Što je mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD), čemu služi i kako od njega dobiti mirovinu

1. mirovinu samo iz prvog stupa koju će dobivati od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO)
• U tom slučaju se njihova kapitalizirana štednja koju su uplaćivali u obvezni mirovinski fond (pet posto iz bruto plaće koje su uplaćivali u drugi stup) prenosi u državni proračun
2. mirovinu kombiniranu iz prvog i drugog stupa 
• u tom slučaju će mirovinu iz prvog stupa dobivati od HZMO-a
• iz drugog stupa mirovinu može dobivati od mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD)
• Idući je korak odabir MOD-a koji će im isplaćivati mirovinu, a moguće je birati između Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva ili Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva.

Što je MOD?

Mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) je dioničko društvo (tvrtka) koja vam izračunava i isplaćuje mirovinu iz drugog i, ako želite, trećeg stupa. Jednostavno rečeno, cijeli radni vijek uplaćivali ste pet posto bruto plaće u drugi mirovinski stup, skupilo se dosta kapitala i sad se taj novac mora vama isplaćivati. 

Korak po korak

1. Vrijeme je za 'penziju' i predajete dokumentaciju u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO)
2. HZMO vam dostavlja Rješenje o priznanju prava na osnovnu mirovinu
3. Morate odabrati MOD koji će vam isplaćivati mirovinu iz drugog (i ako želite iz trećeg stupa)

Nakon odabira, Središnji registar osiguranika (REGOS) će cjelokupnu kapitaliziranu štednju iz drugog stupa prebaciti u odabrani MOD. U tom trenutku sklapa se ugovor o isplati mirovine prema četiri moguća modela, a svaki budući umirovljenik odabire onaj koji želi.

Četiri modela isplate

Dakle, uz odabir mirovinskog osiguravajućeg društva, korisnici koji se odluče na isplatu kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa, trebaju se potom odlučiti i za jedan od četiri modela isplate mirovina.

Važno je da se budući umirovljenici informiraju o prednostima svakog modela jer o tom izboru ovisi visina mirovine koju će ostvariti, a modeli su:

1. pojedinačna doživotna mirovina (korisnik prima mirovinu do kraja svog života)
2. zajednička doživotna mirovina (ako supružnik nadživi korisnika, supružniku se nastavlja isplata mirovine iz MOD-a do kraja njegovog života)
3. pojedinačna doživotna sa zajamčenim razdobljem: od 5 do 20 godina (MOD) ili od 5 do 30 godina (HRMOD).
• Ako je, primjerice, zajamčeno razdoblje 20 godina, u slučaju smrti korisnika tijekom tih 20 godina, mirovina se nastavlja isplaćivati odabranom nasljedniku do kraja cijelog zajamčenog razdoblja.
4. zajednička doživotna sa zajamčenim razdobljem: od 5 do 20 godina (Raiffeisen MOD) ili od 5 do 30 godina (HRMOD).
• Ako je, primjerice, zajamčeno razdoblje 20 godina, u slučaju smrti i korisnika i supružnika, mirovina se nastavlja isplaćivati odabranom nasljedniku do kraja cijelog zajamčenog razdoblja. Kod ovog modela postoji i zakonska obaveza kada se one baš moraju ugovoriti. Primjerice, kada bračni drug u trenutku ugovaranja mirovine ima navršenih 50 godina, a nema vlastitih prihoda, tada korisnik mora ugovoriti zajedničku mirovinu. Tada, ako nositelj mirovine umre, mirovina pripada njegovom bračnom drugu.

Kada se može u mirovinu?

Pravo na starosnu mirovinu muškarci ostvaruju kad napune dva uvjeta:

• 65 godina života 
• 15 godina mirovinskog staža

Za žene je u 2021. godine granica postavljena na:

• 62 godine i devet mjeseci 
• 15 godina mirovinskog staža

Svake godine granica za žene se povećava za tri mjeseca do 2030. godine, kada će se izjednačiti uvjeti za odlazak u starosnu mirovinu za žene i muškarce.

No, postoji i druga opcija za osobe koje imaju radni staž od barem 41 godine:

• oni ne trebaju čekati 65. ili 62. godinu života, nego mogu u mirovinu s navršenih 60 godina

Prijevremena mirovina

Kada je riječ o prijevremenom odlasku u mirovinu:

• uvjet je 35 godina mirovinskog staža

Primjerice, ako netko želi otići u mirovinu sa 60 godina života i u tom trenutku ima 33 godina staža, ipak će trebati raditi još dvije godine da bi mogao u prijevremenu starosnu mirovinu.

Puno je matematičkih modela uključeno u izračune mirovina. Tako je i kod prijevremenih mirovina. Ako se korisnik odluči za prijevremenu starosnu mirovinu, neovisno o spolu, polazni se faktor smanjuje za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu.

Jednako tako, ako se korisnik odluči raditi i nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, za svaki mjesec dodatnog rada polazni se faktor uvećava za 0,34 posto (do maksimalno 60 mjeseci).

Treći mirovinski stup

Kad je u pitanju treći mirovinski stup i dobrovoljna štednja, trenutno je u isplati oko 7000 mirovina, no jedan dio umirovljenika već je i završio s isplatom jer se često biraju kratka razdoblja isplate.

Mirovina iz trećeg stupa može se ugovoriti već s 55 godina, a sredstva se mogu isplaćivati direktno iz fondova ili ih se može prenijeti u MOD. U oba slučaja, može se izabrati isplata do 30 posto sredstava odjednom, a ostatak privremenom mirovinom, najkraće na pet godina.

Ako se korisnik odluči za isplatu iz fonda, tada se nakon isplate jednokratnog iznosa može isplatiti još do 100.000 kuna, dok sve iznad toga mora biti prebačeno u MOD. Pritom se u fondu ne ugovara iznos mirovine, već pravo na protuvrijednost za određeni broj udjela u fondu koji se mjesečno isplaćuje. To znači da iznosi isplate nisu svaki mjesec jednaki.

S druge strane, ako se ugovori isplata s MOD-om, tada se ugovara iznos na koji se svaki mjesec može računati.

MOD-ovi, inače, jamče doživotnu isplatu mirovina iz drugog stupa koja se usklađuje najmanje dvaput godišnje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena (inflacija). Nakon odlaska osiguranika u mirovinu MOD-ovi nastavljaju ulagati sredstva namijenjena za isplatu mirovina na tržištima kapitala, u skladu sa zakonodavnim okvirom, pa se mogu očekivati veće vrijednosti mirovina.

MOD-ovi dio dobiti ostvarene ulaganjem tih sredstava mogu pripisati korisnicima povećanjem redovnih mjesečnih mirovina. Primjerice, dio dobiti ostvarene dobrim ulaganjem isplaćuje se korisnicima/umirovljenicima, pa ako vrijednost dobiti prijeđe 110 posto sadašnjih i budućih obveza, isplaćuje se u obliku 13. mirovine.

Dakle, kao i obvezni mirovinski fondovi, koji ostvaruju prinose na mirovinsku štednju, isti cilj imaju i mirovinska osiguravajuća društva. Ona također ulažu štednju svojih korisnika, no zbog zajamčene sigurnosti isplate mirovina riječ je o konzervativnoj politici ulaganja s većinskim investicijama u državne obveznice.

Sadržaj nastao u suradnji s Udrugom društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO)

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.