glup
Izvor: Igor Link / Pixabay
BUDITE PISMENI

Najčešće pogrešno korištene riječi u hrvatskome jeziku, naučite ih koristiti kako treba

Potrudili smo se posložiti najčešće jezične greške koje se gotovo redovito čuju i vide u javnom prostoru. Međunarodni dan pismenosti inače se obilježava 8. rujna, a utemeljio ga je UNESCO davne 1967. godine s ciljem promoviranja važnosti učenja i pismenosti, ali i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa veliki dio svjetskog stanovništva.

Jezik se mijenja. To je normalno. Kada se neke riječi toliko uvriježe u govoru, postanu dio standardnog jezika. I to je dobro jer je jezik poput živog organizma koji se mora razvijati (primjerice, avion - zrakoplov, radio - krugoval ili televizija - dalekovidnica). To je njegova ljepota.

Međutim, u javnome prostoru se u posljednjih nekoliko desetljeća počelo koristiti riječi i fraze koje nikada, ali NIKADA, neće niti smiju postati dio standardnoga jezika. Njihovo korištenje samo pokazuje da onaj koji ih izgovara nije pismen. Donosimo nekoliko najpoznatijih primjera.

Šta - ŠTO

  • U medijskom prostoru vrlo često se može čuti kako netko govori: Šta vi kažete na to? Šta to znači? Dakle, ispravno je govoriti ŠTO

PLEONAZAM - Gomilanje suvišnih izraza istih ili bliskih značenja. Evo nekoliko primjera: 

  • No međutim - ili samo veznik NO ili samo prilog MEĐUTIM
  • Kako i na koji način - ili KAKO ili NA KOJI NAČIN
  • Često puta - ČESTO (bez puta)
  • Godina dana - GODINA (bez dana)
  • Vremensko razdoblje - RAZDOBLJE (bez vremensko)
  • Oko desetak - ili DESETAK ili OKO DESET
  • Čak štoviše - ili ČAK ili ŠTOVIŠE

Zato jer - ZATO ŠTO

  • Ispravno je pisati zato što, a neispravno zato jer. No može se upotrijebiti i samo jer. Primjerice - Otišla sam na fakultet zato što sam imala usmeni ispit ili Otišla sam na fakultet jer sam imala usmeni ispit.

Budući da i pošto

  • Pošto označava vremenski veznik, a moguće ga je zamijeniti s nakon što
  • Budući da predstavlja uzročni veznik koji stoji na početku rečenice

Duplo manje - UPOLA MANJE

  • Duplo označava da nečega ima dvostruko više. Ne može nikako biti dvostruko manje! Pravilno je reći upola manje.

Hvala lijepo -  HVALA LIJEPA

  • Imenica hvala ženskog je roda, a pridjev koji stoji uz nju, također, mora biti istog roda, broja i padeža. Stoga je pravilno hvala lijepa ili, u superlativu, hvala najljepša.

Neznam  - NE ZNAM

  • Jedno od najčešće ponavljanih pravila pisanja jest da se 'ne' i glagol pišu odvojeno. Ipak, mnogo primjera dokazuje da to pravilo nije usvojeno, najčešće u pisanju neznam i nemogu. Ispravno je jedino: ne znam, ne mogu, ne trebam, ne smijem… Iznimka su glagoli nestati, nedostajati, nemati kojima je negacija dio osnove i oblici nemoj, nemojmo, nemojte, nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu, neću.
  • Za razliku od glagola, 'ne' se uvijek piše spojeno s imenicama i pridjevima: nemogućnost, neistina, nejasnoća i nemoguć, neistinit, nejasan...

Ja bi, mi bi - ja BIH, mi BISMO

  • Vrlo često ljudi govore - ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi. Primjerice, u rečenici Voljeli bi ići u kino'nije moguće zaključiti da se radi o prvom licu množine, tj. da je subjekt mi. Ispravno je reći - ja bih volio, ti bi volio, on bi volio, mi bismo voljeli, vi biste voljeli, oni bi voljeli.

Da, da li - da(li)kanje

  • Često se čuje - Moram da napišem zadaću. Idem da jedem. U duhu hrvatskoga jezika je - Moram napisati zadaću. Idem jesti.
  • Nije dobro počinjati pitanja s izrazom 'da li' - Da li je došao? Da li si dobro? Da li voliš putovati? Treba pisati - Je li došao? Jesi li dobro? Voliš li putovati?

Ukoliko - AKO

  • Ako se UVIJEK koristi, dok se ukoliko koristi samo u situaciji kada se u istoj rečenici nalazi i utoliko.
  • Primjeri - Ukoliko ne promijeni ponašanje, utoliko će ostati bez prijatelja. Ako ne promijeni ponašanje, ostat će bez prijatelja. Ne promijeni li ponašanje, ostat će bez prijatelja.

Jel - JER

  • U govoru se vječito upotrebljava jel umjesto jer. Isključivo je pravilno govoriti jer.

Slijedeći / Sljedeći

  • Slijedeći - glagolski prilog sadašnji - SLIJEDIMO nekoga ili nešto. Idemo za kim. npr. Slijedeći njega, riješili smo misterij.  
  • Sljedeći (idući, naredni) - pridjev koji uvijek stoji uz imenicu, npr. Sljedeća točka dnevnog reda; sljedeći tjedan.

