Radite 'vani', a rezident ste Hrvatske - porezna pravila za početnike

Naime, za status poreznog rezidenta potrebno je zadovoljiti uvjete o imanju prebivališta i uobičajenog boravišta u Hrvatskoj propisane isključivo poreznim zakonima (Opći porezni zakon) neovisno o prijavljenom prebivalištu ili boravištu u MUP-u. Kako se onda riješiti statusa rezidenta i postati nerezident?

To je kompleksno pitanje jer svaki je slučaj drugačiji, no možemo se držati najjednostavnije varijante.

Tako domaći propisi, između ostalog, navode da čovjek ima prebivalište tamo gdje mu je prebivalište obitelji, dakle supruga, djeca ili izvanbračni partner. Ako ste se u inozemstvo preselili s obitelji i tamo stekli prebivalište, smatrate se poreznim nerezidentom čak i ako u Hrvatskoj posjedujete nekretnine te u njoj također imate prebivalište prijavljeno u MUP-u.

Ovo se događa zato što Porezna uprava pojam prebivališta tumači drugačije od MUP-a pa je moguće biti prijavljen u Hrvatskoj, ali svejedno biti nerezident. Također, samci koji imaju prebivalište i u Hrvatskoj i u inozemstvu smatra se da imaju prebivalište tamo gdje se pretežno zadržavaju ili od kuda pretežno odlaze na rad ili obavljanje djelatnosti.

Za prijavljivanje primitka inozemnog dohotka određeni vremenski, zakonom određeni rok. On iznosi osam dana od ostvarivanja prvog primitka, odnosno tijekom osam dana od prvog primitka u inozemstvu dužni ste prijaviti se u registar poreznih obveznika, a u roku od 30 dana u Hrvatskoj platiti porez na dohodak iz ostvarenoga inozemnog primitka i o tome izvijestiti Poreznu upravu.

U to se ubrajaju svi koji su ostvarili bilo koju vrstu primitaka iz inozemstva da prijave tako ostvareni dohodak, bez obzira na razdoblje kada su ga ostvarili (u ovoj ili ranijim godinama).

Što sve spada u primitak iz inozemstva? To su plaće, mirovine, drugi dohodak, dohodak od kapitala, kamate na štednju, dividende.

Neki koji pak primaju mirovine iz inozemstva ne moraju prijaviti inozemni primitak jer to za njih automatski obavlja Porezna uprava. To su stanovnici Hrvatske kojima mirovine dolaze iz Kanade, Kine, Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marina.
Također, za rad rezidenata Hrvatske u nekim zemljama dohodak (plaća) je izuzet od plaćanja poreza. Riječ je o Njemačkoj, Norveškoj, Francuskoj, Litvi, Švedskoj, Belgiji i Estoniji. Naime, s tim zemljama propisano izuzimanje za dohodak od nesamostalnog rada (plaću).

Porez na dohodak u inozemstvu

Plaćeni porez u inozemstvu se uračunava u tuzemni porez ili izuzima iz tuzemnog poreza, ovisno o odredbama međunarodnih ugovora, ali samo na  temelju potvrde o uplaćenom porezu koje izdaje inozemno porezno tijelo ili za to ovlaštena osoba (nije dovoljna potvrda inozemnog isplatitelja), a koja se mora dostaviti najkasnije do 30. studenog tekuće godine za prethodnu godinu.

Valja napomenuti da će porezne stope u dotičnim državama članicama vjerojatno biti različite. Ako je porezna stopa u državi u kojoj radite viša, to je konačna stopa koju ćete platiti - čak i ako se porez uplaćen u toj državi oduzima od poreza koji plaćate u državi u kojoj imate boravište ili ako vas država u kojoj imate boravište oslobodi od daljnjih poreza.

Pojednostavljeno, ako vam je porez u zemlji izvora prihoda obračunat u većem iznosu nego što je izračunat u Hrvatskoj, nećete platiti više ništa. Ako je bio obračunat u manjem iznosu, onda ćete platiti porez na razliku. Kada je Ugovorom za određeni dohodak propisano izuzimanje, nema naplate nikakvog dodatnog poreza na inozemni dohodak.

Dvostruko oporezivanje

Pravilnim prijavama i odjavama izbjegavate mogućnost dvostrukog oporezivanja. Dvostruko oporezivanje se događa prilikom 'sudara' dvaju poreznih sustava. Dvostruko oporezivanje podrazumijeva plaćanje istog poreza u isto vrijeme dvjema državama, što je, jasno, velik financijski teret na leđima poreznog obveznika.

Odmah da napomenemo da Hrvatska ima potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s mnogim državama, upravo u svrhu izbjegavanja takvih nemilih događaja.

S kojima točno, možete provjeriti na stranicama Porezne uprave.

No kome prijeti mogućnost dvostrukog oporezivanja?

1. onima koji žive u jednoj državi članici, a rade u drugoj (dnevni migranti)
2. radnicima koji su upućeni na kraći rad u inozemstvo
3. onima koji žive i traže posao u inozemstvu, a prenijeli su naknade za nezaposlenost iz matične države
4. ljudima koji su otišli u mirovinu u jednoj državi, a primaju mirovinu iz druge države.

Prema portalu europa.eu, na te će se korisnike uvijek primjenjivati porezna pravila države u kojoj imaju boravište, ali možda će morati platiti porez i u drugoj državi.

Da biste bili oslobođeni od dvostrukog oporezivanja, možda ćete morati dokazati gdje vam je boravište i da ste već platili porez na dohodak. Za informacije o dokazima i dokumentima koje je potrebno dostaviti obratite se nadležnim poreznim tijelima.

Dobro je napomenuti i to da je inozemni primitak obvezno prijaviti u Republici Hrvatskoj neovisno o činjenici je li u inozemstvu porez već plaćen te neovisno o činjenici hoće li u Republici Hrvatskoj postojati obveza plaćanja poreza. Nemojte to prepuštati svojoj računici, već je najbolje da o tome odluči Porezna uprava kako se kasnije ne biste našli u problemu.

Kako postati nerezident

Ako ste u Hrvatskoj uistinu nerezident, potrebno je to i pravno regulirati. Odnosno, u slučaju privremenog ili trajnog odlaska u inozemstvo, potrebno je u MUP -u prijaviti odlazak, a potom je u Poreznoj upravi potrebno ispuniti i predati TI obrazac kako bi se status rezidentnosti promijenio iz rezident u nerezident.

Posebno je važan detalj, ako imate supruga ili suprugu koji također više nisu rezidenti jer odlazite zajedno.

U tom slučaju preporuka je da svaki zasebno ispunite individualni TI obrazac, ali da ga u Poreznu upravo predate zajedno, po mogućnosti kod istog referenta. Za odlučivanje o nerezidentnosti važan je svaki detalj, a u praksi ovo zajedničko podnošenje prijave obično se brže rješava.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.