prostori
Izvor: yolvin pizan/Pixabay
20 GODINA HRVATSKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA

Prostor je resurs o kojemu se svi trebamo brinuti

Znamo li vrijednost našeg prostora i okruženja? Što regionalna uprava može učiniti po pitanju strateškog prostornog i građevinskog planiranja? Kako će Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske utjecati na županije?

Prostor je vrijedan resurs, to je temeljna vrijednost bez koje ne možemo. Gotovo da nema procesa koji na neki način ne uključuje i brigu o prostoru.

Potrebno je imati svijest o prostoru. O prostoru se ne može ni raspravljati ako nemamo svijest o njemu. Potrebno je naći balans između ljudskih potreba, prostora i mogućnosti. Prostor služi i za odmor, zabavu, ne služi samo izgradnju.

Gotovo 30 godina županijski zavodi čuvaju prostore županija. Jedan veliki broj županijskih zavoda radi i prostorne planove za gradove. Osim same izrade tih planova, jako je važna suradnja s gradovima i općinama, koji samostalno izrađuju planove, ali zavodi daju mišljenje.

Prostorni planovi su danas sve kvalitetniji. Oni se rade na jednoj višoj razini unatoč brojnim ograničenjima. Primjerice, ograničenja se postavljaju kako bi se spriječile havarije i problemi - poplave su primjer posljedica loših planova.

Jedan od izazova prostornoga planiranja su novi projekti poput izgradnja sunčanih elektrana. Zato se prostorni planovi često mijenjaju i nadopunjuju. Primjerice, Varaždinska županija već ima četvrte izmjene i dopune prostornog plana, a planiraju ih još.

Uloga građana

Svaki građanin ima pravo i mogućnost predložiti promjenu prostornog plana.Svaki građanin može predložiti da njegova čestica može na određeni način postati dio prostornoga plana, može predložiti da se na njegovoj čestici nešto napravi ili izgradi.

Svi prostorni planovi su javni i objavljeni. Oni nisu tajna. Objavljeni su na mnogim platformama. Ako ne kome nije dostupan odnosno ne može ga pronaći, svaki građanin može u lokalnom uredu jedinice lokalne i regionalne samouprave dobiti taj prostorni plan.

Imovinsko pravni odnosi

Jedan od 'kočničara', odnosno zapreka prostornom razvoju su imovinsko pravni odnosi. Naime, nekada davno je netko izgradio nešto, možda je dobio ili nije dobio dozvolu. Smjenom generacija, djeca su naslijedila te objekte. Smatraju da su oni legalni, no često se ispostavi da nisu. Stoga je ključno provjeriti legalnost takvih objekata.

Mnoge jedinice lokalne i regionalne samouprave rješavaju probleme u zemljišnim knjigama. Tako primjerice Varaždinska županija ima gotovo potpuno usklađenu gruntovnicu i katastar.

Županijski prostorni zavodi

Gotovo 30 godina županijski zavodi čuvaju prostore županija. Jedan veliki broj županijskih zavoda radi i prostorne planove za gradove i općine. Osim same izrade tih planova, jako je važna suradnja s gradovima i općinama, koji samostalno izrađuju planove, ali zavodi daju mišljenje.

Pomorsko dobro

Pomorsko dobro naš je resurs. U Hrvatskoj je šest županija na koje se posljednje zakonske izmjene o pomorskom dobru izravno tiče. Hrvatska je Mediteranska zemlja, kopnena granica ima 2.000 kilometara, a cjelokupna morska crta je dugačka 5.000 kilometara.

Ključno je naglasiti kako sam zakon neće riješiti sve probleme. Donijet će poboljšanja u pogledu kontrole.

Pomorskom dobru događaju se promjene, ono ne može biti predmet vlasništva. Formalno pravno gledano, RH izravno raspolaže pomorskim dobrom.

Sama važnost zakona manifestira se u njegom provođenju. To je resurs koji se mora definirati i očuvati. Imamo proces decentralizacije koji traje (dakle, proces u kojemu centralna država spušta ovlasti na županije, gradove ili općine), a još davno se decentraliziralo upravljanje pomorskim dobrima kojima upravljaju županije.

Pomorskim dobrom se može gospodariti, no ono nikada ne može biti prodano.

Uvodi se Morski redar, koji je zaposlenik jedinice lokalne samouprave. To je dobar primjer temeljem kojeg će se raditi kontrola. Do sada se kontrola radila putem lučkih kapetana.

Devastacija prostora

Velika količina ljudi živi na određenom području, pa su devastacije nažalost pojava koja je neizbježna. No, edukacijom, većom informiranosti građana, ali i rigoroznim kaznama devastacija prostora može se još značajnije umanjiti.

Prijedlog za budućnost

Kako bi se svijest od prostoru povećala, ne bi bilo loše uvesti edukacije u škole. Tako, primjerice, u više razrede srednje škole uvesti nekoliko sati edukacije o građevinskim pojmovima. Velika količina prostora devastirana je zbog toga što građani ne poznaju tematiku.

Na panel raspravi 'Prostor kao resurs' koja se održala na Konferenciji županija krajem rujna 2023. godine, sudjelovali su:
Sudionici:

  • Mario Sambolec, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Varaždinske županije (Radna skupina za graditeljstvo HRVZZ),
  • Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetike Dubrovačko-neretvanske županije (Radna skupina za pomorsko dobro),
  • Anamarija Bralić Silić, pročelnica Upravnog odjela za nepokretnu imovinu, izgradnju i održavanje Splitsko – dalmatinske županije (Radna skupina za pravna pitanja),
  • Željka Kučinić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zagrebačke županije,
  • Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine)

Sadržaj je nastao u suradnji i uz podršku Hrvatske zajednice županija.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.