Skriveni troškovi koji nam kradu novac - na što sve zaboravljamo, a plaćamo?

Neiskorištene pretplate

Mnogi od nas plaćaju mjesečne naknade za usluge koje više ni ne koriste. To uključuje streaming platforme, aplikacije, online tečajeve ili čak teretane. Ako se više ne sjećate kada ste zadnji put nešto pogledali na određenoj platformi ili otišli na trening, vrijeme je da tu pretplatu odjavite, a novac preusmjerite gdje vam je potrebniji.

Automatska obnavljanja i ugovori

Velik broj pretplata, članarina i ugovora automatski se obnavlja, a upravo tu mnogi upadnu u zamku. Ili zaboravimo otkazati uslugu, ili to pokušamo učiniti prekasno. Primjerice, kod teleoperatera ili osiguranja rok za promjenu nije dan isteka ugovora, već često i mjesec dana ranije. Zato je važno pročitati sitna slova i u kalendar ubilježiti datume kada možete raskinuti ili promijeniti uslugu.

Dostava i dodatne naknade

Online kupovina postala je svakodnevica, ali s njom dolaze i troškovi dostave, brze isporuke ili pakiranja. Iako se pojedinačno čine beznačajnima, ako naručujete često, mjesečni iznos može postati iznenađujuće velik. Rješenje? Grupirajte narudžbe ili birajte trgovine koje nude besplatnu dostavu iznad određenog iznosa.

Bankovne naknade 

Naknade za korištenje bankomata drugih banaka, održavanje računa, izdavanje kartica ili vođenje paketa, sve to može značajno opteretiti vaš budžet.
S vremena na vrijeme pregledajte koje sve kartice imate i što točno plaćate. Možda sve usluge možete objediniti u jedan paket i tako uštedjeti.

Plaćanje režija - nisu sve naknade jednake

Iako većina ljudi danas račune plaća putem aplikacija, i tu postoje razlike. Neke aplikacije nude određeni broj besplatnih transakcija mjesečno, a mnoge banke prilikom ugovaranja kartica ili paketa mobilnog bankarstva omogućuju povoljnije plaćanje režija. Vrijedi provjeriti plaćate li naknadu svaki put kad platite račun, možda postoji jednostavniji i jeftiniji način.

Bacanje hrane 

Prema podacima EU, prosječno hrvatsko kućanstvo godišnje baci oko 70 do 80 kilograma hrane po osobi. Najčešće završavaju u smeću kruh, voće, povrće, mliječni proizvodi i meso. Kada se zna koliko cijene svakodnevno rastu, jasno je da bacanjem hrane doslovno bacamo novac. EU do 2030. želi prepoloviti količinu bačene hrane, što možemo postići jednostavnijim planiranjem obroka, pametnijom kupnjom i čuvanjem namirnica.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.