knjige, books, učenje
Izvor: günter / Pixabay
USVAJANJE NOVOG GRADIVA

Kako efikasno učiti - znanstveno dokazane metode

Jedna od najvažnijih vještina koje možemo naučiti tijekom života jest naučiti kako učiti. Usvajati gradivo tako da se ono zalijepi u našoj memoriji i da tu informaciju na zahtjev možemo povratiti kasnije, moćan je alat koji će vam koristiti u kojem god se području ljudskog djelovanja nalazili. Brzo i efikasnije učenje novog gradiva omogućuje nam da povećamo vrijednost svog 'ljudskog kapitala'. Motiv za to može biti u naplati tako povećane osobne vrijednosti na tržištu kapitala ili radi osobne želje da znanje o određenom području radi vlastitog samozadovoljstva ili samoostvarenja.

Uzimajući u obzir da se radi o jednoj od najvažnijih vještina, žalosno je da nas tijekom formalnog obrazovanja nitko ne uči kako učiti. Nekako se pretpostavlja da to moramo shvatiti sami, što je potpuno pogrešno. Upravo zato, u nastavku ćemo iznijeti najprije znanstveno dokazano loše metode učenja, a potom savjete kako što efikasnije učiti.

Neke od najčešćih metoda učenja su:

  • čitanje i ponovno čitanje gradiva sve dok ne 'uđe u glavu'
  • podcrtavanje teksta markerima
  • vođenje opsežnih bilješki

Nažalost, studije su pokazale da su navedene metode veoma neefikasne kada je u pitanju proces memoriranja.

Krenimo redom.

  • Opetovano čitanje istog gradiva najčešća je pogreška.

Svi smo to znali raditi i osjećati unutarnje zadovoljstvo jer provodimo toliko sati 'učeći'. Ipak, radi se o veoma pasivnoj aktivnosti gdje mozak nije ni približno aktiviran kao kod drugih, efikasnijih, metoda.

  • Nadalje, veoma popularna metoda učenja je i podcrtavanje markerima.

Kao i u prethodnom slučaju, osjećamo se produktivno dok gledamo šarene skripte ili knjige, gdje nam svaka vrsta pojma ima određenu boju te da smo podcrtavanjem riječi i rečenica olakšali našem mozgu postupak memoriranja. Ipak, studije još jednom pokazuju da radnja podcrtavanja riječi troši dosta vremena, a ne omogućuje učinkovito usvajanje gradiva.

  • Konačno, vođenje bilješki ustvari može biti korisno, ali je potrebno znati kako voditi bilješke kvalitetno i učinkovito. Prema istraživanjima, u velikoj većini slučajeva studenti troše velike količine vremena na vođenje bilješki, a to vrijeme bi se moglo na puno kvalitetniji način iskoristiti za usvajanje gradiva.

Kako onda efikasno učiniti?

Bez dvojbe, znanstveno dokazana najučinkovitija metoda učenja svakako je aktivno prisjećanje (eng. active recall).

O čemu se radi?

To je postupak testiranja svog znanja tako da se pokušamo sjetiti određenog dijela gradiva kojeg smo prošli te ga prepričati tako da ga razumijemo i da je točan. To možemo postići s:

  • metodom pitanja na koje moramo dati odgovore, korištenjem kartica (gdje je na jednoj strani pitanje, a na drugoj odgovor) 
  • prolaziti kazalo knjige i pokušati prepričati potpoglavlja, ako nisu prevelika

Nerijetko mislimo da proces testiranja gradiva treba doći tek nakon što smo naučili sve informacije i prošli cijelo gradivo. Iako zvuči logično, takav pristup je, ustvari, potpuno pogrešan. Naime, proces aktivnog prisjećanja bi trebali koristiti kroz svaku fazu učenja, upravo zbog njegove efikasnosti. Sam postupak moždanog napora da se prisjetimo informacije jača našu sposobnost memoriranja i također jača naše moždane veze između različitih usvojenih sadržaja u mozgu.

Proces aktivnog prisjećanja je težak jer se mozak više napreže. Taj proces može djelovati i obeshrabrujuće i frustrirajuće kada se ne možemo sjetiti određene informacije. Ipak, znajte da je to normalno i da kroz taj postupak prolaze svi. Čak i kada se uz sav trud ne možete sjetiti informacije, sam napor jača vaš mozak na jednak način na koji jačate mišiće u teretani. Što ste veći napor uložili da se sjetite informacije, to će mozak kasnije biti efikasniji u prisjećanju te informacije.

Antipod memoriranju je zaboravljanje. Stoga, da bismo se uspješno koristili prethodnom metodom, nužno moramo upoznati najvećeg protivnika pamćenja, a to je zaboravljanje, točnije, liniju zaboravljanja (eng. forgeting curve).

Psiholog Hermann Ebbinghaus je provodio niz eksperimenata na temelju kojih je ispitivao koliko brzo nastupa zaborav ako usvojimo informaciju i ne upotrebljavamo je, a kada zaborav nastupa ako je upotrebljavamo te u kojim vremenskim intervalima je moramo upotrebljavati da je ne zaboravimo. Tako više od polovice sadržaja zaboravljamo već prvog dana. Ako prođe tjedan dana, vjerojatno se nećemo sjećati ničega i bit će kao da iznova učimo. Upravo zato, krivulju zaboravljanja treba iskoristiti u svoju korist. Točnije, treba se aktivno prisjećati informacije taman prije nego što bi nastupilo zaboravljanje, sve dok informacija ne uđe u našu dugotrajnu memoriju.

Drugim riječima, novousvojeno gradivo bi trebali:

  • aktivno ponoviti već idućeg dana
  • zatim otprilike tek za 3 do 5 dana
  • potom iznova tek za dva tjedna
  • onda za mjesec dana.

Korištenje metode isplaniranog ponavljanja u intervalima taman prije nastupanja zaboravljanja zajedno s metodom aktivnog prisjećanja može biti ubojito učinkovita metoda za memoriranje raznovrsnog gradiva! Sve što trebate je biti ustrajni i vježbati nove tehnike sve dok se ne naviknete na njih, a rezultati vašeg vlastitog mozga bi vas mogli oduševiti!

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.