Koliko je opasno ako vas opeče meduza i kako si pomoći?

Prema podacima, u Jadranskom moru stanuje više vrsta meduza, a najzastupljenije vrste su Uhati klobuk, Morska mjesečina, Olindias muelleri, Morska pluća i Kompas meduza. Sve nabrojene vrste, osim meduze Kompas, autohtone su vrste u Jadranskom moru. Ponekad struje u Jadran nanesu i neke druge meduze no to se rijetko događa.

Posljednjih pak desetak godina broj meduza u Jadranu je u porastu, posebno Uhati klobuk i kompas, a stručnjaci porast prepisuju klimatskim promjenama. Naime, mora postaju sve kiselija, a niži PH i manja količina kisika pogoduje češćem razmnožavanju meduza.

Prema podacima Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju, prošlog ljeta, u razdoblju od 17. srpnja do 22. kolovoza, zabilježeno je 59 dojava o opažanju devet vrsta meduza i nekoliko dojava o opeklinama koje su meduze izazvale kod ljudi. Među opaženim vrstama dvije su toksične za ljude te mogu uzrokovati (jače) opekline. Te su vrste bile i najčešće zapažene u Jadranu. Radi se o vrsti Morska mjesečina i meduzi Olindias muelleri.

Vrste meduza

Morska mjesečina (Pelagia noctiluca) je relativno mala meduza s polukružnim klobukom i lovkama ružičaste boje sa sitnim ljubičastim točkicama. Ova meduza ima zanimljivu karakteristiku da može svijetliti u tami. Promjer njenog klobuka je od pet do šest cm, a na njemu se nalazi osam pipaljki koje kada su potpuno ispružene mogu biti dugačke do dva metra. Zato se često dogodi, da kupači ne zapaze jedinku koja ih je opekla.

Morska mjesečina smatra se najotrovnijom meduzom u Sredozemnom, a time i Jadranskom moru. Simptomi opekline se najčešće pojavljuju lokalno na mjestu kontakta - uglavnom kožna reakcija u obliku crvenila, boli, svrbeža, jakog osjećaja pečenja te pojave plikova. Rjeđe dolazi do komplikacija tj. do jačih alergijskih reakcija. Ova meduza boravi blizu površine, ne dublje od 10 metara.

Morska mjesečina (najčešće u nakupinama) prošle godine bila je zapažena uz obale Visa, Korčule, Lastova, Lastovnjaka, Biševa, Silbe, Zadra, Molata, Iža, Ista, Premude i Lokruma.

Meduza Olindias muelleri prepoznat se može po prozirnom klobuku promjera četiri do šest centimetara sa žutonarančastim ili crvenkastim spolnim žlijezdama po cijeloj dužini. Na rubu klobuka nalaze se dva niza pipaka, crvenkasti ili žuti primarni pipci s ljepljivim jastučićima i tamniji sekundarni pipci. Za razliku od morske mjesečine, koja cijeli životni ciklus preživi slobodno u vodi, meduze Olindias muelleri danju borave na morskoj travi ili makroalgama, a nakon zalaska sunca postaju aktivne i plivaju.

Uhati klobuk (Aurelia aurita, prozirna meduza) najučestalija je jadranska meduza. Tijelo, odnosno klobuk, djeluje prozirno i naraste do promjera 20 centimetara. S donje strane klobuka nalazi se 16 većih lovki i mnoštvo sitnih, tankih, na rubu klobuka. Na gornjoj strani klobuka ima četiri spolne žlijezde potkovasta izgleda što djeluju poput nacrtana cvijeta. Ove meduze kupači se ne trebaju bojati, dodir njenih lovki ne pecka.

Najveća jadranska meduza ima naziv Morska pluća (Rhizostoma pulmo). Njen klobuk ima oblik poklopca kojoj promjer može iznositi do 60 centimetara, a težina do 10 kilograma. Osnovna boja meduze je bijela s plavičastim odsjajem koji je osobito izražen na rubu klobuka. Umjesto karakterističnih dugih lovki, ima sedam – osam kratkih, debljine palca, najčešće iste boje kao rub klobuka. Ispod klobuka gotovo redovito plivaju manje ribe i tu nalaze zaštitu. Dodir te velike meduze potpuno je bezopasan, eventualno može rezultirati lakšim osipom kože.

