ljekovito bilje
Izvor: Werner Weisser / Pixabay
REAlna
ČUDA PRIRODE

Kada i gdje brati ljekovito bilje i na koji način ga spremiti za upotrebu

Ljekovito bilje prava je blagodat prirode koju su ljudi davno prepoznali. Neke vrste možemo sami uzgajati, dok druge rastu kao samonikle, isključivo na određenim geografskim područjima, specifičnim staništima, nadmorskim visinama i u određenim godišnjim dobima. Na tržištu, u ljekarnama i trgovinama, možemo kupiti sve biljke, ali one ubrane vlastitom rukom za nas imaju mnogo veću vrijednost. Osim toga, možemo ih pokloniti i prijateljima. Vjerujte, obradovat će se više nego bilo kojem daru iz dućana.

Kada, gdje i što brati učimo iz kalendara branja ljekovitog bilja koji je dostupan u knjigama, stručnoj literaturi, ali i na internet portalima i stranicama koje se bave ovom tematikom, poput Plantea.com.hr na kojoj ćete naći 206 biljaka razvrstanih po nazivima, abecednim redom i po mjesecima, ali i s preporukom koji dijelovi biljaka se sakupljaju.

Mnogo je iskusnih ljudi u našem okruženju koji će rado podijeliti savjete i preporuke, a neki od njih će vas i pozvati u zajedničku berbu. Potražite na kioscima vrlo korisne mjesečne časopise o ljekovitom bilju. Iznenadit ćete se koliko praktičnih savjeta sadrže.

Podsjetimo se na tri osnovna pravila, a pročitajte i tekst  '10 osnovnih savjeta za branje ljekovitog bilja':

  1. biljke beru, sortiraju za sušenje i konzerviraju samo zdrave osobe
  2. berač mora dobro poznavati otrovne vrste biljaka
  3. za branje je potrebna adekvatna priprema i oprema

U koje doba godine najaktivnije sakupljamo ljekovito bilje?

Neke biljke se mogu brati u rano proljeće, druge tijekom ljeta ili do kasno u jesen. Od veljače do studenog imamo što brati, no lipanj i srpanj idealni su za branje većine biljaka: lipe, matičnjaka, majčine dušice, mente, nevena, koprive, kamilice, kadulje, hajdučke trave, kantariona, divljeg origana itd. Tijekom ljetnih mjeseci sakupljamo korijen, listove i nadzemni dio (cvijet i plod). Vrijeme godišnjih odmora omogućava nam da bolje iskoristimo blagodati ljetnih mjeseci.

Na kojem mjestu brati?

Iako neke biljne kulture možemo pronaći svuda oko nas, oko puteva, kuća i zgrada, to ne znači da su dobre za upotrebu. Mjesta na kojima beremo bilje moraju biti daleko od naseljenih mjesta, tvornica, prometnica i sl. Treba izbjegavati blizinu njiva, polja, voćnjaka i rasada koji se tretiraju pesticidima. Beremo zdrave primjerke, bez oštećenja listova i prisustva kukaca. Odmah nakon branja odstranimo neupotrebljive, stare i oronule listove i cvjetove. U prošlom tekstu pisali smo o tome kakva oprema za branje nam je potrebna i kako odlagati ubrane biljke. Nikada ne smijemo opustošiti mjesto branja ako želimo da se ta kultura razvija i narednih godina. Ovo se pogotovo odnosi na zaštićene biljne vrste u pojedinim područjima, nacionalnim parkovima i rezervatima.

U koje doba dana je najbolje brati?

Berba se obavlja isključivo po lijepom i sunčanom vremenu, nakon što se podigne rosa, ali prije podnevne žege. Po kišnom ili maglovitom vremenu nikada i ništa ne beremo. Koncentracija eteričnih ulja najveća je u kasno jutro ili u podne. Pred mrak neki cvjetovi se zatvaraju, stvara se vlaga i povećava broj mušica i ostalih kukaca, pa se tada biljke ne beru. Nije preporučljivo pranje bilja prije sušenja, pa je zbog toga važno da ono bude izuzetno čisto i neoštećeno.

Koliko bilja ubrati?

Većina osušenih biljaka za čaj ima rok trajanja 12 mjeseci. Stoga uberemo onoliko koliko možemo potrošiti, prodati ili pokloniti. Nije nam u interesu da nakon toliko uloženog truda bacimo biljke nakon isteka godine dana. Zato, prilikom skladištenja, obavezno zalijepimo etikete s nazivom vrste i datumom sušenja.

Gdje sušiti biljke?

Najbolje mjesto je prozračna prostorija, u kojoj nema direktne sunčeve svjetlosti. Cijele biljke položimo na čisto platno ili papir. Možemo ih vezati i u snopove, pazeći da ne polomimo cvjetove ili listove i da su sve biljke posložene u istom smjeru. Barem jedanput na dan potrebno je biljke okrenuti i paziti da ne dođu u dodir sa životinjama i kukcima. Nakon nekoliko dana, bilje je suho pa ga trebati još jedanput pregledati i usitniti škarama. Nije preporučljivo usitnjavanje u mužaru ili električnim uređajima kako se ne bi pretvorilo u prah.

Sušenje se može obaviti i u pećnici, ali to je složeni i zahtjevniji postupak. Postoje i namjenski uređaji, tzv. dehidratori, na kojima se može podesiti odgovarajuća temperatura zraka. No većina sakupljača ga nema i taj posao obavlja na najjeftiniji i najefikasniji, tradicionalni način. Biljke se mogu sušiti i nanizane na konac. Kod nekih biljnih vrsta suše se cijele glavice, npr. neven, pa se naknadno skidaju latice. Ako se radi o korijenju, najbolje je oprati ga odmah nakon branja i to tako što u vodu uranjamo jedan po jedan korijen i nježno trljamo četkicom, zatim isperemo i ocijedimo i stavljamo na sušenje. Deblje korijenje može se raspoloviti po dužini, a sitnije nanizati na konac pa okvačiti na prozračno mjesto. Plodovi se suše oprezno u pećnici, na određenoj temperaturi, do 36 stupnjeva Celzijusa.

Gdje čuvati osušene biljke?

Ranije smo pisali o tome da je najbolje biljke čuvati u papirnim višeslojnim vrećicama ili staklenim teglama. Važno je da ne budu na vlažnom mjestu ili u prostoriji u kojoj dominira neki neugodan miris ili koja prokišnjava. Vlaga je jedan od glavnih uzročnika kvarenja biljaka.

Aromatično bilje (bosiljak, menta, origano i sl.) možemo čuvati i kao duboko smrznuti proizvod pa po potrebi koristiti u kuhinji, isjeckano ili uz dodatak vode zalediti u kalupima kao kockice.

U idućem nastavku pišemo o tome što sve možemo spravljati od ljekovitog bilja i njegovih produkata. A do tada čitajte i druge tekstove koje vam piše autorica REAlna.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.