rodna ravnopravnost
Izvor: Freepik
PREPORUKE ZA JAVNE POLITIKE

Kako postići rodnu ravnopravnost u javnom i poslovnom sektoru

Žene su i dalje znatno podzastupljene u svim aspektima energetskog sektora, ali i u javnom  političkom, gospodarskom i akademskom sektoru. Jedna od dominantnih karakteristika sadašnjeg energetskog sektora jest značajna podzastupljenost žena na postojećim radnim mjestima. Energetskim sektorom tradicionalno dominiraju muškarci, a povećanje kvota na pojedinim tehničkim studijima nije uspjelo izjednačiti broj muškaraca i žena na poslovima u energetskom sektoru.

Mapiranje nacionalnih politika rodne ravnopravnosti u energetskom sektoru - slučaj Hrvatske izrađeno u okviru projekta EUWES – Osnaživanje žena koje su podzastupljene u sektoru energetike (Empowering underrepresented women in the energy sector) ukazuje na znatnu podzastupljenost žena u usporedbi s muškarcima na vodećim pozicijama. Prema analizi javno dostupnih podataka (javnih i privatnih) energetskih tvrtki u Hrvatskoj pozicije direktora/direktorica popunjava samo 13 posto žena, zamjenika/zamjenica direktora/direktorica samo 17 posto žena, i članova/članica upravnih i/ili nadzornih odbora samo 31 posto žena. 

U većini ministarstava, na vodećim upravljačkim pozicijama poput ministara ili državnih tajnika su muškarci, dok su žene zaposlene većinom na nižim pozicijama službenica. Podaci o tržištu rada pokazuju da žene čine oko 30 posto aktivne radne snage u sektoru energetike. Taj podatak korespondira i podatku da samo 30 posto studentske populacije studenata upisanih na tehničke studije čine studentice.  

Iako podaci sami za sebe ne govore o razlozima niske zastupljenosti žena na vodećim i upravljačkim pozicijama u sektoru energetike ili drugim sektorima, pretpostavlja se da je jedan od razloga povezan uz manjak transparentnosti u postupku odabira, ali i kreiranja kriterija kvalificiranosti za vodeće i upravljačke pozicije koji negativno utječe i na motiviranost potencijalnih kandidatkinja za prijavu na vodeće položaje i radna mjesta. Ujedno pretpostavka je da je efekt „staklenog stropa” jedan od dominantnih razloga otežanog napredovanja žena u velikom broju sektora, ne samo u energetici. Upravo zbog manjka transparentnosti u zapošljavanju na upravljačkim pozicijama i otežanog napredovanja žene se često susreću s preprekama i pristranošću koje im otežavaju napredovanje na upravljačke pozicije.  

Stoga je od iznimne važnosti uvesti transparentne i javne kriterije odabira kandidata i kandidatkinja na vodeće pozicije u javnim, ali i poslovnim organizacijama u javnom i privatnom vlasništvu.  

Analiza javno dostupnih podataka napravljena za potrebe izrade Mapiranja nacionalnih politika pokazuje da od 479 tvrtki u sektoru energetike samo 16 ima etički kodeks koji, osim različitih etičkih aspekata i smjernica, obuhvaćaju i rodnu i/ili spolnu ravnopravnost, anti-diskriminacijske i slične pojmove.  

Pronađenih 16 dokumenta uključuju zabranu i sprječavanje diskriminacije na temelju rase, boje kože, spola, roda, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, etničkog, nacionalnog ili društvenog podrijetla, imovine, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog statusa, bračnog i obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, rođenja, spolne orijentacije, rodnog identiteta ili bilo kojeg drugog statusa uključujući bračni ili roditeljski status. Pojedini analizirani dokumenti uz zabranu diskriminacije navode i jednakost bez obzira na spol ili poštovanje načela jednakosti i pravednosti u pogledu profesionalnog napredovanja. 

Analiza 16 etičkih kodeksa pruža važne uvide u način na koji tvrtke obrađuju pitanja rodne ravnopravnosti unutar svojih organizacijskih okvira. Ova analiza služi kao ključni alat za procjenu praksi rodne ravnopravnosti u korporativnim okruženjima i predstavlja dobar izvor podataka za izradu preporuka. 

Ključno je da organizacije iz javnog i poslovnog sektora u javnom i privatnom vlasništvu razviju i usvoje politike i dokumente koji uspostavljaju i promiču rodnu ravnopravnost kako bi se postigla uravnoteženija rodna zastupljenost na svim razinama.  

Stoga su u okviru projekta EUWES – Osnaživanje žena koje su podzastupljene u sektoru  energetike, kojim se žele potaknuti usvajanja politike jednakih mogućnosti, sustava mentoriranja i transparentnog prikaza plaća u javnom i privatnom sektoru, izrađene sljedeće preporuke koje se usredotočuju na borbu protiv rodnih stereotipa, promicanje žena na rukovodećim pozicijama u pojedinim sektorima s posebnim naglaskom na sektor energetike te uspostavu programa mentorstva.  

