Baka servis - trebaju li zbog toga žene 55+ "nestati" s tržišta rada

Prema informacijama koje sam dobila od Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić, u Hrvatskoj se za djecu, osobe starije životne dobi i nemoćne osobe svakodnevno brine 39 posto žena i 28 posto muškaraca, dok je na razini EU najbolji primjer ravnopravnosti Švedska u kojoj je odnos 25 posto žena naspram 25 posto muškaraca.

Čuvanje unuka

Krenut ćemo s pozitivnijim oblikom skrbi o nekome, ali za početak moramo nešto definirati - iako i bake i djedovi često čuvaju svoje unuke, u ovom je tekstu riječ o ženama 55+ pa ćemo govoriti samo o bakama.

Mnogim roditeljima bake „spašavaju život“ time što čuvaju njihovu djecu. Naime, oni roditelji koji imaju tu sreću da im bake „uskaču“ kada god je to potrebno ipak imaju malo više vremena za odraditi sve obaveze, ali i naći vrijeme za opuštanje i razonodu, ako je moguće.

Koliko je to pozitivno za roditelje, toliko je pozitivno i za bake. Naime, odnos bake i unuka vrlo je značajan u životima i jednih i drugih jer druženje sa starijim članovima obitelji ima pozitivan utjecaj na razvoj djece, a bake, pogotovo ako su u mirovini, nakon puno godina rada, opet imaju „smisao života“ sada kada više ne idu na posao. Naravno, i društvena interakcija, pogotovo s djecom, pomaže starijima sačuvati mentalno zdravlje.

Osim toga, prema studiji objavljenoj u Evolution and Human Behavior, bake (i djedovi) koji čuvaju unuke ili na neki način skrbe o njima imaju manji rizik od smrti tijekom dvadesetogodišnjeg razdoblja u odnosu na vršnjake koji to ne čine, piše Motherly. Također, mnoga istraživanja pokazuju da čuvanje unučadi pozitivno djeluje na tjelesnu i mentalnu kondiciju baka.

Kao i u svemu, i ova medalja ima dvije strane. Bez obzira na sve prednosti čuvanja unučadi, bakama to može biti fizički vrlo naporno ili pak se mogu osjetiti nesigurno i nelagodno zbog brige o malenom djetetu, ipak je to velika i zahtjevna odgovornost. Također, čuvanje unučadi oduzima vrijeme za njihove vlastite aktivnosti i interese.

Čuvanje unuka često je razlog da se žene 55+ odluče za prijevremenu mirovinu i zbog toga bi bilo dobro ulagati u sustav skrbi kako o starijima i nemoćnima, tako i o djeci. Kao dobra ideja čini se ona koju je nedavno Švedska uvrstila u svoj Zakon. Prema zakonu u Švedskoj koji je u srpnju stupio na snagu, bake i djedovi mogu za čuvanje djece biti plaćeni. 

Skrb o starijim članovima obitelji

Prema informacijama Instituta za javne financije, prošle je godine u Europi oko 80 posto dugotrajne skrbi o starijim osobama bilo na leđima obitelji, a većinu obiteljskih njegovatelja čine žene. To negativno utječe na njihovu zaposlenost dohodak, zdravlje te ravnotežu poslovnog i privatnog života. Nadalje, prema rezultatima OECD-ovog istraživanja o načinima poboljšanja dugotrajne skrbi u Hrvatskoj, gotovo 75 posto njegovatelja u RH su žene. Njihova je prosječna dob 62 godine, a oko 40 posto njih je mlađe od 60 godina.

Osim toga, osobe koje skrbe o starijima, odnosno njegovatelji, često su nižeg obrazovanja, žive u kućanstvima s niskim dohotkom i većina ih nije zaposlena. S druge pak strane, oni koji su zaposleni rade na puno radno vrijeme i teško „posao“ njegovatelja usklađuju s ostalim obvezama. Čak se 90 posto obiteljskih njegovatelja u Hrvatskoj, ističe Institut za javne financije na temelju OECD-ovog istraživanja, osjeća ispunjeno jer se brinu o članu obitelji, ali oko 40 posto njih ima zbog toga financijske probleme, a polovina ih ima poteškoće s mentalnim zdravljem.

2022. godine je Zakonom o socijalnoj skrbi omogućeno ostvarivanje statusa njegovatelja bračnom ili izvanbračnom drugu, odnosno životnom partneru osobe s invaliditetom koja je u potpunosti ovisna o pomoći i njezi druge osobe. Njegovatelj ima pravo na naknadu, pravo na odmor u trajanju od četiri tjedna i može ostvariti primitke po osnovi drugoga dohotka prema Zakonu o dohotku. Što može biti financijski olakotna okolnost, ali fizički vrlo zahtjevan zadatak.