U posljednje vrijeme najviše se govori o meduzi Kompas (Chrysaora hysoscella) koja se rijetko pojavi u Jadranu jer pretežno stanuje u Atlantskom oceanu i Sredozemnom moru. Najčešće u manjem broju dolaze do obale u rano ljeto. Njen klobuk naraste do 30 centimetara, a lovke do jedan metar u dužinu. Za čovjeka je opasnija, ne baš poput morske mjesečine, ali nakon dodira s njenim lovkama nastaju plikovi slični opeklinama. Prepoznatljiva je po žutosmeđem uzorku na površini klobuka koji sliči kompasu.

Agresivne grabljivice

Zaštita protiv opeklina meduza ne postoji. Savjetuje se da se u more ne ulazi kad su zapažene opasnije meduze, naročito morska mjesečina. Ako se u more ipak ulazi, potrebno je obući zaštitno odijelo i držati lice iznad vode.

Iako su meduze bića bez mozga i srca, smatraju se agresivnim grabljivicama koje efikasno dolaze do plijena, odnosno hrane, a to su uglavnom plankton te ostali sitni živi morski organizmi. Na svojim lovkama meduze imaju milijune žarnih stanica kojima izlučuju u tijelo svojih žrtvi otrov i time ih paraliziraju, a zatim ih brzo progutaju ustima koja se nalaze na dnu klobuka.

Na taj način meduza ponekad zna „napasti“ i čovjeka no kako je čovjek kao plijen velik i snažan njen otrov ga neće paralizirati. Ostat će samo opekline i lakši ili jači svrbež što može potrajati nekoliko dana. Jačina opeklina i intenzitet svrbeža zavisi o tome s kojom smo meduzom imali bliski susret, jer sve vrste nemaju otrov jednako jakog intenziteta.

Prva pomoć

Prilikom kupanja, zbog svoje prozirnosti najčešće ih ne vidimo dok odjednom ne osjetimo bol, pečenje i svrbež. Tada je kasno za poduzimanje bilo kakve preventive. Pojedinačnu meduzu, ako je pravodobno uočimo, lako se može izbjeći. Najgore je kad plivač uleti u masu malih meduza. Nema načina da ispliva netaknut no pretjerano mlataranje rukama, u pokušaju da ih se otjera od sebe, rezultirat će još većim opeklinama.

Nakon „susreta“ s meduzom većina ljudi reagira instinktivno i čine ono što ne smiju – mjesto dodira počnu trljati, nastojeći ukloniti lovke. Time, međutim, čine suprotno, još više ih utrljavaju u kožu.

Otrov meduze na čovjekovoj koži izaziva crvenilo, plikove, osip i otekline, bol je slična bolu od opekline, a nastale promjene, pa čak i ožiljci mogu se zadržati mjesecima.

U slučaju kontakta s meduzom koja žari potrebno je pažljivo otresti životinju te skinuti lovke koje su se možda zalijepile za kožu. Treba izbjeći bilo kakvo dodatno trljanje koje bi uzrokovalo okidanje žarnih stanica te mjesto isprati slanom vodom. Preostale žarne čahure treba deaktivirati ispiranjem običnim octom ili u slučaju da nema octa, otopinom sode bikarbone. Ocat treba ostaviti da djeluje tridesetak sekundi. Nikako se ne smije koristiti slatka voda, alkohol ili urin. Nakon toga područje se može namazati kremom s kortikosteroidima kako bi se smanjilo oticanje ili se oralno mogu uzeti analgetici i antihistaminici. Ako se pojave mjehurići ne smije ih se istiskivati ili bušiti.

Zanimljivosti o meduzama

Tijelo meduze najvećim se dijelom sastoji od vode - oko 95 posto čitavog tijela, tako da se meduza izvađena iz mora brzo osuši i gotovo ispari. One žive uglavnom u velikim skupinama pa najčešće kada uočimo jednu znamo da ih ima još mnogo.

One se također ne kreću samostalno već plutaju, nose ih morske struje. Zato, prilikom njihova masovna pojavljivanja u Jadranskom moru najprije pohode našu obalu i otoke. Na talijansku stranu, eventualno, dospiju preživjeli ostaci.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.