Konferencija županija
Izvor: Hrvatska zajednica županija
20. GODINA HRVATSKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA

Hrvatski župani upozorili na nadolazeće probleme

Radna snaga u javnome sektoru, zdravstvo i školstvo – tri su teme koje hrvatski župani smatraju ključnima za rješavanje u idućem razdoblju – istaknuto je na obilježavanju 20. obljetnice osnutka Hrvatske zajednice županija.

Na Konferenciji županija, koja se u partnerstvu s tvrtkom Libusoft Cicom održala u hotelu Antunović u Zagrebu, sudjelovalo je stotinjak župana, dožupana, pročelnika i djelatnika svih županija u Hrvatskoj.

- Sve što se danas radi u jedinicama lokalne i regionalne samouprave rezultat je mukotrpnog višegodišnjeg rada. Prošli smo puno toga, a slijedi nam još izazova. Slijedi nam tema kadrova, tko će raditi ne samo u privatnome sektoru, nego i u javnome. S time ćemo se boriti idućih pet godina. To je tema budućnost jer što je radna snaga u lokalnoj upravi snažnija i kvalitetnija, to će naš razvoj biti jači i bolji – izjavio je Danijel Marušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija i Brodsko-posavski župan u četvrtom mandatu.

Istaknuo je kako je čast je biti predsjednik Hrvatske zajednice županija, da je rad na zajedništvu temelj napretka.

- Bez obzira na političke različitosti, mi smo kolege i gledamo na dobrobit naših županija i građana - rekao je Marušić.

Na okruglome stolu koji se održao na temu 'Pogled u budućnost – osvrt na 30 godina regionalne demokracije', župani su poručili kako su zadovoljni dosadašnjim radom, suradnjom s Vladom Republike Hrvatske te kako se nadaju novom zamahu decentralizacije i jačoj uloži županija.

- Regionalna samouprava iznimno je važan dio upravljanja državom. Prije svih možemo prepoznati potrebe prostora i ljudi. Uloga županija, bez obzira na to što se vidi napredak i želja države da u komunikaciji s nama vidi razmjenu informacija, postoji i potreba za napretkom. Pohvalan je potez Vlade i redovitih sastanaka s nama županima - kazao je Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan u trećem mandatu.

Župani su istaknuli kako je nužno učiniti sve što je moguće kako se bi se zaustavio odljev radne snage iz Hrvatske, kako je potrebno zadržati, primjerice, liječnike te usmjeriti se i strukovnom obrazovanju koje je, smatraju, ključno za gospodarski razvoj Hrvatske.

- Problem kadrova je problem svih nas i u gospodarstvu i javnome sektoru. Ljudi nisu adekvatno nagrađeni za svoj rad. Ne možemo naći građevinske inženjere, pravnike, ne možemo ih privući za rad u županiji. U gospodarstvu se zapošljavaju strani radnici. Moramo utvrditi kako kontrolirati taj proces, kako izbjeći negativne posljedice koje ima zapadna Europa. To je izazov na koji moramo odgovori na nacionalnoj razini, ali i mi na lokalnoj moramo dati svoj obol - rekao je Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije.

- Moramo se okrenuti sami sebi, vidjeti što je zadaća jedinica lokalne i regionalne samouprave. U životu svakog čovjeka ključno je da bude sretan. Mi mu moramo stvoriti uvjete da bude sretan. Tu je naša uloga i zadaća županija da kroz razvoj gospodarstva, socijalnih usluga, zdravstva, školstva napravimo temeljne uvjete. Postoji proces decentralizacije koji traje, no mi koji smo izravno uključeni u te procese smatramo da postoji puno nedorečenosti. Preuzeli smo urede za graditeljstvo, državne uprave. To je pozitivno, no veliki posao je pred nama. Županije su zadužene za zdravstvo i obrazovanje, komunalnu infrastrukturu. To je temelj razvoja društva - poručio je Darko Koren, koprivničko-križevački župan, potpredsjednik Zajednice od 2019. godine.

Boris Miletić, župan Istarske županije, bivši dugogodišnji pulski gradonačelnik postavio je pitanje - tko više želi raditi u javnome sektoru?

