uz nju, također, mora biti istog roda, broja i padeža. Stoga je pravilno hvala lijepa ili, u superlativu, hvala najljepša.
Neznam - NE ZNAM
- Jedno od najčešće ponavljanih pravila pisanja jest da se 'ne' i glagol pišu odvojeno. Ipak, mnogo primjera dokazuje da to pravilo nije usvojeno, najčešće u pisanju neznam i nemogu. Ispravno je jedino: ne znam, ne mogu, ne trebam, ne smijem… Iznimka su glagoli nestati, nedostajati, nemati kojima je negacija dio osnove i oblici nemoj, nemojmo, nemojte, nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu, neću.
- Za razliku od glagola, 'ne' se uvijek piše spojeno s imenicama i pridjevima: nemogućnost, neistina, nejasnoća i nemoguć, neistinit, nejasan...
Ja bi, mi bi - ja BIH, mi BISMO
- Vrlo često ljudi govore - ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi. Primjerice, u rečenici Voljeli bi ići u kino'nije moguće zaključiti da se radi o prvom licu množine, tj. da je subjekt mi. Ispravno je reći - ja bih volio, ti bi volio, on bi volio, mi bismo voljeli, vi biste voljeli, oni bi voljeli.
Da, da li - da(li)kanje
- Često se čuje - Moram da napišem zadaću. Idem da jedem. U duhu hrvatskoga jezika je - Moram napisati zadaću. Idem jesti.
- Nije dobro počinjati pitanja s izrazom 'da li' - Da li je došao? Da li si dobro? Da li voliš putovati? Treba pisati - Je li došao? Jesi li dobro? Voliš li putovati?
Ukoliko - AKO
- Ako se UVIJEK koristi, dok se ukoliko koristi samo u situaciji kada se u istoj rečenici nalazi i utoliko.
- Primjeri - Ukoliko ne promijeni ponašanje, utoliko će ostati bez prijatelja. Ako ne promijeni ponašanje, ostat će bez prijatelja. Ne promijeni li ponašanje, ostat će bez prijatelja.
Jel - JER
- U govoru se vječito upotrebljava jel umjesto jer. Isključivo je pravilno govoriti jer.
Slijedeći / Sljedeći
- Slijedeći - glagolski prilog sadašnji - SLIJEDIMO nekoga ili nešto. Idemo za kim. npr. Slijedeći njega, riješili smo misterij.
- Sljedeći (idući, naredni) - pridjev koji uvijek stoji uz imenicu, npr. Sljedeća točka dnevnog reda; sljedeći tjedan.
Zbog / radi
- Radi se koristi kada se izriče namjera i cilj radnje
- Zbog je prijedlog kojim se izriče uzrok
- Stoga je pogrešno reći Otišao sam ranije s predavanja radi toga jer sam žurio na autobus, već je pravilno Otišao sam ranije s predavanja zbog toga jer sam žurio na autobus.
S / sa
- Pravopisna pravila oko korištenja s i sa su jasna. Sa se piše ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž te ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks, ps i pš.
- No ako niste sigurni koristi li se s ili sa izgovorite i s jednim i s drugim. Ono što vam je lakše izgovoriti, tako napišite. Primjerice, s prvim, s helikopterom, sa Ksenijom...
Siječanj / siječnja
- Prilikom pisanja datuma, naziv mjeseca se uvijek piše u genitivu. Primjerice, Nova godina se slavi 1. siječnja. To vrijedi i za ostale mjesece. Primjerice, 10. rujna, 18. listopada. 21. srpnja...
Biti će - BIT ĆE
- Ako prilikom izricanja budućnosti infinitiv stoji ispred pomoćnog glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete), i se na kraju gubi, pa se tako umjesto pisati ću piše pisat ću.
Vjerovatno - VJEROJATNO
- Vrlo često mnogi izgovaraju - vjeroVatno. To je pogreška. Ispravno je vjeroJatno.
Internet - internet
- Internet se odnosi na opću imenicu koja označava vrstu komunikacijske mreže, piše se malim slovom.
