administracija
Izvor: fulopszokemariann / Pixabay
ŽUPANIJSKO SAVJETOVANJE

Digitalizacija javne uprave - što je sve i što bi trebalo biti digitalno

Informacija (podatak) je imovina. To je imovina jednako kao i nekretnina i kao takvom s njom treba i upravljati. Primjerice, imate 20 čestica od po 100 metara četvornih na nekom dijelu zemlje. Zar nije bolje imati jednu od po 2.000 metara četvornih?

To se može usporediti i s radom javne uprave, bilo lokalne, regionalne ili državne. Ako je uprava taj dio zemlje, a građani i poduzetnici korisnici usluga, zar nije bolje kontaktirati jednog vlasnika, a ne njih 20 za neki podatak/postupak/uslugu?

Županije kao sustavi regionalne samouprave zadužene su za razne djelatnosti, usluge, upravljanja, upravne postupke, dozvole. Osnivači su škola i bolnica, izdaju stotine dozvola (od građevinskih do upisa u vrtiće), upravljaju infrastrukturom.

Da bi taj sustav funkcionirao, pogotovo u vremenima pandemije i krize, potrebno je koristiti digitalne alate. Neke županije organizirane su tako da u jednome gradu imaju cjelokupni administrativni sustav, druge su svoje upravne odjele raspodijelile u raznim gradovima.

Neke županije, kao što je primjerice Karlovačka županija, sve javne pozive i natječaje rješavaju digitalno. Kompletnu centralnu pisarnicu spojili su u cloud tako da svakom djelatniku županije sve bude dostupno od kuće. U pisarnici se, primjerice, svi dokumenti skreniraju, a onda mogu biti dostupni i građanima kroz korisnički pretinac.

Primjer digitalizacije

  • cijeli proces je digitaliziran – od izrade natječaja do prijave građana
  • bez digitalnih alata organizacija bi bila dosta skupa
  • na jednostavan način omogućuje se prikupljanje prijava na neki natječaj, a onda i ocjenjivanje tih prijava, gdje god se službenik nalazio
  • prilikom izrade sustava koristilo se više od 80 različitih primjera natječaja
  • na temelju toga radili su se obrasci
  • cijeli sustav je poluautomatiziran
  • mogu se spriječiti nepotpune i negativne prijave
  • manja količina papirologije, smanjen proces izrade i ocjenjvanja javnih poziva i natječaja

Sustav NIAS

Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) upravlja elektroničkim identitetima u nacionalnom sustavu autentifikacije krajnjih korisnika s e-uslugama javnog sektora.

NIAS svojim korisnicima omogućava uspješno, sigurno i vremenski povoljno korištenje javnih e-usluga, dok istodobno pružatelje e-usluga oslobađa od poslova upravljanja korisničkim računima i procesa autentifikacije.

NIAS je pristup podacima građana i poduzetnika, to je pouzdan sustav. Država mora znati tko je iza bilo kakvih prijava (natječaji, javni pozivi….).

Do sada je 1,6 milijuna ljudi koristilo NIAS. Trenutno su dostupne 104 usluge. Takvi se sustavi trebaju još više koristiti.

Pored NIAS-a, država ima i centar dijeljenih usluga (CDU, Državni oblak). To je jedan od projekata Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva kojim će se spojiti državna informacijska infrastruktura i omogućiti zajedničko korištenje informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te istim aplikativnim rješenjima radi njihove racionalizacije.

Sva tijela javnog sektora moći će se koristiti zajedničkom, pouzdanom i skalabilnom IKT infrastrukturom prema paradigmi oblaka (clouda). Cilj Projekta jest integracija 300 institucija u Državni oblak do kraja 2023. godine.

Država će kroz CDU dobiti brži pristup najnovijim tehnologijama koje su osnova za pružanje većeg broja digitalnih usluga javne uprave na što efikasniji način i u što kraćem roku.

Za sada, nijedna županija nije u potpunosti implementirala neku svoju uslugu na e-građani.

Oduvijek smo tako radili

Jedinice lokalne, regionalne i državne (samo)uprave često se vode jedom mišlju - mi smo tako oduvijek radili. To se treba promijeniti i prihvatiti digitalizaciju kao smjer. Kod tehničkih problema i uvođenja sustava treba paziti na edukaciju i potporu službenicima. Moraju sve to proći i razumjeti da bi mogli prihvatiti.

Online se može riješiti puno toga. Primjerice, nekada su se upisi u vrtiće odrađivali 'ručno'. Roditelji su u nadležnoj policijskoj postaji morali podizati razna uvjerenja (prebivalište, OIB djeteta, i slično). Za to je bilo potreban jedan (radni) dan tog roditelja. Onda je prikupljene i ručno popunjene papire trebalo odnijeti u željeni vrtić (drugi radni dan roditelja). Dva izgubljena dana, nedostatak mjesta u vrtićima, liste čekanja….

Uvođenjem sustava e-upisi omogućilo se pribavljanje svih dokumenata klikom miša, ispunjavanje obrasca na računalu te dostava prijave online.

Sami obrasci koje propisuju razna državna tijela su manji problem. Veći problem je povezivanje i API sustav. Naravno da država ne može imati sva rješenja koja trebaju lokalnoj samoupravi. Bilo bi idealno kada bi privatne tvrtke i država više surađivale na tom području da se naprave rješenja.

Kako spojiti podatke?

Tijela lokalne (regionalne) uprave morali bi se spojiti s državnim institucijama. To se radi dopisom i zahtjevom za spajanje. Naravno, preduvjet za prikupljanje podatake (ime i prezime, OIB, adresa i slično) je pristanak korisnika. Primjerice, ne može županija tražiti OIB korisnika od nadležne policijske ili porezne uprave ako prije toga nema pristanak korisnika.

Isto tako, uz pristanak, potrebno je prilagoditi IT sustave samouprave, obrasce i način rada. Jer digitalizacija nema alternative, to će se dogoditi. Pitanje je samo tko će biti lokomotiva, a tko u sredini, a tko na začelju. Sve se mijenja, sve ide prema tome da (samo)uprava bude efikasnija i brža. Naravno, još treba postići sve da bude transparentno.

Sadržaj teksta pripremljen je temeljem panel rasprave Digitalizacija javne uprave koja se održala na Županijskom savjetovanju.

U raspravi su sudjelovali: 

  • Boris Miletić, župan Istarske županije
  • Matija Palalić, voditelj Odsjeka za informatiku i uredsko poslovanje Karlovačke županije
  • Juraj Čošić, SOM-system 
  • Božo Zeba, načelnik sektora Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
  • Vedran Padovan, Specijalist korisničke podrške u LIBUSOFT CICOM d.o.o.

Županijsko savjetovanje

Sadržaj podržava Hrvatska zajednica županija 

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.