TREĆI STUP - Kako 'podebljati' svoju mirovinu

Hrvatski mirovinski sustav sastoji se od TRI glavna stupa:

• 1. stup - stup generacijske solidarnosti
• 2. stup - individualna kapitalizirana štednja
• 3. stup - dobrovoljna mirovinska štednja

Prva dva stupa obvezna su, odnosno svaki zaposlenik izdvaja određeni dio novca iz svoje bruto plaće. Podsjetimo, u prvi stup uplaćujete novac iz vaše bruto plaće za sadašnje umirovljenike (dakle, taj novac nećete vidjeti u svojoj mirovini) i riječ je o 15 posto te plaće, u drugi stup isto iz bruto plaće uplaćujete novac (znatno manji iznos, odnosno pet posto, ali taj novac je vaš i samo vaš), a treći stup je dobrovoljna štednja. 

Upravo je treći stup, dobrovoljna mirovinska štednja, garancija veće mirovine. Naime, svi mogu štedjeti kada i koliko žele u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Nema ograničenja vezanih uz dob, zaposlenje ili primanja. Sami birate visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Dobrovoljni mirovinski fondovi omogućuju jednostavnu online prijavu, a član fonda postajete prvom uplatom i upisom u registar članova fonda. 

Pravila igre trećega stupa

Dobrovoljna mirovinska štednja je fleksibilna pa sami birate kada i koliko želite uplaćivati. Dinamika ovisi isključivo o vama i možete uplaćivati:

• mjesečno
• tromjesečno
• jednom godišnje
• ili kako god vam odgovara

Sami određujete i visinu uplata u skladu s trenutnom financijskom situacijom. Prestanete li uplaćivati novac ili neredovito uplaćujete, ništa se neće dogoditi - članstvo u fondu se ne prekida. Naime, društvo koje upravlja mirovinskim fondom i dalje ulaže vašu imovinu (do tog trenutka prikupljeni novac) s ciljem ostvarivanja prinosa na ukupnu mirovinsku štednju koju imate na osobnom računu. Treba znati da prinos može biti pozitivan ili negativan kao posljedica rasta ili pada vrijednosti ukupne imovine fonda.

Poticaji države

Država na kraju svake godine uplaćuje 15 posto poticaja na uplaćenu mirovinsku štednju u toj godini, ali do maksimalnih 750 kuna. Državne poticaje u jednoj godini možete dobiti za štednju samo u jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu.

• Za ostvarenje maksimalnih poticaja morate u jednoj godini uplatiti 5.000 kuna ili 417 kuna mjesečno.

Kada i kako do novca?

Svoju dobrovoljnu mirovinsku štednju možete početi koristiti s 55 godina života, bez obzira radite li još uvijek ili ste u mirovini. Birate isplatu mirovine iz trećeg stupa putem mirovinskog društva ili mirovinskog osiguravajućeg društva. Jednokratno možete dobiti isplatu dijela mirovine do 30 posto iznosa na osobnom računu.

Budući da iznos koji prelazi 100.000 kuna obavezno morate prebaciti u mirovinsko osiguravajuće društvo to možete učiniti s cjelokupnom dobrovoljnom mirovinskom štednjom. U tom slučaju mirovinu iz trećeg stupa isplaćuje vam mirovinsko osiguravajuće društvo i birate između privremene ili doživotne mirovine.

Druga mogućnost je da iznos štednje do 100.000 kuna ostavite u dobrovoljnom mirovinskom fondu u kojem ste štedjeli, a preostali iznos koji prelazi 100.000 kuna prebacite u mirovinsko osiguravajuće društvo. Tada dio svoje mirovine iz trećeg stupa dobivate iz fonda, a dio iz mirovinskog osiguravajućeg društva. Ako ste imali imovinu manju od 100.000 kuna i odabrali isplatu putem mirovinskog društva ona može biti samo privremena, a ne i doživotna. Svoju mirovinu možete ugovoriti na razdoblje od minimalno pet godina.

