BJESNOĆA - Zašto je cijepljenje životinja iznimno važno

Bjesnoća (lat. rabies ili lyssa) je virusna bolest (uzročnik je rhabdovirus), koja pogađa centralni živčani sustav sisavaca (najčešće lisica, pasa, mačaka i malih glodavaca). Spada u zoonoze, što znači da je prenosiva i na ljude. Prisutna je u slini i mozgu zaraženih životinja, a prenosi se ugrizom. Životinje koje nisu sisavci, poput ptica, zmija i riba, ne mogu dobiti bjesnilo. U nekim geografskim područjima, šišmiši su česti prenositelji virusa. Domaće životinje mogu biti zaražene ugrizom zaražene lisice, psa ili mačke, a bolest dalje prenijeti na ljude. Zato je zakonska obaveza redovitog godišnjeg cijepljenja najbolja zaštitna mjera u borbi protiv bjesnoće.

Kako prepoznati prve simptome bjesnoće?

U ranoj fazi bjesnoće, životinje najčešće nemaju nikakve simptome, i tada su zarazne. Period inkubacije obično traje između 1 i 3 mjeseca, iako može potrajati i po nekoliko godina. U trenutku kada virus dođe do mozga ili leđne moždine počinju se javljati simptomi bolesti.

Životinje zaražene bjesnoćom ponašaju se drugačije u odnosu na zdrave životinje. Zaražene divlje životinje mogu se kretati sporo ili se ponašati kao da su pitome. S druge strane, životinja koja je inače pitoma može iznenada postati agresivna, napasti i pokušati ugristi.

Virus bjesnoće uzrokuje brzo razvijajuću upalu mozga (encefalitis). Period inkubacije nakon ulaska virusa u organizam varira od desetak dana do nekoliko tjedana, pa i mjeseci. U početnoj fazi javlja se glavobolja, mučnina, povraćanje, povišena tjelesna temperatura, pojačan senzibilitet na vanjske podražaje, tegobe u respiratornom sustavu itd.

Nakon ugriza, ili u slučaju ogrebotine i kontakta sa slinom životinje za koju sumnjamo da je zaražena, neophodno je zatražiti medicinsku pomoć. Tretman bi uključivao postekspozicijsku profilaksu i pasivnu imunizaciju imunoglobulinom, cijepljenje protiv bjesnoće prvom dozom, i to što prije. U Hrvatskoj se antirabične ambulante nalaze pri županijskim zavodima za javno zdravstvo.

Bolest je, kroz migracije stanovništva i seobe divljih životinja, putovala s kontinenta na kontinent. Bjesnilo se ne prenosi putem krvi, ali se može prenijeti i s čovjeka na čovjeka, putem transplantacije organa i rožnice.

Ova globalna prijetnja odnosi na desetine tisuća ljudskih života svake godine. Stoga, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) snažno podupire borbu protiv bjesnoće, provodeći preventivne mjere zaštite i primjenu zakonskih odredbi prema vlasničkim životinjama, i podižući svijest ljudi o važnosti cijepljenja. U nekim zemljama EU provodi se oralno cijepljenje lisica putem zračne distribucije mamaca kako bi se prekinuo lanac prenošenje virusa s divljih na domaće životinje, a samim time i na ljude. Mamci se postavljaju u područja gdje su prisutne divlje životinje, koje, nakon što ih pojedu, postaju imune na bjesnoću. Ova metoda pokazala se djelotvornom i u Europi i Kanadi. Smisao ovih programa oralne imunizacije je da ako se dovoljno životinja imunizira protiv bjesnoće, one naprave prirodnu barijeru, jer će braniti vlastiti teritorij od životinja koje su zaražene. Tako je moguće zaustaviti ili barem umanjiti širenje ove bolesti.

Redovito, jednom godišnje, cijepljenje pasa, osim što je najjeftinija, ujedno je najučinkovitija preventivna metoda, jer se tako zaustavlja prijenos na njegovom izvoru.

Prema istraživanjima WHO-a, u svijetu se bjesnoćom godišnje zarazi i umre više od 60.000 osoba, među kojima je i veliki broj djece, mahom u nerazvijenim zemljama svijeta. Nažalost, ova bolest je uglavnom neizlječiva i smrtonosna, no prevencija je vrlo jeftina i učinkovita. Ključna za uspjeh je suradnja svih slojeva društva, zakonska regulativa i odgovorno postupanje vlasnika pasa i mačaka. 

Savjeti vlasnicima 

Važno je: 

• redovito jedanput godišnje cijepiti pse, mačke, lasice i tvorove protiv bjesnila
• nadzirati svoje ljubimce i držati psa na povocu prilikom kretanja u područjima gdje su prisutne divlje životinje
• nemojte dirati divlje životinje! Ako vidite divlju životinju ili psa lutalicu, pogotovo ako se ta životinja ponaša čudno, pozovite službu nadležnu za kontrolu životinja
• ako vas napadne i ugrize neka životinja, ranu perite sapunom i vodom najmanje pet minuta, i obavezno se javite u ambulantu
• sterilizirajte/kastrirajte svoje kućne ljubimce, takve životinje rjeđe napuštaju dom i postaju lutalice
• ako sumnjate da vaš pas ima bjesnoću, svakako telefonski obavijestite svog veterinara, koji će poduzeti daljnje korake i obavijestiti nadležno tijelo, a s obzirom na visok rizik od infekcije, vaš pas više ne smije biti u izravnom kontaktu s ljudima ili drugim životinjama
• ako sumnjate na zarazu, ne vodite svog psa veterinaru, nemojte ga šetati, držite ga u karanteni i osigurajte mu vodu i hranu
• ako vaš pas nije cijepljen protiv bjesnoće, a postoji sumnja da je zaražen virusom, potrebno je poduzeti zakonom propisane mjere. Nažalost, u većini slučajeva to znači uspavljivanje psa kod veterinara. Najvažnija zaštita vašeg psa od infekcije bjesnoćom je cijepljenje protiv bjesnoće s osnovnim cjepivima. Ono se sastoji od tri cijepljenja u dobi od dvanaest i 16 tjedana te 15 mjeseci. 
• osim cijepljenja, preporučljivo je izbjegavati kontakt s divljim životinjama i prijaviti životinje koje se neobično ponašaju nadležnim tijelima. 

Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće, 28. rujna, skreće pažnju šire javnosti na ovu opasnu bolest, ali i efikasnost prevencije.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

Bez obzira na godišnje doba, kišu, snijeg, praznike, blagdane - prava ljubav prema životinjama i kućnim ljubimcima traje cijelu godinu, iz godine u godinu, odnosno zauvijek. Inicijativa “Ljubav na 4 šape” zamišljena je kao višegodišnji projekt posvećen podizanju svijesti o važnosti brige o životinjama.