I Zakon o radu je s početkom prošle godine omogućio zaposleniku koji pruža skrb članu obitelji ili kućanstva da od svog poslodavca zatraži izmjenu ugovora o radu kojim bi se na određeno vrijeme ugovorio rad na izdvojenom mjestu rada.

To su neke od mjera koje bi trebale olakšati i pomoći njegovateljima koji su, kao što smo rekli, većinom žene. No trebalo bi povećati i dostupnost, priuštivost i kvalitetu formalne dugotrajne skrbi.

Program „Zaželi“

Jedna od najpoznatijih mjera za zapošljavanje žena je Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Zaželi - program zapošljavanja žena“ koja je krenula prije sedam godina, a primarno je osmišljena s ciljem osnaženja i unaprjeđenja radnog potencijala teže zapošljivih žena i žena nižeg stupnja obrazovanja zapošljavanjem u lokalnoj zajednici, koje će ublažiti posljedice njihove nezaposlenosti i rizika od siromaštva te potaknuti socijalnu uključenost i povećati razinu kvalitete života krajnjih korisnika.

Već je s objavom prve faze programa „Zaželi“ u lipnju 2017. godine utvrđeno kako postoji iznimno veliki interes za financiranjem ovakvog oblika aktivnosti u lokalnim zajednicama te se nakon sedam godina provedbe može reći da se radi o jednom od najznačajnijih poziva za dostavu projektnih prijedloga (PDP) financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda i Europskog socijalnog fonda plus - rekli su iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i dodali da su do sada provedene tri faze, a četvrta faza „Zaželi - prevencija institucionalizacije“ trenutačno je u provedbi. 

Iako je prvotni fokus ovog programa bio na zapošljavanju žena, nakon sedam godina, analiza provedbe programa „Zaželi“ pokazala je još jednu pozitivnu stranu - projekti su dali velik doprinos smanjenju rizika od socijalne isključenosti i prevenciji institucionalizacije starijih i nemoćnih osoba u Hrvatskoj.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić rekla je da je Program „Zaželi“ namijenjen zapošljavanju žena u nepovoljnom položaju na tržištu rada s naglaskom na žene starije od 50 godina, one s najviše završenom srednjom stručnom spremom, žene s invaliditetom, žrtve trgovanja ljudima, liječene ovisnice, žrtve obiteljskog nasilja, beskućnice. I svakako da je taj program polučio određene rezultate po pitanju zapošljivosti žena 55+ s obzirom na to da je usmjeren na specifičnu kategoriju nezaposlenih osoba koje su tako dobile priliku, radno iskustvo i neko su vrijeme bile uključene na tržište rada, što im može biti olakšavajući faktor kod traženja drugog posla i općenito uključivanje na tržište rada.

- Istodobno, žene 55+ bi trebalo uključivati na tržište rada i u drugim sektorima, a ne samo u području njege i skrbi o starijim osobama. Također, trebalo bi kreirati dugotrajnije programe zapošljavanja odnosno razvijati sustavna rješenja koja bi ženama omogućila trajnije uključivanje na tržištu rada, i to u skladu s njihovim obrazovanjem, radnim iskustvom i stečenim kvalifikacijama. To bi zasigurno doprinijelo i većoj razini motivacije nezaposlenih žena za uključivanje u tržište rada, a time i poboljšanju njihove financijske neovisnosti - zaključila je Pravobraniteljica.

Zaključak

Žene većinom imaju ulogu skrbi o nekome - djeci, unucima, roditeljima, starijima, nemoćnima, članovima obitelji. Za neke od tih poslova mogu biti plaćene, ali većinom je to „obiteljska dužnost“. U nekim situacijama je to njihov odabir, ali često je i nužnost jer nemaju izbora. Hoće li se što s vremenom u mentalitetu ili, pak, u zakonima, mjerama i poticajima promijeniti - ostaje vidjeti.

Cijeli tekst Žene 55+ čuvaju unuke ili skrbe o starijima? pročitajte na portalu She.hr.

Izradu i objavljivanje serijala tekstova pod naslovom „Trebaju li tržištu rada žene 55+“, autorice Ane Leko Vučković, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2024. godinu, a tekstovi su u cijelosti objavljeni na portalu She.hr.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.