Otvoreni i zatvoreni 

U otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima mogu štedjeti svi koji žele na vrijeme osigurati bolji život u mirovini. U zatvorenim fondovima mogu štedjeti samo zaposlenici koji rade kod poslodavca ili su članovi sindikata ili udruge koji su osnovali zatvoreni mirovinski fond. Poslodavac koji je preuzeo obvezu plaćanja doprinosa za zaposlenike ima poreznu olakšicu na uplate do 500 kuna mjesečno ili 6000 kuna godišnje po zaposleniku.

U što ulažu?

Uz vaše uplate na osobnom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu akumuliraju se i državni poticaji te prinos koji fond ostvaruje ulaganjima imovine svih članova na tržištu kapitala. Dobrovoljni mirovinski fondovi ulažu u:

• obveznice na domaćem i stranom tržištu
• dionice
• ostale financijske instrumente

Sva ulaganja u skladu su s Prospektom fonda. Dobrovoljni mirovinski fondovi razlikuju se prema investicijskoj strategiji pa tako svaki fond objavljuje svoj Prospekt. To je javni dokument u kojem možete pročitati strategiju ulaganja, troškove i ostale važne informacije o poslovanju fonda.

Povećava osnovnu mirovinu

Štednjom u dobrovoljnom mirovinskom fondu (treći stup) povećavate svoju mirovinu iz prvog i drugog stupa. Što prije počnete štedjeti u trećem stupu, vaša ukupna štednja povećava se zbog prinosa koji ostvaruju društva za upravljanje mirovinskim fondovima i državnih poticaja od 15 posto.

• 200 kuna mjesečno

Na primjer, ako danas počnete uplaćivati 200 kuna mjesečno i isti iznos redovno uplaćujete sljedećih 25 godina na osobni račun, ukupno ćete uplatiti 60.000 kuna dobrovoljne mirovinske štednje. Uz državne poticaje od 15 posto godišnje i prosječan godišnji prinos od 3 posto tijekom svih 25 godina uplate, na računu ćete ukupno imati 103.252 kune ili 43.252 kune više*.
*Izvor: kalkulator Croatia dobrovoljni mirovinski fondovi, izračun je informativnog karaktera i nije jamstvo prinosa ni kapitaliziranog iznosa u budućnosti.

• 450 kuna mjesečno

Ako 20 godina svaki mjesec uplaćujete 450 kuna u dobrovoljni mirovinski fond s državnim poticajima i prosječnim godišnjim prinosima od 3 posto, nakon 20 godina na osobnom računu ukupno ćete imati 167.600 kuna*. U 20 godina ukupno ćete uplatiti 108.000 kuna.

Na taj iznos dobit ćete još 15.000 kuna državnih poticaja te uz prosječne godišnje prinose fonda od 3 posto tijekom cijelog razdoblja štednje zaraditi još 74.600 kuna.

Ako cijelu ušteđevinu iz dobrovoljnog mirovinskog fonda sa 65 godina života prebacite u mirovinsko društvo i zatražite doživotnu isplatu mirovine sa zajamčenim razdobljem od 15 godina svaki mjesec ćete na svoju mirovinu iz prvog i drugog stupa, iz trećeg stupa dobivati još 599 kuna**.
*Izvor: kalkulator Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond, izračun je informativnog karaktera i nije garancija prinosa u budućnosti niti procjena dobiti mirovinskog fonda.
**Izvor: Raiffeisen MOD, izračun je informativnog karaktera, za sve detaljne informacije i izračune obratite se Raiffeisen MOD.

Banka ili fond?

Dobrovoljna mirovinska štednja jedini je financijski proizvod u Hrvatskoj koji obuhvaća državne poticaje i prinos. To znači da svoju mirovinsku štednju uvećavate za 15 posto državnih poticaja koje dobivate na kraju svake godine na ukupno uplaćeni iznos u toj kalendarskoj godini, a najviše do 750 kuna. Uz to ostvarujete i prinos odnosno zaradu društva za upravljanje mirovinskim fondom koje imovinu svih članova fonda ulaže na tržištu kapitala.

