čišćenje
Izvor: Alexas_Fotos / Pixabay
PODEBLJAJTE BUDŽET

Želite (legalno) zaraditi nešto sa strane? Ne treba vam ni obrt, ni ugovor nego domaća radinost i sporedno zanimanje

Podebljavanje kućnog budžeta mnogi rješavaju na različite načine. Nažalost, tu je i dalje prisutan model 'keš na ruke', no mnogi pokušavaju i s ugovorima o djelu, otvaraju paušalne obrte i tako dalje. Ali postoji i bolji model.   

U mirovini ste ili biste htjeli nakon radnog vremena raditi još nešto jer želite zaraditi. Najjednostavniji primjer takvih poslova je - čišćenje. Naime, mnoge zgrade u Hrvatskoj imaju problema s plaćanjem čistačica (ako nisu angažirali tvrtku ili obrt za to). Kako starijim susjedima, baki ili djedu u mirovini ili bilo kome na legalan način platiti čišćenje ulaza?

Postoji nešto što se zove institut domaće radinosti i sporednog zanimanja.

Naime, Zakon o obrtu utvrđuje institute domaće radinosti i sporednog zanimanja, koje mogu obavljati fizičke osobe, uz ispunjenje određenih uvjeta:

  • da te poslove obavljaju isključivo osobnim radom
  • udovoljavanje posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, ako obavlja djelatnost s popisa vezanih obrta
  • da im ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja tih djelatnosti ne prelaze iznos od deset bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju te djelatnosti.

Uzima se iznos prosječne bruto plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do kolovoza u godini koja prethodi kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju djelatnosti, a koji objavljuje Državni zavod za statistiku.

Trenutno to znači - prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza 2021. iznosila je 9.537 kuna.

Stoga, osoba koja koristeći ove mogućnosti želi dodatno zaraditi, može u ovoj godini zaraditi najviše bruto 95.370 kuna.

Kako se prijaviti?

Odobrenje za obavljanje sporednog zanimanja ili domaće radinosti izdaje nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba na području prebivališta odnosno boravišta fizičke osobe koja obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje.

Potrebno je ispuniti obrazac:

Fizička osoba time ne stječe status obrtnika nego se vodi u evidenciji koju vode nadležna upravna tijela županije odnosno Grada Zagreba.

Pravila igre

Morate dobiti odobrenje nadležnog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog ureda Grada Zagreba.

Domaću radinost ili sporedno zanimanje ne može obavljati osoba koja obavlja:

  • registriranu samostalnu djelatnost obrta 
  • slobodnog zanimanja prema posebnim propisima 
  • samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva od koje dohodak ili dobit utvrđuje na temelju poslovnih knjiga prema posebnim propisima, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost.

Kada dobijete rješenje ono se dostavlja Ministarstvu financija – Poreznoj upravi i nadležnoj područnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja djelatnosti ne smiju prelaziti iznos od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini .

Ako fizička osoba koja u tekućoj kalendarskoj godini od obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja ostvari primitke koji prelaze iznos 10 prosječnih bruto plaća, obvezna je

  • od 1. siječnja iduće kalendarske godine prestati obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje
  • do 15. siječnja iste godine podnijeti nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja pisani zahtjev za prestanak obavljanja tih djelatnosti.

Ako tijekom tekuće kalendarske godine u kojoj se obavlja domaća radinost ili sporedno zanimanje prestane obavljanje te djelatnosti, osoba koja obavlja te djelatnosti obvezna je u roku od 15 dana od dana nastalih promjena podnijeti pisani zahtjev za prestanak obavljanja tih djelatnosti nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za obavljanje djelatnosti.

Što se sve može raditi?

Za dodatne detalje, obratili smo se Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Iz Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt, Službe za upravno-pravne poslove i registre u obrtu i poduzetništvu, Odjela za upravno-pravne poslove u obrtu i poduzetništvu odgovorili su:

U skladu s člankom 49. stavak 1. Zakona o obrtu, dopuštene gospodarske djelatnosti mogu obavljati kao domaća radinost ili kao sporedno zanimanje samo osobnim radom i na temelju odobrenja nadležnog upravnog tijela koje obavlja upis u evidenciju domaće radinosti, odnosno sporednog zanimanja.

Člankom 2. stavkom 3. Zakona propisano je da je dopuštena svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena. Ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja djelatnosti, u skladu člankom 49. stavkom 6. Zakona, ne smiju prelaziti iznos od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se iste obavljaju.

Pod domaćom radinošću se, u smislu odredbe članka 50. stavka 1. Zakona, razumijeva izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće (na adresi prebivališta odnosno boravišta), osobnim radom, odnosno bez zapošljavanja drugih osoba, ako ispunjava uvjete iz propisa kojima se uređuje pojedina djelatnost. Članak 51. stavak 1. Zakona propisuje da se pod sporednim zanimanjem razumijeva obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće, osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge.

Odluku o tome može li se određena djelatnost obavljati kao domaća radinost ili sporedno zanimanje, donosi nadležno upravno tijelo u županiji odnosno Gradu Zagrebu, ovisno o postojanju posebnog propisa koji propisuje ograničenja ili zabrane u obavljanju neke djelatnosti te nakon utvrđivanja da ona ne postoje, provjerava ispunjavanje svih zakonskih uvjeta za njihovo obavljanje, uključujući ispunjavanje posebnog uvjeta stručne osposobljenosti, odgovarajuće srednje stručne spreme i položenog majstorskog ispita, ako se radi o obavljanju djelatnosti s popisa vezanih obrta, propisanih Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica.

