otpad od hrane
Izvor: Freepik
POMOĆ TEHNOLOGIJE

Otpad od hrane ne može se izbjeći, ali se može smanjiti

U europskom i nacionalnom zakonodavstvu nisu detaljno propisani ciljevi za odvojeno prikupljanje otpada, ali zato jesu ono za recikliranje otpada. Prema Zakonu o gospodarenju otpadom Hrvatska treba najmanje 50 posto otpada reciklirati. Međutim, 2022. godine reciklirano je svega 34 posto.

S obzirom na trenutno stanje, vrlo je teško očekivati da ćemo do 2025. godine ispuniti zadani cilj od 50 posto. Naravno, s godinama će se taj obavezni postotak povećavati, pa ćemo do 2030. imati obavezu reciklirati 60 posto, a do 2035. čak 65 posto otpada.

Problema je puno, pitanja još više, odgovori izostaju, ali traže se rješenja. O nekima je bilo riječi na konferenciji „OTPAD 360° - jučer smeće, danas problem, sutra sirovina“ na kojoj je sudjelovao i direktor Zelenih tehnologija Ivan Lukenda.

Naime, Zelene tehnologije se bave automatizacijom i optimizacijom poslovnih procesa u gospodarenju otpadom. Lukenda je istaknuo da su 2010. godine počeli razvijati moderan waste management sustav usklađen s našim zakonodavstvom. U sljedećih 14 godina sustav je testiran na brojnim konkretnim slučajevima, te su implementirana mnoga nova rješenja. Razvoj tu naravno nije stao, već se trudimo stalno ići u korak s novim tehničkim rješenjima i promjenama u nacionalnom i europskom zakonodavstvu. Kao glavnu stavku rješavanja problema s otpadom u Hrvatskoj, Lukenda smatra da je ključ u razvoju, primjeni novih tehnologija, s jedne strane, te edukaciji, s druge strane.

Gdje otpad završava?

S obzirom na to da je Hrvatska turistička zemlja, neminovno je da u špici sezone količina komunalnog otpada raste. Međutim, „komunalac“ usred ljeta ima prijavljeno manje otpada nego inače. Pitanje je - gdje sav taj otpad završava? Iako se pomaci vide, u špici sezone, kaže Lukenda, nemamo kontrolu ni nad čim i nastaje kaos. Taj kaos dovodi do toga da nestaju ciljevi koje smo si zadali jer i dalje nismo spremni upravljati tom količinom otpada.

Kada bi se iz miješanog komunalnog otpada, iz te famozne crne kante, maknula biofrakcija, preostali bi uglavnom reciklabilni materijali za koje bi netko tko se bavi oporabom i recikliranjem otpada bio presretan da ih dobije. Međutim, kada je sve pomiješano i kontaminirano, onda to više nisu reciklabilni materijali koji imaju vrijednost. Ključ je u izdvajanju, odnosno tretiranju biofrakcije, prvenstveno otpada od hrane na mjestu nastanka.

Iako su nam, smatra Lukenda, potrebni veliki kapitalni projekti poput sortirnica i energana, ozbiljne rezultate možemo postići implementacijom novih tehnologija, primarno jednostavnih i lako primjenjivih rješenja kao i sustavnom edukativnom kampanjom.

Iako je problem otpada prestao biti „ne tema“, mislim da prosječan Hrvat ili stanovnik naše zemlje nije ni približno osviješten koliki je njegov stvaran utjecaj. Gospodarenje otpadom nije više samo ekološki, već sve više postaje i socijalni i ekonomski problem. S obzirom na preuzete obveze vezane uz smanjenje udjela miješanog komunalnog otpada, ako se želimo približiti zacrtanim ciljevima nužna nam je sinergija i zajedničko djelovanje svih relevantnih faktora u društvu od državnih institucija, jedinica lokalne samouprave, znanstvene zajednice, medija do još intenzivnijeg uključivanja realnog sektora u smjeru naglašavanja problema i traženju i implementaciji konkretnih rješenja.

Među temeljima gospodarenja otpadom je i rješenje dijela problema na kućnom pragu. Svi imamo obavezu odvajanja otpada - papir, plastika, biootpad i miješani komunalni otpad. Dio građana tu je obavezu prihvatio, dio se buni, a dio, potpuno razumljivo, još ni ne zna što točno i kako treba činiti.
U kućanstvima je najveći izazov s biootpadom. Tu uvelike može pomoći tehnologija koja jednostavno, učinkovito i ekološki prihvatljivo rješava biootpad u kućanstvima, ali i u ugostiteljskim objektima, hotelima, velikim kuhinjama...

Naime, Zelene tehnologije pokrenule su projekt FoodWaste Hrvatska s ciljem podizanja svijesti o važnosti smanjenja otpada od hrane i poticanja održivog načina života. Zahvaljujući novim naprednim tehnologijama, sada ostatke od hrane možemo pretvoriti u kvalitetnu sirovinu u vrlo kratkom periodu, a sve to uz male kućanske ili velike „gospodarske“ uređaje koji osiguravaju maksimalnu higijenu prostora, bez neugodnih mirisa i prisutnosti nametnika.

Za kućanstva i stanove namijenjen je Reencle, električni komposter. On je dizajniran da se suptilno uklopi u moderni urbani život, pružajući jednostavno, učinkovito i ekološki prihvatljivo rješenje za smanjenje i ponovno korištenje ostataka od hrane.

- Nastanak otpada od hrane ne može se izbjeći, ali se mora smanjiti - zaključio je Lukenda na konferenciji.

Video s konferencije možete pogledati na ZGRADOnačelnik.hr.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.