Zašto moramo raditi duže?

Živimo sve duže, samim time i radimo sve duže. Nekadašnja vremena, kada se odlazilo u mirovinu s navršenih 50 godina života, ili nešto kasnije, više ne postoje. Zakonska dob za starosnu mirovinu u mnogim se zemljama 1970-ih godina snižavala jer se vjerovalo kako je ranije i prijevremeno umirovljenje odgovarajući način smanjivanja nezaposlenosti i stvaranja prostora za zapošljavanje novih naraštaja koji ulaze u svijet rada. Zato je u mnogim zemljama zakonska dob umirovljenja bila ispod 60 godina starosti. Prošlo svršeno vrijeme. 

Posljednji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuju: 

• 31 godina - prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina - ZOMO
• 72 godine - prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina 
• 34 godina - prosječan mirovinski staž korisnika sveukupne starosne mirovine koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2023. godini
• 478,88 eura - prosječna sveukupna starosna mirovina korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2023. godini
• 64 godine - prosječna dob korisnika sveukupne starosne mirovine koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2023. godini

Nadalje, prosječno korištenje mirovine u Hrvatskoj je dugo: starosni umirovljenici koriste je 21 godinu - muškarci gotovo 19, a žene više od 28 godina. Prosječna životna dob kreće se oko 78 godina (muškarci 74,9, a žene 80,9 godina).

Usporedbe radi, prosječno trajanje života je 1953. godine za muškarce iznosilo 59,1 godinu te za žene 63,2 godine. Tada su muškarci odlazili u mirovinu sa 60, a žene s 55 godina. A tu su mirovinu koristili razmjerno kratko vrijeme - oko 3 do 4 godine. 

Sedamdeset godina kasnije, u mirovinu se ide četiri do devet godina kasnije, ali se u njoj ostaje barem 10 godina više. Međutim, za razliku od 1953. godine kada se u svijet rada ulazilo gotovo odmah nakon punoljetnosti, danas se ulazi s 30 godina života. Naime, ako se (prema podacima za 2023. godinu) oduzme prosječna dob umirovljenika (64 godine) i prosječni staž (34 godine), rezultat je prilično jasan. 

Zbog kasnijeg ulaska na tržište rada, mora se raditi duže. Posljednji podaci HZMO-a pokazuju da je u Hrvatskoj zaposleno 1.661.597 osoba, a u mirovini je njih 1.227.004. Dakle, na jednog umirovljenika dolazi 1,35 zaposlenika. Takav sustav nije održiv. 

Situacija u EU 
Podaci pokazuju da je prosječni radni vijek u Europskoj uniji 36 godina. U taj se broj ubraja, primjerice, prosječni radni vijek u Rumunjskoj čiji zaposlenici imaju 31 godinu radnog staža, a dok s druge strane Nizozemci rade 42,5 godina. 

Da bi se mirovinski sustav održao na životu, 1. siječnja 2002. godine uveden je trodijelni mirovinski sustav.

• U prvi stup, koji se temelji na generacijskoj solidarnosti, svakog mjeseca uplaćujete 15 posto mirovinskog doprinosa iz bruto plaće. To je novac s kojim se isplaćuju mirovine sadašnjih umirovljenika i nije novac s kojim će se isplaćivati vaša mirovina.
• U drugi stup uplaćujete 5 posto mirovinskog doprinosa iz bruto plaće. Taj se novac prikuplja na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu koji ste sami izabrali (ili vam je dodijeljen automatski) kada ste se prvi put zaposlili.
• Treći stup predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju - sami birate koliko, kada i u kojem dobrovoljnom mirovinskom fondu želite štedjeti.

Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (prvi stup) dio je sustava mirovinskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj starosti, smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja, a članovima njihovih obitelji prava u slučaju smrti osiguranika, odnosno korisnika prava.

Drugi stup je također obvezno mirovinsko osiguranje i uređen je Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima i Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima. Njima upravljaju posebna mirovinska društva koja su u privatnom vlasništvu, a pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). 

Gotovo 22 godine nakon osnivanja ovoga sustava, obvezni mirovinski fondovi upravljaju s 19,3 milijarde eura. Usporedbe radi, ukupni prihodi države u sljedećoj bi godini trebali iznositi nešto više od 28,5 milijardi eura, a unutar toga ukupni prihodi države od poreza bi trebali biti 16,1 milijardi eura. 

Dakle, drugi mirovinski stup garancija je mirovine s obzirom na to da je to novac s kojim će moći raspolagati isključivo umirovljenik, a mirovina iz prvoga stupa ovisi o uplatama zaposlenih u tom trenutku. Zato da bi se osigurala viša mirovina, uplata u dobrovoljni mirovinski fond omogućit će višu mirovinu i mirniju starost. 

Što je MOD?

Mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) je dioničko društvo (tvrtka) koje izračunava i isplaćuje mirovinu iz drugog i trećeg stupa. Jednostavno rečeno, cijeli radni vijek osoba je uplaćivala pet posto bruto plaće u drugi mirovinski stup, skupilo se dosta kapitala i sad se taj novac mora isplaćivati u obliku mirovine. 

Dva su MOD-a u Hrvatskoj

• Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo
• Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo

PET KORAKA ZA ODLAZAK U MIROVINU
Prvi korak - predaja zahtjeva za mirovinu u HZMO
Drugi korak - zaprimanje informativnog izračuna od REGOS-a
Treći korak - izbor vrste mirovine
Četvrti korak - izbor mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD)
Peti korak - Sklapanje ugovora o mirovini

MOD-ovi, inače, jamče doživotnu isplatu mirovina iz drugog stupa koja se usklađuje najmanje dvaput godišnje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena (inflacija). Nakon odlaska osiguranika u mirovinu MOD-ovi nastavljaju ulagati sredstva namijenjena za isplatu mirovina na tržištima kapitala, u skladu sa zakonodavnim okvirom, pa se mogu očekivati veće vrijednosti mirovina.

MOD-ovi dio dobiti ostvarene ulaganjem tih sredstava mogu pripisati korisnicima povećanjem redovnih mjesečnih mirovina. Primjerice, dio dobiti ostvarene dobrim ulaganjem isplaćuje se korisnicima/umirovljenicima, pa ako vrijednost dobiti prijeđe 110 posto sadašnjih i budućih obveza, isplaćuje se u obliku 13. mirovine.

Dakle, kao i obvezni mirovinski fondovi, koji ostvaruju prinose na mirovinsku štednju, isti cilj imaju i mirovinska osiguravajuća društva. Ona također ulažu štednju svojih korisnika, no zbog zajamčene sigurnosti isplate mirovina riječ je o konzervativnoj politici ulaganja s većinskim investicijama u državne obveznice.

Sadržaj nastao u suradnji s Udrugom društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO)

Pročitajte više informacija o #mirovina.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.