zalihe hrane, zimnica, konzerve
Izvor: Justina_Pix/Pixabay
ZLU NE TREBALO

Kako pripremiti zalihe hrane za hitne slučajeve

Brojne su emisije snimljene o preppersima koji gomilaju hranu i razne potrepštine za hitne slučajeve poput globalne pandemije, prirodne katastrofe ili (nuklearnog) rata. Na žalost, i pandemija i prirodne katastrofe su nas snašle, a sada smo u teškoj neizvjesnosti od ovog trećeg, za koje se nadamo da se neće dogoditi.

No nije na odmet pripremiti se za sve ishode i sada sigurno prepperi trljaju ruke i smiju se onima koji su ih gledali kao čudake koji šire paniku. Priprema hrane i ostalih potrepština za hitne slučajeve mogla bi vam uštedjeti novac i spasiti život.

MOGUĆNOSTI SKLADIŠTENJA

Prvo trebate znati gdje biste sve te zalihe spremili. Imate li uopće mogućnosti za to? I treba voditi računa o tome da se nepokvarljiva hrana mora čuvati na sobnoj temperaturi, odnosno bez ekstremnih temperaturnih oscilacija. Osim toga treba biti zaštićena od vode i insekata.

Dobro mjesto za zalihe

Nedovršeni podrumi i tavani ili prostorije u kojima se ne može održavati i regulirati temperatura nisu dobra mjesta za pohranjivanje namirnica. Odredite mjesto koje ispunjava sve uvjete za pohranu hrane.

  • imate li ormar ili policu koju ne koristite u svom kućanstvu?
  • imate li dovoljno mjesta za pohranu zaliha?
  • Imate li neki prostor odvojen od kućanstva, a opet dovoljno blizu, gdje biste mogli staviti zalihe?

Nakon što uzmete u obzir čimbenike poput temperature, vode i dostupnosti, odaberite mjesto gdje planirate držati svoje zalihe.

KOLIKO HRANE TREBATE SPREMITI

Pripremanje zaliha hrane za hitne situacije zahtijeva pažljivo i razumno planiranje. Ako spremite hrpu hrane koju ne biste nikada jeli, onda je to samo gubitak novca i vremena.

Vodite računa o tome koliko hrane inače jedete u danu i koju hranu većinom volite i možete često jesti.

  • napravite popis tipičnih obroka, grickalica, poslastica i pića svakog člana obitelji za jedan dan i zabilježite količine i sve stavke
  • ako bi netko od vaše šire obitelji ili prijatelja trebao boraviti kod vas jer nema drugo sigurno mjesto, uzmite u obzir i njihove potrebe
  • za bilo koju pokvarljivu hranu na popisu nađite adekvatnu nepokvarljivu zamjenu, poput trajnog mlijeka umjesto svježeg
  • ako ne postoji adekvatna nepokvarljiva zamjena, prekrižite to s popisa

Važno je računati

U cijelom procesu pripreme treba se malo pozabaviti i brojevima. Prvo trebate odlučiti, savjetuje portal Love to know, za koliko dana planirate stvarati zalihe. Kada to odlučite, onda je broj dana taj s kojim množite količine obroka. Osim toga, računajte da vam treba barem litra vode po osobi dnevno.

  1. za svakog člana obitelji napravite popis hrane i piće koje konzumiraju u jednom danu ili njihovih adekvatnih nepokvarljivih zamjena
  2. zapišite broj porcija konzumiranih u danu za svaku stavku na popisu
  3. svaki broj porcije pomnožite s brojem dana - ako radite zalihe za tri dana, onda množite s tri, ako pak pripremate zalihe za 14 dana, onda množite s 14
  4. cijeli ovaj postupak ponovite za svakog člana kućanstva

ŠTO JE DOBRO IMATI

Pogledajte svoj popis i odlučite što je od toga neophodno te koje namirnice imaju najveću nutritivnu vrijednost. Nikako se ne preporučuju namirnice s visokim udjelom soli jer ćete od toga samo ožednjeti, a vode će možda biti u ograničenim količinama. Naravno, konzerve su najbolja opcija za stvaranje zaliha, ali nisu jedina. Evo što se sve može naći na popisu za zalihe hrane:

  • flaširana voda
  • trajno mlijeko
  • konzervirano meso
  • vakumirano suho meso (suhomesnati proizvodi)
  • konzervirano voće u soku ili vodi
  • konzervirano povrće u vodi
  • konzervirane juhe
  • proteinske pločice
  • tjestenina u konzervi
  • tjestenina u kutijama i umaci u staklenkama
  • suho voće
  • suhe žitarice
  • neslani orašasti plodovi
  • riža
  • dvopek

Namirnice koje biste mogli poželjeti:

  • kolačići ili keksi
  • mješavine pića u prahu
  • instant kava
  • čaj
  • bomboni
  • voćni sokovi
  • voćne grickalice
  • krekeri

Odlazak u kupovinu

Ova akcija ne treba podrazumijevati jedan veliki odlazak u kupovinu. Stvaranje zaliha treba se obavljati kada nema hitnog slučaja i dobro je kupovati malo po malo.

Čemu sve ovo?

Globalne pandemije, karantene, prirodne katastrofe i izvanredna stanja nisu nešto što se redovito događa, ali je moguće. Ako se hitan slučaj dogodi, onda je često prekasno doći do trgovina, koje možda neće ni raditi ili će već biti prazne. Imati plan prije no što se dogodi izvanredan slučaj može pomoći da se on lakše prebrodi.

I naravno, ne želimo širiti paniku. Nadamo se da nikada nikome neće trebati torba za bijeg, sklonište ili sve te zalihe hrane, ali to sve ne ovisi o nama običnim smrtnicima.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.