Gluhi i nagluhi u školama: Koji su ključni izazovi i rješenja za bolju budućnost?

Povijesni pregled: Od totalne komunikacije do današnjih izazova

U počecima, nastava u školi Slava Raškaj provodila se metodom "totalne komunikacije", koja je kombinirala govorni jezik i znakovni jezik kako bi učenicima olakšala razumijevanje gradiva. Osim čujućih nastavnika, gluhi učitelji igrali su ključnu ulogu kao uzori učenicima, pružajući im ne samo jezičnu podršku, već i motivaciju za daljnje obrazovanje i zapošljavanje.

Krajem 20. stoljeća, sve više gluhih i nagluhih učenika integrira se u redovne škole, dok se Centar Slava Raškaj počinje specijalizirati za djecu s teškoćama u razvoju. Unatoč zakonskim okvirima koji osiguravaju pravo na tumače i prevoditelje za hrvatski znakovni jezik, inkluzivno obrazovanje u praksi se suočava s brojnim izazovima.

Problemi i izazovi: Što koči inkluzivno obrazovanje?

1. Nedostatak stručnih komunikacijskih posrednika - Iako zakon propisuje pravo na podršku u nastavi, u Hrvatskoj na žalost ne postoji dovoljan broj kvalificiranih prevoditelja i tumača hrvatskog znakovnog jezika.
2. Ograničeni izvori za učenje hrvatskog znakovnog jezika - Učenje HZJ-a dostupno je samo u nekoliko većih gradova, a ne postoji visokoškolski program koji bi osigurao standardizaciju i edukaciju budućih nastavnika i prevoditelja.
3. Kulturno-jezična izolacija gluhe djece - Više od 95 posto gluhe djece rađa se u čujućim obiteljima koje ne poznaju znakovni jezik. Time su učenici u redovnim školama često jedini gluhi u razredu, bez uzora koji bi im pomogli u jezičnom i društvenom razvoju.
4. Nepostojanje sustavne podrške nevladinim organizacijama - Edukacija i podizanje svijesti o inkluzivnom obrazovanju prepušteni su udrugama koje se oslanjaju na nestabilno financiranje kroz projektne prijedloge.

Kako poboljšati inkluzivno obrazovanje?

1. Unaprjeđenje obrazovanja nastavnika i prevoditelja - Potrebno je razviti sustavne programe obrazovanja stručnih komunikacijskih posrednika i osigurati visoku razinu znanja hrvatskog znakovnog jezika.
2. Uvođenje studija hrvatskog znakovnog jezika i kulture gluhih - Osnivanjem visokoškolskog programa osigurao bi se dovoljan broj kvalificiranih edukatora i prevoditelja.
3. Veća dostupnost tečajeva hrvatskog znakovnog jezika - Standardizirani programi i udžbenici trebali bi biti dostupni u svim regijama Hrvatske.
4. Osiguravanje gluhih uzora u obrazovnom sustavu - Povećanje broja gluhih edukatora i mentora može pozitivno utjecati na samopouzdanje učenika i njihov osjećaj pripadnosti.
5. Sustavno zapošljavanje stručnih komunikacijskih posrednika - Država bi trebala osigurati profesionalizaciju ovog zanimanja kako bi učenici dobili kvalitetnu podršku u nastavi.
6. Podizanje svijesti o pravu na obrazovanje na znakovnom jeziku - Kroz javne kampanje i edukaciju zajednice potrebno je osvijestiti važnost inkluzivnog obrazovanja i prava gluhih učenika.

Vrijeme je za promjene!

Inkluzivno obrazovanje ne znači samo zakonsku podršku - ono podrazumijeva sustavnu implementaciju i osiguravanje resursa koji će omogućiti gluhim i nagluhim učenicima ravnopravno sudjelovanje u obrazovanju. Ulaganje u kvalitetu nastave, razvoj studijskih programa i povećanje dostupnosti hrvatskog znakovnog jezika ključni su koraci prema pravoj inkluziji. Vrijeme je da obrazovanje postane dostupno svima, bez prepreka i barijera!

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.