krpelj
Izvor: 13smok/Pixabay
KRVOPIJE

KRPELJI - Kako se zaštiti od ugriza i bolesti te kako ih izvaditi

Dolaskom toplijih i sunčanih dana bude se i krpelji čija aktivnost upravo ovisi o temperaturi i vlazi. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, iako ih se može naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim uvjetima. Premda ih većina nije zarazna, u nekim slučajevima prenose bolesti.

Krpelji su nametnici koji parazitiraju na domaćinu i prenose različite bolesti. Domaćin može biti čovjek ili bilo koji drugi sisavac (npr. pas, mačka) kao i ptice i gmazovi. Srodnici su pauka, dugački do dva centimetra, žute ili smeđe boje te imaju osam nogu. Na svijetu ih ima oko 300 vrsta i najčešće obitavaju na listovima i granama grmova, niskom raslinju do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma.

Kod ljudi, krpelji se najčešće zadržavaju na područjima gdje je koža vlažnija i mekša, kao što je, na primjer, koža trbuha, prepona, pazuha i iza uha, a kod životinja poput pasa, krpelje se može pronaći na prednjem dijelu tijela, poglavito vratu i glavi.

Kontakt s krpeljom

Svaki kontakt s krpeljom ne dovodi uvijek do prijenosa zaraznih bolesti. Naime, veći broj krpelja uopće se ne 'ugnijezdi' u kožu i padne s tijela. Neki, pak, satima lutaju po koži dok ne naiđu na pogodno mjesto gdje se prihvate (obično pregibe, vlasište i druge toplije/vlažnije dijelove tijela).

Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu. Tek manji broj ugriza krpelja rezultira i prijenosom nekih mikroorganizama (ako je krpelj bio zaražen), što u konačnici može rezultirati i zarazom ugrizenog čovjeka te pojavom simptoma bolesti, najčešće tek 1 do 2 tjedna nakon ugriza krpelja. Stoga nije potrebno nakon svakog kontakta s krpeljom zatražiti liječničku pomoć - dovoljno je samo ukloniti krpelja s kože.

Koje bolesti prenose krpelji?

Krpelji ugrizom mogu na ljude prenijeti nekoliko bolesti koje su uglavnom bolesti životinja (zoonoze), a samo iznimno se prenose i na ljude. Krpelji se zaraze sisanjem krvi zaražene šumske životinje i glodavaca ili prijenosom s majke na potomstvo. Ljudi se mogu zaraziti nakon ugriza zaraženog krpelja koji je slinom prenio bolest na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica. Poznato je više bolesti koje mogu prenijeti:

  • krpeljni meningoencefalitis
  • krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica
  • borelioze: povratna vrućica, lajmska bolest, eritema migrans
  • tularemija
  • erlihioze
  • babezioza
  • rikecioze: pjegave groznice, krpeljni tifus, Q-groznica

U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća:

  • tzv. šumski krpelj (ixodes ricinus) u kontinentalnom dijelu
  • pseći krpelj (rhipicephalus sanguineus) u priobalju koji prenosi rikecioze, koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu

šumski vs pseći krpelj, Izvor: HZJZ

U Hrvatskoj se od bolesti koje  ljudima prenose krpelji najčešće pojavljuju borelioza - Lajmska bolest (Lyme borelioza ili erythema migrans) i krpeljni meningoencefalitis te rjeđe erlihioza, dok je za pse najopasnija babesija.

Inače, zoonoze su zarazne bolesti koje se mogu prenositi sa životinje na čovjeka i obratno. Njihovo je praćenje nužno da bi se spriječila i suzbila pojava ovih bolesti, a objavljuje se u godišnjim izvješćima o zoonozama u Republici Hrvatskoj koje priprema Radna skupina za zoonoze.

Borelioza - Lajmska bolest 

Uzrokovana je bakterijom Borrelia burgdorferi, a prate je simptomi:

  • umor
  • zimica
  • vrućica
  • glavobolja
  • bolovi u mišićima i zglobovimaLajmska bolest, crveni krugovi, Izvor: HZJZ
  • povećani limfni čvorovi
  • karakterističan osip na koži (erythema migrans)

U roku od 2 do 30 dana nakon ugriza krpelja na mjestu ugriza se pojavljuje crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, doseže promjer najčešće veći od 5 centimetara i dugo je prisutno (i do nekoliko tjedana), a u sredini postupno blijedi stvarajući karakterističan oblik. U slučaju pojave takvih karakterističnih promjena na koži nakon uboda krpelja važno je javiti se svom liječniku.

Nažalost, crvenilo može ponekad proći neprimijećeno. Laboratorijski testovi mogu pomoći u potvrdi dijagnoze, ali oni obično nisu pozitivni prvih nekoliko tjedana nakon ugriza krpelja. Ponekad je nužna izolacija bakterija s mjesta ugriza (crvenila) da bi se postavila dijagnoza (biopsija kože). Kada postoji sumnja da se radi o Lajmskoj boreliozi treba u pozitivnih osoba provesti testiranje Western blot testom iz krvi.

Lajmska se bolest liječi antibioticima, što je izuzetno važno da se spriječi kasniji stadij bolesti i moguće kasne posljedice – artritis (upala zglobova), miokarditis (upala srčanog mišića), meningitis ili neuritis (upala živaca).

Prema zemljopisnoj rasprostranjenosti, najveći broj oboljelih u Hrvatskoj od Lajmske bolesti zabilježen je u Zagorju, Međimurju, Koprivničko-križevačkoj županiji, a zatim u gradu Zagrebu i okolici Zagreba.

