Zašto sve poskupljuje i kako uštedjeti

Biste li svakoga mjeseca kada vam 'sjedne plaća' uzeli novčanicu od 200 kuna iz svog novčanika i zapalili je, pitaju se na portalu Novac za sutra? Pa naravno da ne biste. No upravo to radite svakog mjeseca ako:

• ne planirate svoju potrošnju (kupovinu)
• kupujete previše proizvoda koje na kraju ili bacite ili ne koristite
• ne pazite na potrošnju energenata (struja, plin, gorivo)

Mnogi će reći da je to fantaziranje, da to ionako nema smisla. Možda i ima smisla u dijelu da se ne kupuje previše odjeće i obuće, ali ostalo ne.

Gdje sve počinje?

No krenimo ispočetka. Gospodarstvo neke države sastoji se od jako puno čimbenika, faktora, dijelova i puno toga utječe em na tvrtke em na potrošače (kupce). Da bismo objasnili trenutnu situaciju, moramo se vratiti u 2020. godinu. Današnje stanje (drastičan rast cijena energenata, inflacija, najava krize i recesije) početnu točku ima u lockdownu.

Danas, više nego ikada, ključno je paziti na novac i gdje ga i na što trošimo jer su gospodarsko-ekonomske okolnosti izazovne. Naime, nakon zatvaranja ekonomije (lockdown) tijekom 2020. godine i brojnih restrikcija, veliki broj tvrtki tu je godinu završio s lošijim rezultatom. Podsjetimo da je 2019. godina bila gospodarski, ekonomski, turistički najbolja godina u povijesti Hrvatske, dok je 2020. bila znatno lošija. 

Godinu kasnije, u 2021. godini počelo se nadoknađivati izgubljeno, odnosno privatni sektor je zbog neizvjesnosti (nisu znali hoće li i u 2021. doći do još jednog lockdowna i restrikcija) blago podigao cijene.

Istodobno, zbog velikih problema u svjetskim dobavnim lancima (dakle roba i trošak prijevoza te robe koja je u Hrvatsku dolazila iz Europe, a pogotovo iz Kine) došlo je do drastičnog rasta baznih cijena. Dakle, roba koju kupujete u hrvatskim dućanima - odjeća, obuća, elektronika, pa čak i dijelovi koji se sklapaju u hrvatskim tvornicama - nije ni došla do polica trgovina i tvornica, a već je bila skuplja nego prije.

Počela su poskupljenja

Došlo je i do eksplozije rasta cijena energenata. Naime, krajem 2020. počele su rasti cijene električne energije i plina na europskim burzama, što je dovelo do toga da je u 2021. godini ta cijena bila nevjerojatnih 170 posto viša.

To je uzrokovalo enormno veće račune električne energije i plina hrvatskim poduzetnicima. Recimo, neki poduzetnici su u 2022. godini umjesto 40.000 kuna za jedan mjesec platili nevjerojatnih 120.000 kuna za električnu energiju. Tu razliku od 80.000 kuna u konačnici će platiti kupci tog poduzetnika kroz višu cijenu proizvoda i usluga.

Ruska invazija na Ukrajinu dodatno je stvorila kaos, što je prouzročilo nevjerojatne poremećaje, ne samo u dobavnim lancima nego i u energentima, a posebice u cijenama goriva.

Naime, cijena goriva koja je tijekom 2020. godine bila iznimno niska (pala je na oko 7,50 kuna po litri) i kretala se na kraju oko devet kuna, tijekom 2021. godine skočila je na oko 11,30 kuna, što je viša cijena nego rekordne 2019. godine.

A tijekom 2022. godine, zbog rata u Ukrajini, došlo je do kolapsa. Poremećaji na tržištima su bili toliko snažni da je cijena krenula naglo uzbrdo, zbog čega je i Vlada morala reagirati s nekoliko uredbi i odluka kojima su, za sada, zauzdali cijene goriva.