Sumljam - SUMNJAM
- Imenica je sumNJa, a ne sumLJa. Dakle, nikada ne može biti sumLJam.
Inekcija - INJEKCIJA
- To što većina govori inekcija, ne znači da je ispravno! Riječ injekcija korijen riječi vuče iz latinskog jezika, odnosno glagola ‘inicio’ što se pravilno izgovara upravo ‘injikio’.
Oftamolog - OFTALMOLOG
- 'Doktor za oči' zove se oftaLmolog, a ne oftamolog. .
Mladež - MADEŽ
- Madež je urođena ili nastala točkica, mrljica ili kvržica tamnije boje na koži, mLadež su mladi ljudi, mladići i djevojke, mladi naraštaj.
Helihopter - HELIKOPTER
- Ne postoji riječ heliHopter. Postoji samo riječ heliKopter.
Blomba - PLOMBA
- Blomba je limena pločica ili spljošten komadić olova kojim se pečate različiti predmeti, pošiljke i slično
- Plomba je ispun koji zubar postavlja na oštećeni dio zuba uzrokovan karijesom
Pazduh - PAZUH
- Riječ pazDuh ne postoji. Postoji riječ pazuh - dio tijela ispod ramena u kojem su smještene znojne žlijezde
Buldožder - BULDOŽER
- Riječ buldožDer ne postoji. Postoji riječ buldožer - vrsta samokretnoga građevinskog stroja za plitki otkop zemlje struganjem i ravnanje terena guranjem s nožem koji se može zakretati oko horizontalne osi ili pomicati gore-dolje
Posljednji / zadnji
- Zadnji je onaj koji je na kraju niza, reda. (Zadnji red u kinu, zadnja kuća u nizu).
- Posljednji znači onaj koji je na kraju zbivanja u vremenu (posljednji pozdrav dragom pokojniku).
- Dakle, zadnji bi trebalo ograničiti na kraj niza, a posljednji na ono što se ne nastavlja.
Radije / rađe
- Iako se u razgovoru često koristi rađe, to nije ispravno. Pravilno je radije.
Tijekom / tokom
- najjednostavnije objašnjenje korištenja ovih prijedloga jest - TOK rijeke, TIJEK vremena. Dakle, TIJEKOM godine, a ne tokom godine.
Najoptimalniji, najmaksimalniji, najminimalniji
- Optimalan, maksimalan i minimalan su pridjevi koji su u naš jezik došli iz latinskoga i kao takvi u svojim značenjima već sadržavaju značenjsku sastavnicu koja označava najviši stupanj, stoga ih nije potrebno dodatno stupnjevati.
- optimalno tako znači ‘najpovoljnije’ ‘najizglednije’ ‘najbolje’,
- maksimalan ‘najveća moguća mjera nečega’
- minimalan ‘najmanja moguća mjera nečega’
- Prema tome, niste dobili plaću u najminimalnijem iznosu, već u minimalnom.
Muška i ženska prezimena
- U gradu sam sreo Vanju Horvata. U gradu sam sreo Vanju Horvat.
- PRVI Vanja je muškarac, a drugi Vanja je ŽENA. Muškarcima se UVIJEK dekliniraju prezimena, a ženama NE.
Mogli bismo ovako unedogled, ali ćemo se sada zaustaviti. Nadamo se da smo vam barem malo pomogli i da nam niste pronašli grešku. Ako jeste, svakako nam javite na info@savjeti.hr kako bismo to ispravili. A ako imate koju jezičnu iritaciju koja se često čuje i vidi, slobodno nam i to javite pa ćemo pridodati ovome popisu.
- Izvor: tportal, srednja.hr, pisalica.com, pravopis.hr
- #obrazovanje
- MEĐULJUDSKI ODNOSI
3 najiritantnije navike kolega i kako se nositi s njima
- FINANCIJSKA SLOBODA
Zašto bi žene trebale investirati?
- LJETO JE STIGLO
ŠEST savjeta kako rashladiti dom i pritom uštedjeti
- LJETNE ŽEGE
Provjerite je li prevruće za šetnju sa psom
- DOBRO JE ZNATI
Što je Zelena karta i čemu služi