Kako društvene mreže utječu na djecu i njihov razvoj?

Iako većina društvenih mreža traži da korisnik nije mlađi od 13 godina, vrlo jednostavnim upisivanjem netočne godine rođenja djeca si osiguravaju mogućnost stvaranja profila. Većina ih tako već u nižim razredima osnovnih škola "uživa" na TikToku, Instagramu, Snapchatu i sličnim platformama.

No ta dobna granica nije postavljena uzalud. Pokušajte se prisjetiti, jeste li se ikada zbog nečega na društvenim mrežama osjećali neuspješno, nedovoljno ispunjeno, kao da su životi svih oko vas bolji i kvalitetniji i kao da se svi bolje zabavljaju? Da nikada nećete izgledati onako kako želite koliko god vježbali ili gladovali te da svima odjeća bolje stoji te još puno toga? Vjerujemo da ste se uspjeli prisjetiti, iako i sami znate, kada u miru razmislite, da ono što prikazuju društvene mreže nije uvijek realno, pa čak ni istinito.

I unatoč tim saznanjima, i dalje se nekad osjećate frustrirano. Onda možete zamisliti kako takav sadržaj utječe na dječji mozak.

Ako ne možete zamisliti, reći ćemo vam da su istraživanja pokazala kako je svaki treći učenik ili student u Hrvatskoj na svojoj psihi osjetio posljedice takvog sadržaja. To se manifestiralo kao stres, manjak samopouzdanja, nezadovoljstvo, osjećaj usamljenosti, a kod mnogih se rodila i zavist.

Što vide preko tih sadržaja? Vide kako ekipa stalno ima neke nove i cool stvari. Oni te stvari ne mogu imati, a ako nešto i dobiju, ovi na društvenim mrežama su to već odavno prožvakali i krenuli dalje. Dakle, njihov tempo ne mogu pratiti. Potom, svi ti influenceri imaju super prijatelje koji se glupiraju s njima i izvode sve i svašta.

Kod mnogih se rađa pitanje zašto oni nemaju ekipu, kako ili zašto im nije barem upola ovako zabavno? Zašto ne mogu dobiti ovu odjeću? Zašto ne izgledam ovako? Zašto se ovako ne zabavljam? Kako on ima toliko pratitelja i toliko zarađuje, a još je klinac? I ja to želim! Želim hrpu lajkova!

Kada se dječja nerealna očekivanja ne ispune, očaj postaje još dublji.

Zato je danas sve aktualnije pitanje i sve je više istraživanja kako društvene mreže utječu na djecu, mlade, kako njihovo korištenje djeluje na njihov razvoj? Evo što smo saznali.

Razvijanje ovisnosti

Društvene mreže su kreirane tako da potiču da im se nanovo i nanovo vraćate, da pobuđuju znatiželju ili osjećaj da ćete nešto propustiti ako niste stalno online. Sadržaj je lako dostupan, raznolik, brzo se mijenja te se ciljano prikazuje upravo ono što djecu zanima i zaokuplja.

Kao posljedica, dijete se odvaja od vanjskog svijeta, zanemaruje svoje dužnosti, postaje odsutno, dekoncentrirano, smanjuje mu se interes za druženje i stvarni kontakt, a vjerojatno će mu se razviti i poremećaj sna.

Internetsko nasilje i online maltretiranje

Internetsko nasilje je namjerno korištenje digitalnih medija za komuniciranje lažnih, neugodnih ili neprijateljskih informacija o drugoj osobi. To je najčešći internetski rizik za sve tinejdžere i ovakva vrsta nasilja nerijetko prijeti od "najbližih" prijatelja i kolega iz razreda.

Što su djeca više online, objavljuju i pokušavaju privući pratitelje te postati popularnija i zanimljivija, to je veća šansa da će im se to sve obiti o glavu te da će biti izložena vršnjačkom internetskom nasilju.

Uvrede, negativni komentari na objavljeni sadržaj, ismijavanje i slično mogu u potpunosti uništiti djetetovo samopouzdanje u "stvarnom svijetu".
Internetsko zlostavljanje je na žalost vrlo česta pojava, može se dogoditi bilo kojoj mladoj osobi na internetu i može uzrokovati teške psihosocijalne ishode, uključujući depresiju, anksioznost, tešku izolaciju te, ono najtragičnije, samoubojstvo.

Opasan sadržaj

Što više vremena djeca provode online, veća je šansa da će vidjeti neželjeni sadržaj od kojeg smo ih htjeli što dulje zaštiti. Njihovi mladi mozgovi možda nemaju dovoljno kapaciteta i znanja da taj sadržaj procesuiraju i prihvate na pravi način, što može uzrokovati negativno mišljenje, ponašanje i neprihvatljive stavove djece i mladih zbog kojih mogu imati problema.

Kakav je to opasan sadržaj? On uključuje dezinformacije, rasizam, govor mržnje te sadržaj koji promiče opasna ponašanja poput neuredne prehrane i samoozljeđivanja.

Ovisno o raspoloženju, psihičkom stanju, emocionalnoj stabilnosti i sličnim faktorima, djeca mogu primijeniti bilo koje od opasnog ponašanja te ozbiljno naštetiti sebi ili drugima.