No ta cijena goriva itekako utječe na konačne cijene proizvoda i usluga. Uzmimo za primjer jedan kamion koji ima rezervoar od 1.500 litara. Sada se taj rezervoar puni za 19.620 kuna, što je za 4.270 kuna više nego lani. A taj dodatni trošak prelio se na cijenu prijevoza, odnosno, u konačnici, na proizvode koji je taj kamion prevozio.

No, pored poduzetnika (koji zbog poskupljenja moraju podići finalne cijene svojih roba i usluga), cijena energenata drastično je skočila i za cijelu javnu upravu (ministarstva, županije, gradove. općine, državne agencije). Primjerice, jedan grad je plaćao oko 250.000 kuna mjesečno za električnu energiju. Sada je ta cijena električne energije milijun kuna. Dakle, tijela javne vlasti morat će naći dodatan novac za plaćanje tih troškova, što znači da će ga morati povući iz drugih izvora.

A to znači da će možda zaustaviti planirane projekte, izgradnju neke ceste, obnovu neke zgrade ili nešto treće. Koliko će javna uprava moći izdržati taj pritisak nije poznato, pogotovo u onom najosjetljivijem dijelu – vrtići.

Primjerice, jedan vrtić godišnje plaća 170.000 kuna za električnu energiju. Sada će ta cijena biti preko 300.000 kuna. Koliko će taj vrtić (i gradska uprava) moći izdržati taj trošak prije nego ga preliju na konačnu cijenu koju plaćaju roditelji?

Udari sa svih strana

Dakle, u posljednje dvije godine ključni faktori i poremećaji su bili:

• zatvaranje gospodarstva (lockdown)
• dizanje cijena kako bi se nadoknadilo manje prihode
• rast cijena električne energije i plina
• rast cijena goriva

Rast svih tih komponenti doveo je do snažnog rasta inflacije.

Inflacija je, najjednostavnije rečeno, prosjek cijena određenih dobara i usluga. U konačnici, inflacija pokazuje koliko naš novac manje vrijedi, odnosno koliko za istu plaću možemo kupiti manje proizvoda i usluga mjesečno.

Kako se inflacija izračunava?

Državni zavod za statistiku prati kretanje cijena oko 890 dobara i usluga koje kupuje prosječno kućanstvo u Hrvatskoj.

Ta potrošačka košarica uključuje:

• hranu, pića i cigarete
• energiju
• industrijske proizvode, kao što su primjerice odjeća i obuća, namještaj, kućanski aparati, automobili, mobiteli
• različite usluge povezane s prijevozom, komunikacijama, ugostiteljstvom, rekreacijom i dr.

Prosječno kućanstvo u Hrvatskoj u pravilu najviše troši na hranu i energiju (uključujući gorivo za osobne automobile), na koje otpada više od 40 posto izdataka, a mnogo manje troši, primjerice, na usluge rekreacije i kulture, čiji je udio u ukupnim izdacima oko 5 posto.

Što se dogodilo?

Kada uzmemo u obzir drastičan rast cijena energenata koji se prelio na cijenu konačnih proizvoda i usluga, jasno je zašto je inflacija u Hrvatskoj prešla 10 posto. A to znači da s prosječnom plaćom možete kupiti manje roba i usluga mjesečno.

Primjerice, prosječno kućanstvo je, prema podacima DZS-a, u 2019. godini trošilo 1.200 kuna na gorivo. To je oko 121 litra benzina mjesečno. Danas prosječno kućanstvo za tu istu litražu troši 1.633 kune mjesečno, odnosno 433 kune više.

Dalje, na hranu je prosječno kućanstvo te 2019. trošilo oko 2.044 kune mjesečno. Danas je cijena hrane za oko 20 posto (neki proizvodi puno više) viša nego tada. To znači da za istu količinu proizvoda plaćamo 400 kuna više.

Pretpostavka je da vam je plaća ostala ista, što znači da danas ne možete kupiti istu količinu proizvoda i usluga nego te 2019.. Trebali biste potrošiti gotovo 900 kuna više za iste stvari nego 2019. godine.