- Razumijem poduzetnike. Javni sektor je potplaćen i teško nam je doći do kvalitetnih kadrova. Ne mislim samo na upravu, u gradu Rovinju ne mogu dvije godine naći dva vatrogasca. Da ne pričam o ustanovama socijalne skrbi. Kako naći kvalitetnog kuhara kada on može bolje zaraditi u pizzeriji na plaži – rekao je Miletić.

Svi župani su najavili nastavak velikih projekata te razvoj njihovih županija, od infrastrukture do stvaranja boljih uvjeta za gospodarstvenike.

Nakon panel rasprave, županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin predstavila je uspješne projekte koji se provode u toj županiji. Županijska uprava koncentrirala se na infrastrukturu na lokalnim područjima i cilj je stvoriti takve uvjete života da mlade obitelji više neće imati potreba odseliti se u gradove.

Hrvatska zajednica županija djeluje 20. godina na inicijativu Primorsko-goranske županije. Od tada su predstavnici Zajednice u europskim tijelima pokrenuli i podržali brojne inicijative.

Kako je nastala Hrvatska zajednica županija?

Inicijativa za osnivanje udruge koja bi okupljala sve hrvatske županije potekla je iz Primorsko-goranske županije, koja se 1998. godine učlanila u Skupštinu europskih regija. Iako su još neke županije učinile isto, nedostatak koordinacije među njima, kako na domaćem, tako i na međunarodnom terenu, bio je više nego evidentan. Ovo je posebno došlo do izražaja 2000. godine nakon što je Hrvatska postala punopravnom članicom Vijeća Europe i kada je stekla pravo imenovati svoje izaslanstvo u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe. Tada je kao član imenovan i Miljenko Dorić koji je obnašao dužnost predsjednika Skupštine Primorsko-goranske županije koji je uočio da ne postoji koordinacija između članova našeg izaslanstva i umjesto da se zajednički zastupaju interesi lokalnih i regionalnih zajednica, svatko je iznosio probleme i prijedloge isključivo ispred svog grada ili županije.

„S ovim nedostacima upoznao sam predsjednike svih klubova u županijskoj skupštini i zatražio njihovu podršku za pokretanje inicijative za osnivanje nacionalne udruge županija RH. Istu sam podršku zatražio i od župana Milivoja Brozine i članova poglavarstva. Početkom, 2001. godine obratio sam se pismom svim predsjednicima županijskih skupština u kojemu sam ih upoznao s prijedlogom o osnivanju udruge županija. U pismu sam predložio radni sastanak svih predsjednika i tajnika županijskih skupština. Ako se dobro sjećam, sastanku koji je održan 7. travnja 2001. godine u Novom Vinodolskom, prisustvovali su predstavnici deset ili jedanaest županija. Za potrebe sastanka, pripremljen je prijevod Europske povelje o lokalnoj samoupravi, a obratio sam se i predsjednici SER gospođi Liese Prokop i predsjedniku Doma regija Vijeća Europe g. Giovanniju Di Stasiju, sa zamolbom da dođu u Novi Vinodolski i da mi pomognu uvjeriti čelne ljude županijskih skupština u potrebu osnivanja nacionalne udruge/zajednice županija. Oni su se rado odazvali sastanku i detaljno obrazložili sve prednosti i postignuća takvih zajednica u Europi.“ - Miljenko Dorić

Na sastanku je poseban naglasak stavljen na:

  • kvalitetniju međužupanijsku suradnju
  • dodatnu političku težinu koju Zajednica ima u pregovorima s Vladom
  • prijenos najboljih iskustava/prakse kroz međunarodnu suradnju i neposredno sudjelovanje u radu europskih institucija

Rezultat sastanka u Novom Vinodolskom bio je prijedlog Sporazuma o osnivanju Hrvatske zajednice županija koji je dostavljen svim hrvatskim županijama na usvajanje. Tijekom, 2001. i 2002. godine Sporazum je prihvaćen od strane jedanaest županijskih skupština (natpolovičan broj) pa je time Sporazum bio prihvaćen. Konstituirajuća sjednica održana je 16. svibnja 2003. godine u Osijeku. Zajednici su postepeno pristupile i ostale županije. Na konstituirajućoj sjednici za prvog predsjednika Zajednice izabran je župan Zlatko Komadina kao priznanje Primorsko-goranskoj županiji na pokrenutoj inicijativi i dvogodišnjem radu na osnivanju Zajednice hrvatskih županija

Sadržaj podržava Hrvatska zajednica županija

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.