Primjeri djelatnosti

Ministarstvu smo upitali kako se definiraju dva primjera - slaganje polica u dućanu i čišćenje ulaza. 

Budući da djelatnost slaganja polica u dućanu podrazumijeva pružanje usluga u poslovnom prostoru (kod određenog trgovca), ne postoje uvjeti za njeno obavljanje putem instituta sporednog zanimanja. Naime, obavljanje uslužnih djelatnosti kod naručitelja usluge, podrazumijeva obavljanje djelatnosti neposredno kod krajnjeg korisnika te usluge i time isključuje obavljanje djelatnosti u poslovnom prostoru.

Djelatnost čišćenja ulaza kod naručitelja usluge može se obavljati u institutu sporednog zanimanja pod pretpostavkom ispunjavanja naprijed navedenih uvjeta.

Obavljanje gospodarskih djelatnosti putem instituta domaće radinosti ili sporednog zanimanja, iako uređeno Zakonom o obrtu, nije izjednačeno s obrtom ni u statusnom smislu niti u pogledu uvjeta za obavljanje. Dobivanjem odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja te njihovim upisom u Evidenciju odobrenja fizička osoba ne stječe status obrtnika.

Zaključno napominju da je stupanjem na snagu Zakona o obrtu, 10. prosinca 2013. godine, prestao važiti Pravilnik o obliku i načinu vođenja odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja s listama proizvoda i usluga.

Domaća radinost

Pod domaćom radinošću smatra se izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom, ako ispunjava uvjete iz propisa kojima se uređuje pojedina djelatnost.

U prijavi mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba, fizička osoba mora navesti proizvode koje će izrađivati u domaćoj radinosti.

Fizička osoba može obavljati domaću radinost ako udovoljava posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, ako obavlja djelatnost s popisa vezanih obrta.

Prestanak obavljanja domaće radinosti fizička osoba prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba koji o tome donosi rješenje i po njegovoj izvršnosti briše domaću radinost iz evidencije odobrenja za obavljanje domaće radinosti.

Sporedno zanimanje

Pod sporednim zanimanjem smatra se obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge.

Fizička osoba može obavljati usluge kao sporedno zanimanje ako udovoljava posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, ako obavlja djelatnost s popisa vezanih obrta.

Prestanak obavljanja sporednog zanimanja fizička osoba prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba, koji o tome donosi rješenje i po njegovoj izvršnosti briše sporedno zanimanje iz evidencije odobrenja za obavljanje sporednog zanimanja.

Doprinosi i porezi

Propisima iz djelokruga obveznih osiguranja, propisana je obveza osiguranja svakoj fizičkoj osobi koja je upisana u registar obveznika poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, a koja ujedno nije osigurana po osnovi rada (nije u radnom odnosu). To konkretno znači da će svaka fizička osoba koja započne s obavljanjem domaće radinosti ili sporednog zanimanja, ako nije osigurana po osnovi radnog odnosa, biti obveznik uplate obveznih doprinosa (doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje).

Naime, predmetni status u osiguranju utvrđuju mjerodavni zavodi (HZMO i HZZO) i to na temelju podataka o izdanom odobrenju za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja ili na temelju posebne potvrde Porezne uprave o tome da je osoba upisana u registar obveznika poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti koje Porezna uprava, po službenoj dužnosti, dostavlja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Posebna pogodnost propisana je za umirovljenike koji mogu prijaviti obavljanje domaće radinosti i/ili sporednog zanimanja, a da pri tome istovremeno ne uspostavljaju svojstvo osiguranika na obvezne doprinose. Naime, oni u navedenom slučaju ne gube pravo na isplatu stečene mirovine niti imaju obvezu uplate obveznih doprinosa.

Pravila za nezaposlene

Fizičkim osobama koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje, a imaju status nezaposlene osobe pri nadležnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno nisu osigurane na obvezna osiguranja niti po jednoj od obveznih osnova osiguranja Zakonom o mirovinskom osiguranju, a koje Porezna uprava upiše u registar obveznika poreza na dohodak, priznaje se svojstvo osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (osobe koje ostvaruju prihod i upisane su u registar obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, a nisu osigurane po drugoj osnovi).

Naime, navedene osobe u pogledu obveze plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja izjednačene su s obrtnicima te su dužne plaćati obvezne doprinose ovisno o tome utvrđuju li dohodak s osnova obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja na temelju poslovnih knjiga ili porez na dohodak po toj osnovi plaćaju prema paušalnom dohotku.

Izdavanje računa

Za svaki proizvod ili uslugu potrebno je izdati račun koji mora sadržavati sljedeće podatke:

  • naziv radnje
  • podaci o vlasniku
  • broj računa
  • datum izdavanja računa
  • naziv robe ili usluge
  • jedinična cijena
  • ukupna svota računa

Kako platiti porez

Sami birate način oporezivanja ovisno o planiranoj količini proizvodnje odnosno količini usluga. Porez se može obračunavati paušalno ili se porez na dohodak utvrđuje na temelju podataka iz poslovnih knjiga.

Porezna osnovica kod paušalnog oporezivanja je fiksna te iznosi 12.750 kuna, a porezna stopa je 10 posto. Kod oporezivanja na temelju podataka iz poslovnih knjiga porez se plaća na razliku između primitaka i izdataka te predaje Poreznoj upravi poreznu prijavu na obrascu DOH. Poslovne knjige vodite na način na koji to rade i obrtnici.

Knjige koje morate voditi su:

  • Knjiga primitaka i izdataka
  • popis dugotrajne imovine
  • evidencija o tražbinama i obvezama
  • knjiga prometa

Sretno! 

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.