To je inflacija. Vaša plaća, koja se vrlo vjerojatno nije mijenjala, ne podnosi istu količinu proizvoda i usluga. Vaša plaća, koliko to god čudno zvučalo, vrijedi manje.

Kriza i recesija

Iako se u konačnici troši isto (isti iznos), manja je potrošnja. To znači da se kupuje manje proizvoda i usluga. A to izravno utječe na kretanje gospodarstva i potiče krizu i recesiju. Recesija je, zapravo, kontinuirani pad gospodarstva. Definicija kaže da recesija službeno nastupa kada dva uzastopna tromjesečja BDP jedne države pada.

Iako je to statistički podatak, koji prosječni građanin ne doživljava previše, negativan predznak znači da su tvrtke u Hrvatskoj prodale manje proizvoda i usluga, da su manje zaradili (pojam zarade u Hrvatskoj zapravo ne postoji u računovodstvu, ali se kolokvijalno koristi kao pojam prihoda i dohotka).

Temelj rasta hrvatskog gospodarstva je potrošnja (što posebice imamo prilike vidjeti tijekom turističke sezone i u prosincu kada se masovno kupuje prije božićnih blagdana), a ako se kupuje manje proizvoda i usluga, logično je da dolazi pad. Pogotovo u situaciji kada je inflacija visoka, odnosno za istu plaću može se kupiti manje stvari.

Kako 'stvoriti' više novca?

Naravno, mjesečnu plaću može se povećati ako vaš poslodavac uvaži vašu molbu za povećanjem (što je možda manje vjerojatno jer i on prodaje manje proizvoda i usluga jer su mu skočili troškovi, sjećate se).

Drugi način je promjena posla, prijeći u drugu tvrtku za veću plaću, No to je iznimno rizično raditi pred krizu jer su u krizi poslodavci prisiljeni (nakon smanjivanja svih troškova) otpuštati ljude. To nije floskula, treba se samo sjetiti broja nezaposlenih 2014. godine (u jeku posljednje recesije) koji je bio gotovo 300.000, a danas je oko 100.000.

Treći način, možda najefikasniji, jest utjecati na vlastitu potrošnju, što se kupuje, koliko i na koji način. Evo nekoliko primjera koje donosi portal Novac za sutra:

Potrošnja električne energije

Mjesečni račun za električnu energiju vam je oko 300 kuna. Ako imate dvotarifno brojilo (za potrebe ovoga izračuna), pretpostavimo da trošite 200 kWh u višoj tarifi, a 90 u nižoj.

A što kada biste prilagodili rad kućanskih aparata? Recimo kada vi perilicu rublja ili suđa te sušilicu uključivali ljeti nakon 22 sata, a zimi nakon 21 sat? I kada bi trošili 100 kWh u višoj tarifi, a 190 u nižoj? Račun za električnu energiju vam je 50 kuna niži – 250 kuna.

Nadalje, manje koristite klimatizacijski uređaj tijekom ljeta. Jasno, vruće je. No klimatizacijski uređaji troše puno električne energije. Stoga pokušajte koristiti što manje 'klimu', a ako je koristite, nema potrebe da radi na 20°C, ugodno je i na 25°C.
Potrošnja plina

Prosječna godišnja potrošnja plina hrvatskog kućanstva godišnje je oko 11.000 kWh. To je prosječno 362 kune mjesečno. Kada biste snizili temperaturu grijanja za samo 1°C, godišnje ostvarili biste uštedu od 5 posto na grijanje. U konkretnom izračunu, to je oko 220 kuna godišnje, odnosno 18 kuna mjesečno. Sada zamislite da grijanje namjestite umjesto na 25 stupnjeva na 21 stupanj. Odokativnim izračunom, to je 4°C manje, dakle oko 20 posto niži račun, a to je ušteda od 72 kune mjesečno.

Telekomunikacije i Internet

- Dobar dan, zovem iz XYZ telekoma i imamo odličnu akciju za vas – takav poziv dobijete sigurno jednom godišnje, ako ne i nekoliko puta godišnje.