Krpeljni meningoencefalitis (KME)

KME je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Inkubacija bolesti uglavnom traje od 7 do 14 dana. U dvije trećine zaraženih osoba bolest se manifestira simptomima nalik gripi. Premda infekcija ovim virusom u većine osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, kod manjeg se broja zaraženih razvije drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica. 

Klasična slika meningitisa, odnosno encefalitisa očituje se :

  • jakom glavoboljom
  • kočenjem vrata
  • mučninom
  • povraćanjem
  • drugim neurološkim simptomima (sve do poremećaja svijesti)

Najveći broj oboljelih od KME, prema zemljopisnoj proširenosti u Hrvatskoj, je na području Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, a zatim slijede Varaždinska i Međimurska županija, a ta su područja već desetljećima poznata kao prirodna žarišta ovih bolesti.

Erlihioza

Bolest čiji je uzročnih Ehrlichia chaffeensis, E. phagocytophila, a najčešće sliči gripi uz mogućnost pojave nekih komplikacija.

Rikecioze

Rikecioze su bolesti koje svojim simptomima mogu nalikovati gripi, ali mogu izazvati teške, pa čak i smrtonosne komplikacije. U Hrvatskoj se javljaju u endemskim područjima gdje su životinje (osobito ovce i psi) glavni rezervoar bolesti.

Jedino se Q-groznica prvenstveno prenosi na druge načine, a iznimno putem krpelja. Uzročnik joj je Coxiella burnetii, a bolest se očituje vrućicom, mialgijama i glavoboljom, a u težim slučajevima i razvojem hepatitisa, pneumonije i meningoencefalitisa. U Hrvatskoj se rjeđe pojavljuje kod ljudi.

U Hrvatskoj se upozorava na pojavu mediteranske groznice koju uzrokuje rikecija conorii koja je rasprostranjena u našem priobalju, ali se bolest rijetko prepozna zbog blage kliničke slike.

Zaštita od krpelja

  • izbjegavanje područja bogata krpeljima tijekom ljetnih mjeseci (kada je najveća aktivnost krpelja)
  • obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele)
  • izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače
  • nositi odjeću svijetlih boja kako bi se krpelja lakše uočilo na odjeći i odmah uklonilo
  • koristite odjeću i šatorsko platno impregnirano permetrinom koji ima aktivnost repelenta (odbija krpelje) i akaricida (ubija krpelje)
  • hodajte obilježenim stazama
  • izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo
  • primijenite repelente u obliku stika, tekućine i/ili spreja (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću i obuću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!)
  • nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela) i glavu, a pogotovo kosu. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) 'šeća' tražeći pogodno mjesto za ugriz
  • provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…)
  • kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može 'pokupiti' krpelja glavom, odnosno gornjim dijelom tijela
  • istuširajte se po povratku iz prirode, iščetkajte kosu i operite je
  • operite odjeću koju ste nosili

Postupanje kod uboda krpelja

Ako ste uočili krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

Dobro je znati da krpelj, nakon što dospije na domaćina, obično oko 6 sati traži mjesto za hranjenje, neko vrijeme buši kroz kožu, te je obično potrebno da 10ak sati siše da bi ta osoba bila zaražena. To ukazuje da ima vremena za djelovanje prije nego krpelj prenese zarazu. Treba ga izvaditi cijelog, skupa s rilcem (hipostomom) kojim se drži u koži, što nije uvijek lako jer rilce ima po sebi više nizova sitnih zubića usmjerenih u suprotnom pravcu od uboda. 

Kako izvaditi krpelja:
  • operite ruke
  • pincetu prebrišite antiseptikom, alkoholom ili je opalite plamenom
  • zahvatite krpelja neposredno uz kožu, zahvaćajući ga što bliže glavici, i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože 
  • budite smireni i ne žurite
  • nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda dobro operite vodom i sapunom, dezinficirajte, primijenite antiseptik
  • izvađenog krpelja potom zgnječite o čvrstu površinu i bacite u wc školjku i pustite vodu

Skidanje krpelja, Izvor: CDC i HZJZ

 Ako zaostane dio krpelja u koži:

  • rilce, koje se prepoznaje kao sitna tamna točkica, treba odstraniti sterilnom iglom
  • ako to ne uspijete, nije potrebna kirurška intervencija jer se ništa naknadno neće dogoditi (ono će se resorbirati ili će ga koža 'odbaciti')

Krpelja nemojte:

  • ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.)
  • 'paliti' plamenom
  • povlačiti naglo
  • stiskati ili gnječiti

jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza.

Javljanje liječniku

Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz sedam dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom borrelia burgdorferi koja se uspješno liječi antibiotikom.

Cjepivo

Iako postoje neka cjepiva za različite bolesti koje šire krpelji, nisu sva dovoljno učinkovita, a niti se primjenjuju u Hrvatskoj. Znanstvenici rade na razvijanju novih cjepiva pa tako i onome koje sprječava da krpelji prenose Lajmsku bolest.

Kod nas se možete cijepiti protiv krpeljnog meningoencefalitisa. Cijepljenje se provodi trima dozama cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa kojima se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine, a cijepljenje se provodi po shemi:

  • 1. doza - zimi (siječanj - veljača)
  • 2. doza - 3 mjeseca nakon prvoe doze
  • 3. doza - godinu dana nakon prvoe doze
  • obnova cjepiva svake tri godine, jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite

Cijepljenje protiv KME se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u endemskim krajevima.

O cijepljenju se posavjetujte s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.