Zbog / radi

  • Radi se koristi kada se izriče namjera i cilj radnje
  • Zbog je prijedlog kojim se izriče uzrok
  • Stoga je pogrešno reći Otišao sam ranije s predavanja radi toga jer sam žurio na autobus, već je pravilno Otišao sam ranije s predavanja zbog toga jer sam žurio na autobus.

S / sa

  • Pravopisna pravila oko korištenja s i sa su jasna. Sa se piše ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž te ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks, ps i pš.
  • No ako niste sigurni koristi li se s ili sa izgovorite i s jednim i s drugim. Ono što vam je lakše izgovoriti, tako napišite. Primjerice, s prvim, s helikopterom, sa Ksenijom...

Siječanj / siječnja

  • Prilikom pisanja datuma, naziv mjeseca se uvijek piše u genitivu. Primjerice, Nova godina se slavi 1. siječnja. To vrijedi i za ostale mjesece. Primjerice, 10. rujna, 18. listopada. 21. srpnja... 

Biti će - BIT ĆE

  • Ako prilikom izricanja budućnosti infinitiv stoji ispred pomoćnog glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete), i se na kraju gubi, pa se tako umjesto pisati ću piše pisat ću.

Vjerovatno - VJEROJATNO

  • Vrlo često mnogi izgovaraju - vjeroVatno. To je pogreška. Ispravno je vjeroJatno.

Internet - internet 

  • Internet se odnosi na opću imenicu koja označava vrstu komunikacijske mreže, piše se malim slovom.

Sumljam - SUMNJAM

  • Imenica je sumNJa, a ne sumLJa. Dakle, nikada ne može biti sumLJam.

Inekcija - INJEKCIJA

  • To što većina govori inekcija, ne znači da je ispravno! Riječ injekcija korijen riječi vuče iz latinskog jezika, odnosno glagola ‘inicio’ što se pravilno izgovara upravo ‘injikio’.

Oftamolog - OFTALMOLOG

  • 'Doktor za oči' zove se oftaLmolog, a ne oftamolog. .

Mladež - MADEŽ

  • Madež je urođena ili nastala točkica, mrljica ili kvržica tamnije boje na koži, mLadež su mladi ljudi, mladići i djevojke, mladi naraštaj.

Helihopter - HELIKOPTER

  • Ne postoji riječ heliHopter. Postoji samo riječ heliKopter. 

Blomba - PLOMBA 

  • Blomba je limena pločica ili spljošten komadić olova kojim se pečate različiti predmeti, pošiljke i slično
  • Plomba je ispun koji zubar postavlja na oštećeni dio zuba uzrokovan karijesom

Pazduh - PAZUH

  • Riječ pazDuh ne postoji. Postoji riječ pazuh - dio tijela ispod ramena u kojem su smještene znojne žlijezde

Buldožder - BULDOŽER

  • Riječ buldožDer ne postoji. Postoji riječ buldožer - vrsta samokretnoga građevinskog stroja za plitki otkop zemlje struganjem i ravnanje terena guranjem s nožem koji se može zakretati oko horizontalne osi ili pomicati gore-dolje

Posljednji / zadnji

  • Zadnji je onaj koji je na kraju niza, reda. (Zadnji red u kinu, zadnja kuća u nizu).
  • Posljednji znači onaj koji je na kraju zbivanja u vremenu (posljednji pozdrav dragom pokojniku).
  • Dakle, zadnji bi trebalo ograničiti na kraj niza, a posljednji na ono što se ne nastavlja. 

Radije / rađe

  • Iako se u razgovoru često koristi rađe, to nije ispravno. Pravilno je radije.

Tijekom / tokom

  • najjednostavnije objašnjenje korištenja ovih prijedloga jest - TOK rijeke, TIJEK vremena. Dakle, TIJEKOM godine, a ne tokom godine. 

Najoptimalniji, najmaksimalniji, najminimalniji

  • Optimalan, maksimalan i minimalan su pridjevi koji su u naš jezik došli iz latinskoga i kao takvi u svojim značenjima već sadržavaju značenjsku sastavnicu koja označava najviši stupanj, stoga ih nije potrebno dodatno stupnjevati.
    • optimalno tako znači ‘najpovoljnije’ ‘najizglednije’ ‘najbolje’,
    • maksimalan ‘najveća moguća mjera nečega’ 
    • minimalan ‘najmanja moguća mjera nečega’
  •  Prema tome, niste dobili plaću u najminimalnijem iznosu, već u minimalnom.

Muška i ženska prezimena

  • U gradu sam sreo Vanju Horvata. U gradu sam sreo Vanju Horvat.
    • PRVI Vanja je muškarac, a drugi Vanja je ŽENA. Muškarcima se UVIJEK dekliniraju prezimena, a ženama NE.  

Mogli bismo ovako unedogled, ali ćemo se sada zaustaviti. Nadamo se da smo vam barem malo pomogli i da nam niste pronašli grešku. Ako jeste, svakako nam javite na info@savjeti.hr kako bismo to ispravili. A ako imate koju jezičnu iritaciju koja se često čuje i vidi, slobodno nam i to javite pa ćemo pridodati ovome popisu.