Činjenica jest da u većini slučajeva plaćamo puno više nego što iskoristimo – i za televiziju i Internet i telefon (mobitel). Mnogi od nas imaju pakete u kojemu imaju televiziju i Internet. A imamo i mobilni Internet. Analizirajte potrošnju interneta (i kućnog i mobilnog) i vrlo lako ćete doći do zaključka da za internet plaćate dvostruko više nego što mjesečno iskoristite.

U nekim europskim zemljama (sjever Europe) mladi su shvatili da plaćaju flat mobilni internet i internet u paketu s televizijom. Zato su mnogi odlučili iskopčati kućni internet i ako trebaju internet u stanu, uključe mobilni (mobilna pristupna točka).

Naravno, ako koristite posebne usluge (kao što su Netflix, HBO Go, Disney…) potreban vam je kućni internet.

Isto tako, ako ste pretplaćeni na određene aplikacije, a ne koristite ih, ukinite pretplatu.

Vožnja automobilom

Automobil je danas potreba, a ne luksuz (naravno ako se gledaju prosječne klase automobila). Mnogi građani svakoga dana prelaze desetke kilometara kako bi stigli na posao. Cijena goriva drastično je viša nego do sada. Za početak, ne putuje sami na posao nego s nekim (raspodijelite trošak i u startu je cijena prijevoza upola manja).

Manje stišćite papučicu gasa jer s 'lakšom' vožnjom možete prijeći desetke kilometara više s jednim spremnikom.

Isto tako, nema potrebe da koristite automobil za relacije koje možete 'odraditi' pješice.

Racionalni špeceraj i rok trajanja

Naravno, kada se kupuje hrana, potrebno je isplanirati tjednu kupovinu. Zašto? Prvenstveno da ne bacate hranu. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje baci između 380.000 i 400.000 tona hrane, a svaki Hrvat godišnje baci oko 102 kilograma hrane. To ne samo da je neetično i nemoralno jer svaki deseti stanovnik planete gladuje (posljednji izvještaji UN-a), ujedno je i doslovno bacanje novca.

Pretpostavimo da je cijena spomenuta 102 kilograma bačene hrane oko 3.060 kuna (pretpostavili smo da je vrijednost jednog kilograma 30 kuna), to znači da svakoga mjeseca doslovno u koš za smeće bacate 255 kuna!

Možete birati proizvode koji imaju druži rok trajanja, kupovati proizvode na akcijama. Što hrana koju kupujete ima duži rok trajanja, to znači da je manja vjerojatnost da će se baciti, a i veća je vjerojatnost da ćete manje trošiti u kupnji jer već imate taj proizvod kod kuće.

Ono što je još zanimljivije, zakonske promjene su naložile trgovcima da na cijenama proizvoda koji su u tom trenutku na akciji moraju napisati i najnižu cijenu tog proizvoda u posljednjih 30 dana. Često ćete vidjeti da je cijena tog proizvoda u posljednjih 30 dana bila niža nego što je akcijska cijena – zašto biste plaćali višu cijenu nego što je bila.

Kafić i poroci

Kavu možete popiti i kod kuće ili na poslu, ne mora uvijek biti u kafiću. No, kako je sve povezano, tako i vaše ne pijenje kave utječe na ugostitelja kojemu pada promet. Stoga, prorijedite odlaske u kafiće, restorane, kupnju odjeće i obuće koja vam ne treba (pogledajte u ormar i bacite oko na stvari koje niste obukli godinama). Smanjite cigarete (ako ste pušač), ili čak prestanite pušiti što je svakako dobra zdravstvena odluka.

Štedite

Do sada smo pokazali koliko se može mjesečno racionalnije upravljati novcem i gdje i kako se može uštedjeti. Dio tog ušteđenog novca uložite u štednju (za crne dane ili mirovinu). Dovoljno je sasvim malo novca – 50 ili 100 kuna mjesečno da stvorite neku količinu novca koja će za nekoliko godina dobro doći.