Izbjegnite utapanje i budite sigurni u vodi!

Utapanje je stanje teške oskudice kisika (davljenje) što ga uzrokuje boravak ispod vode dulje vrijeme, ali koje ne dovodi do smrti.

Ostajanje ispod vode dulje vremena vodi do teškog nedostatka kisika u krvi. Grkljan, prvi dio dišnih putova, upada u jaki grč što onemogućuje prolaz zraka. Konačno, voda ulazi pokraj grkljana i puni pluća. Kad se pluća napune vodom ne mogu prenositi kisik u krv. Neka područja pluća splasnu (ostanu bez zraka), te tako dodatno smanjuju sposobnost pluća da krv opskrbe kisikom, piše MSD.

Vjerovali ili ne, u posljednjih 10 godina u Hrvatskoj od slučajnog utapanja prosječno godišnje umre skoro 90 osoba, od čega znatno više muškaraca nego žena. Kod djece u dobi do 19 godina u istom je razdoblju zabilježeno prosječno 5 smrti od utapanja godišnje, što je vodeći uzrok smrti kod djece u Hrvatskoj, odmah nakon prometnih nesreća, a jedan je i od pet glavnih razloga među nesretnim slučajevima u Republici Hrvatskoj. Najviše stope smrtnosti od utapanja bilježe se u osoba iznad 65 godina. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od 7 posto u skupini ozljeda, a u prosjeku od utapanja u svijetu umre više od tri osobe svakih sat vremena. Ove statistike donose HZJZ i HCK pa ih nemojte zanemariti.

• Pročitajte: Gdje se (ne) kupati i zašto

Stoga, da ne biste vi i vaši bližnji bili dio crne statistike, poštujte preporuke za povećanje sigurnosti u vodi!

Stalan nadzor djece u vodi

Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju. Trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima. Također, djeca nikako ne bi smjela ići na kupanje bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe. Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male (ali i veće) djece.

Zaštita prilaza bazenima i kontejnerima za vodu

Djeci je potrebno onemogućiti slobodan pristup bazenima, kontejnerima s vodom i drugim izvorima vode. Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na kontejnerima s vodom, bunarima i drugim sličnim mjestima trebaju biti zaključani i osigurani od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati kontejneri ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Svladavanje vještine plivanja

Djeca: Naučeno plivanje smanjuje rizik od utapanja kod male djece za 88 posto. Djecu koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadzirati i pomagati im u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim što im u usavršavanju plivanja mogu pomoći roditelji i bližnji, može ih se upisati i u škole i tečajeve plivanja.

Odrasli: Nije sramota ne znati (dobro) plivati, sramota je to sebi ne priznati!  Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom drugih iskusnijih plivača te koristiti pomagala za plivanje. Također, osim škola i tečajeva plivanja za djecu organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle.

Nošenje sigurnosnog prsluka

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. 

Svi: Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje na čamcima ili drugim plovilima kod svih osoba, djece i odraslih.

Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom

Kupanje u rijekama je obično najopasnije zbog čestih virova, struja, usjeka i mijenjanja tokova.

Jezera često imaju mutnu vodu, iznenadne prijelaze u dubinu, različite temperature (na površini toplija, a u dubini je hladnija).

Velik problem kupačima ponekad predstavlja i raslinje o koje se zapletu ili kada uoče vodene zmije pa se zbog panike do koje može doći, mogu i utopiti. 

Odabir plaža za kupanje

• prilikom izbora plaža, odaberite plažu koja je ograđena plutačama koje predstavljaju psihološku granicu i označavaju prostor gdje je kupanje dozvoljeno
• ako plaže nisu osigurane plutačama, ne plivajte na udaljenosti većoj od 100 metara od obale
• koristite uređene plaže, na kojima postoji spasilačka služba
• proučite koje se zastavice i ostala upozorenja nalaze na plaži

Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi

Kupanje i plivanje, osim zabave, nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi:

• u vodu ulaziti postupno 
• plivati u društvu
• ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu (pogotovo ne skakati u more sa stijena i drugih mjesta koja nisu uređena za skakanje ili je skakanje zabranjeno)
• ne zadržavati dugo dah pod vodom

Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon jela.

Također:

• ne plivajte na prostorima koji inače predstavljaju plovni put (između otoka)
• prilikom kupanja pratite uvjete na moru, posebice ako se kupate na stjenovitim plažama, gdje nailazak valova može dovesti do ozljeđivanja kupača
• u slučaju velikih valova, ne izlazite na otvoreno more i ne udaljavajte se daleko od obale
• ne izlažite se predugo jakom suncu i ne ulazite u hladnu vodu vrući
• ne plivajte u susret motornim čamcima, brodovima, gliserima i vodenim skuterima

Oprezno ronjenje

Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Potrebno je poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.

Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti

Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.

Izbjegavanje konzumacije alkohola i droga

Alkohol i droge povećavaju rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.

Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja

Ako u vodi primijetite nekoga u nevolji, odmah pružite pomoć ili pozovite hitne službe na broj 112.

Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom. Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Naime, ključni čimbenici koji utječu na izglede preživljenja bez trajnog oštećenja mozga, srca i pluća su:

• trajanje utapanja
• temperatura vode
• dob žrtve (u djece je refleks ronjenja aktivniji)
• brzina oživljavanja

Preživljenje ovisi o brzom uspostavljanju disanja i plućne funkcije tako da kisik može dospjeti u organe važne za život, savjetuju na MSD.

Što se tiče utapanja kod djece, obratite pozornost i na tzv. sekundarno odnosno suho utapanje. Tijekom 'suhog utapanja' voda nikada ne dopire do pluća već udisanje vode uzrokuje grčenje i stezanje glasnica. To blokira dišne puteve i otežava disanje te tako komplikacije pri utapanju mogu uključivati:

• kašalj
• bol u prsima
• probleme s disanjem
• izraziti umor i pospanost (a kod djece su ponekad prisutne i promjene u ponašanju kao što su razdražljivost ili pad razine energije)

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.