Svim fondovima cilj je ostvarivati prinos za svoje članove, ali prinos može biti i negativan jer ovisi o ulagačkoj strategiji odnosno cijeni dionica i drugih vrijednosnih papira ili imovine u koje je investiralo društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom.

S druge pak strane, najveća prosječna kamatna stopa na oročeni depozit građana u eurima u banci je 0,44 posto godišnje.*
*Izvor: Statistika Hrvatske narodne banke, Tablica G1c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne depozite (novi poslovi) 

Porezne olakšice 

Ako poslodavac svojim zaposlenicima uplaćuje štednju u otvorene ili zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove, to mu je porezno priznati trošak. Porezna olakšica priznaje se poslodavcu za uplate do 500 kuna mjesečno ili 6.000 kuna godišnje po zaposleniku.

Stanje novca na računu

Stanje na osobnom računu u svom dobrovoljnom mirovinskom fondu možete saznati pozivom na besplatan info telefon fonda. Jedino morate znati broj svog mirovinskog računa i zaporku (PIN). Stanje možete provjeriti i online, a također trebate znati broj mirovinskog računa i zaporku (PIN). Dobrovoljni mirovinski fondovi jednom godišnje svojim članovima šalju izvješće o stanju i promjenama na osobnom računu na adresu navedenu u zahtjevu za članstvo.

Promjena fonda

Svoju mirovinsku štednju u dobrovoljnom mirovinskom fondu možete u bilo kojem trenutku prenijeti u drugi dobrovoljni mirovinski fond. Ako mijenjate fond i društvo koje njime upravlja, za to plaćate izlaznu naknadu. Ona može iznositi najviše 2,5 posto od ukupnog iznosa imovine na osobnom računu.

Nasljeđivanje štednje

Dobrovoljna mirovinska štednja samo je vaša imovina koja je nasljedna. U slučaju smrti člana fonda prije ostvarivanja prava na mirovinu iz trećeg stupa, ukupan iznos na računu isplaćuje se nasljednicima u skladu s Rješenjem o nasljeđivanju. Ako član dobrovoljnog mirovinskog fonda premine tijekom isplate mirovine iz trećeg stupa, nasljednici dobivaju isplatu u skladu s ugovorom koji je sklopljen između člana fonda i mirovinskog društva.

Mogu li izgubiti uplaćen novac?

Ne. Mirovinska štednja na vašem osobnom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu je vaša imovina koja ne pripada mirovinskom društvu, nije dio njegove imovine pa ne može biti dio stečajne ili likvidacijske mase ili predmet ovrhe.

Kad je riječ o ulaganjima ona su zakonom propisana, a poslovanje mirovinskih fondova i društva za upravljanje pod strogim su nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfe) i ostalih državnih institucija s ciljem dugoročnog osiguranja prinosa za članove uz sigurnost uplaćene mirovinske štednje.

Štednja u mirovini

Nema nikakvih ograničenja pa i u mirovini možete štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu.

Uplate djeci

Štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima je fleksibilna i nema nikakvih ograničenja. To znači da članovi dobrovoljnih mirovinskih fondova mogu biti maloljetne osobe na čije se ime uplaćuje mirovinska štednja i to je samo njihova imovina.

Može li član obitelji tražiti isplatu?

Dobrovoljna mirovinska štednja je samo vaša imovina kojom ne mogu raspolagati članovi obitelji ili bilo tko drugi. Individualna kapitalizirana štednja nalazi se na osobnom računu člana dobrovoljnog mirovinskog fonda i ne može se opteretiti, dati u zalog ili prenijeti na nekog drugog. Tek u slučaju smrti člana fonda, mirovinska štednja postaje predmet nasljeđivanja.

Nadzor rada

Rad dobrovoljnih mirovinskih fondova nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Hanfa je zadužena za nadzor posluju li svi obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi u skladu sa zakonima te za procjenu sigurnosti i stabilnosti s ciljem zaštite interesa članova mirovinskog fonda.

Sadržaj nastao u suradnji s Udrugom društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO)

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.