Preporuke su podijeljene na poslovni sektor koji mogu činiti organizacije u javnom ili privatnom vlasništvu te na obrazovni sektor, s posebnim naglaskom na sektor energetike.  

Obrazovni sektor 

Javne politike moraju promicati jednake mogućnosti u obrazovnom sustavu, izboru zanimanja i karijere za učenice i učenike već od predškolskog obrazovanja. Izbor zanimanja ne smije biti rodno uvjetovan, te ne smiju postojati „ženska“ i „muška“ zanimanja. Učenice moraju moći imati slobodu izbora zanimanja i obrazovanja za to zanimanje bez obzira na socio-ekonomski status. Nijedna učenica ne smije biti zakinuta za obrazovanje na temelju ekonomskih, društvenih, vjerskih, kulturoloških ili drugih ograničenja.  

Obrazovne ustanove, ali i cjelokupni sustav obrazovanja mora osnaživati i poticati učenice prema svim zanimanjima za koja iskažu interes, a posebno prirodnim, tehničkim i biotehničkim područjima znanosti u kojima se osjeća snažan izostanak žena u sektoru obrazovanja, ali i tržišta rada. 

Potrebno je unaprijediti sustav stipendiranja na nacionalnoj i lokalnoj razini za učenice i studentice u područjima prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti.  

Potrebno je kreirati financijske mehanizme i instrumente usmjerene prema podršci učenicama i učenicima osnovnih i srednjih škola s ciljem smanjivanja obrazovnih nejednakosti, posebno uzimajući u obzir regionalni kontekst i razlike u mogućnostima. 

Javni i poslovni sektor u javnom i privatnom vlasništvu 

Potrebno je hitno prenijeti odredbe (EU) 2022/2381 Direktive o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama u nacionalno zakonodavstvo, posebno odredbe o zastupljenosti žena na upravljačkim, a neizvršnim pozicijama od najmanje 40 posto i zastupljenosti od najmanje 33 posto na svim izvršnim vodećim položajima i primjenjivati ih ne samo na trgovačka društva na koja se direktiva odnosi, već i na cijeli poslovni i javni sektor. 

Potrebno je hitno proširiti nadležnost Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i na promicanje, analizu, praćenje i podupiranje rodne ravnoteže u upravama javnih tijela, ali i upravama poslovnog sektora. 

Potrebno je hitno uvesti jasan i transparentan sustav zapošljavanja na vodeće pozicije u javnom i poslovnom sektoru, temeljen na načelima rodne ravnopravnosti i jednakosti mogućnosti osoba svih rodova.  

Ključno je uspostaviti programe mentorstva i smjernice za razvoj karijere za žene u javnom i privatnom sektoru. 

Ključno je uvesti i provoditi strategije zapošljavanja koje potiču rodnu ravnopravnost i uključivost na najvišim upravljačkim pozicijama. Pri tome ta ravnopravnost mora biti stvarna i doprinositi povećanju upravljačkih i izvršnih, a ne nominalno upravljačkih ili neizvršnih pozicija.  

Potrebno je uvesti sustav monitoringa kojim će se jamčiti jednakost plaća i mogućnosti napredovanja te suzbijanje rodnih predrasuda u javnom i poslovnom sektoru, posebno sektoru energetike i srodnim sektorima.  

Potrebno je uvesti javni sustav izvještavanja javnog i poslovnog sektora o rodnom sastavu svojih uprava i o mjerama koje su poduzete radi postizanja rodne ravnopravnosti. 

U javnom i poslovnom sektoru je potrebno uvesti procjenu napretka u postizanju rodne ravnoteže među upravljačkim pozicijama koje će biti javno objavljivane i dostupne na internetskim stanicama. 

Ključno je da se izvještaji o rodnom sastavu uprava i napretku u postizanju rodne ravnopravnosti jednom godišnje dostavljaju Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova te da se javno objavljuju na internetskim stranicama, ali i godišnjim izvješćima o radu na primjeren i lako dostupan način. 

Potrebno je raditi na suzbijanju rodnih predrasuda u energetskim politikama. Prilikom kreiranja energetskih politika, potrebno je izbjegavati kreiranje politika za "rodno neutralne" potrošače energije i uključiti rodnu dimenziju u energetske politike tako da one reflektiraju različite potrebe muškaraca i žena u pogledu korištenja energenata, ali i donošenja odluka o  njihovom korištenju.

Detaljnije o „Mapiranju nacionalnih politika rodne ravnopravnosti u energetskom sektoru“ možete saznati na mrežnim stranicama Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.