Osjećaj osamljenosti

Društvene mreže možda nose takav naziv, ali društvo na njima zapravo je nestvarno. Nikako ne može zamijeniti ljudsku komunikaciju oči u oči i stvarno, fizičko druženje koje je djeci najpotrebnije za razvijanje zdravih odnosa. Upravo kroz stvarno druženje djeca uče mnoge vještine, od suradnje do rješavanja konflikata.

Ponekad, društvene mreže se čine kao dobar izlaz ako se dijete osjeća osamljeno i odbačeno od vršnjaka. Prihvaćanje u virtualnom svijetu i pozitivno vrednovanje nekog objavljenog sadržaja može donijeti dobar osjećaj i radost, no ta će radost biti kratkotrajna. Istraživanja, ustvari, pokazuju da djeca koja se osjećaju usamljeno van društvenih mreža zbog nerazvijenih društvenih vještina, na njima će se dugoročno osjećati još usamljenije.

Naime, like i smile koji su trenutno dobili ne mogu se usporediti s dubokim osjećajem sreće koji stvara interpersonalna komunikacija licem u lice.
S druge strane, utvrđeno je da društvene mreže imaju i određene pozitivne utjecaje kad je djetetov razvoj u pitanju, pa bi bilo pogrešno ne istaknuti ih.

Zanimljivo je pritom napomenuti da ono što u jednu ruku može biti loše, u drugu se smatra i dobrim, odnosno kako je tanka granica između pozitivnog i negativnog utjecaja. Tako su brojna istraživanja utvrdila da je korištenje društvenih medija važno za emocionalnu podršku, izgradnju zajednice i samoizražavanje među adolescentima.

Dijeljenje istih interesa

Djeca se preko društvenih mreža mogu svaki dan "čuti" sa svojim vršnjacima te doći do informacija ako su nešto propustili u školi ili ako jednostavno samo žele "popričati". Jednako tako, mogu se razmijeniti iskustva i mišljenja s potpunim neznancima ili "virtualnim" prijateljima koje su upoznali u istim interesnim grupama.

Jedna od ljepota društvenih mreža je ta što se mogu naći istomišljenici koji vole i koje zanimaju iste stvari kao i vas i to okupljene na jednom mjestu - u virtualnoj grupi.

Naime, djeci se nekad puno lakše otvoriti upravo putem virtualnog svijeta te tako lakše naći vršnjake koji dijele njihove interese. To se brzo postiže i preko određenih interesnih skupina koje je na društvenim mrežama relativno jednostavno za pronaći.

Nova znanja i pristup informacijama

Prva pomisao može biti da su društvene mreže gubitak vremena jer ne nude ništa korisno niti vrijedno. No takvo razmišljanje je pogrešno. Mnoga djeca i mladi tamo nalaze potrebne informacije, nova saznanja, informiraju se što se događa u svijetu oko njih, uče, šire vidike, razvijaju kritičko razmišljanje.

Mnogi su koristeći društvene mreže razvili nove interese, usavršili jezik, saznali kako nešto napraviti, izgraditi, ili riješiti neki matematički problem. Također, razvija se i opća kultura i informiranost, a oni koji su se odlučili za, na primjer, pisanje blogova, usavršavaju kreativnost i jezično izražavanje.

Zdravstvene nedoumice s brzim odgovorima

Danas djecu i mlade muče mnoge zdravstvene nedoumice, a pitanja se srame postaviti odraslima i prijateljima. Srećom, društvene mreže danas pružaju anonimnost. Putem društvenih mreža mogu naći ljude, poznate ili anonimne koji otvoreno pričaju o svojim problemima, nude savjete, rješenja i svoja iskustva. Osim njih, tu su i razne grupe sa specifičnim zdravstvenim problemima kojima se mogu priključiti te zatražiti savjet ili pojašnjenje.

Djeca tako dobivaju odgovore na svoja pitanja, smanjuju zabrinutost, uče progovarati o svojim problemima tražiti pomoć, ali isto tako u kontaktu s drugim uče da nije sramota pitati, biti bolestan ili drugačiji.

Zaključak

Zaključak je, kao što možete i pretpostaviti, da sve što se koristi ne razumno, pametno i odgovorno, donijet će djeci više štete nego koristi. Roditelji, ali i nastavnici te razni drugi stručnjaci imaju zadaću pomoći na tom putu te obrazuju djecu o opasnostima koje vrebaju na društvenim mrežama, kao i koristima koje iz njih mogu izvući.

Društvene mreže svakako nisu mjesto za djecu nižih razreda osnovne škole, koliko god to njima bilo privlačno. Dobne granice postavljene na tim stranicama nisu tamo da bi se nekoga prevarilo, jer na kraju će jedine prevarene osobe biti - djeca.

I za kraj, ne zaboravite naučiti djecu da nema zamjene za prijatelja s kojim će otići u park, voziti bicikl ili igrati nogomet, jer najljepše i nabolje uspomene stvaraju se u stvarnom svijetu.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.