plaća i financije
Izvor: gpointstudio/Freepik
MONEY, MONEY, MONEY

Plaća, dodaci i povrat poreza - kako i koliko?

Svi je mi volimo primiti (i to u što većem iznosu), iako je o njoj i svim pravilima koja je prate malo suhoparno i pisati i čitati. Riječ je naravno o - plaći. Zakoni, dodaci, odbici, prirezi, porezi... Čini se da je tu malo previše pravila i odluka, ali, ustvari, tako je potrebno da bi se plaća redovno i pravilno određivala i isplaćivala.

Naime, svaki poslodavac dužan je svom radniku isplatiti plaću prema sklopljenom ugovoru i nakon obavljenog posla.

Što nam kaže Zakon?

Plaća ili osobni dohodak isplaćuje se nakon izvršenog rada, u novčanom obliku.

Obveza je poslodavca napraviti obračun plaće i u ime radnika uplatiti zakonom propisane doprinose i poreze. U smislu Zakona, plaća i naknada plaće prikazani su u bruto iznosu, no nakon plaćanja svih doprinosa, radniku ostaje neto iznos. Poslodavac je dužan najkasnije 15 dana nakon isplate plaće radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su iznosi utvrđeni.

Postoje različiti načini obračuna plaće, ovisno o vrsti posla i ugovoru koji radnik ima s poslodavcem. No ovdje ćemo se osvrnuti na stalni radni odnos.
Obračun plaće radi se kako bi se utvrdio bruto iznos iz kojeg se potom podmiruju zakonom propisani doprinosi, porez na dohodak, prirez poreza na dohodak i neto plaća.

Kako se radi obračun plaće? Za to je potrebno nekoliko koraka

  1. Izračun bruto plaće
  2. Izračun doprinosa iz plaće
  3. Izračun poreza i prireza
  4. Izračun neto plaće
  5. Izračun neoporezivih naknada
  6. Izračun obustava na plaću
  7. Izračun iznosa za isplatu
  8. Izračun ukupnog troška plaće

Nakon obračuna svega potrebno je napraviti naloge za isplatu, kreirati JOPPD obrazac te ga predati u Poreznu upravu. Minimalna bruto plaća za 2023. iznosi 700 eura.

Radnik na temelju plaće ostvaruje i određene primitke.

Primici radnika na plaću na temelju radnog odnosa

Zakonom su definirani i primici radnika na temelju radnog odnosa, koji su po svom obilježju materijalno pravo iz radnog odnosa ili predstavljaju naknadu troška radnika, a koji se uređuju izvorom radnog prava. Primici koje radnik može ostvariti na temelju radnog odnosa ne smatraju se plaćom.

Materijalno pravo iz radnog odnosa predstavljaju jubilarna nagrada, božićnica, regres, otpremnina zbog odlaska u mirovinu i slično. To mogu biti i primici koji predstavljaju naknadu troškova radnika za prijevoz na posao i povratak s posla, troškovi vezani uz rad na izdvojenom mjestu rada, za službena putovanja, za rad na terenu i drugo. Pritom, kriterij oporezivosti odnosno neoporezivosti nekog primitka nije relevantan u kontekstu definicija Zakona o radu.

Poslodavac može svojim radnicima neoporezivo isplatiti primitke i potpore na plaću. Neki od tih primitaka su:

  1. Potpore zbog invalidnosti radnika
  2. Potpora za slučaj smrti radnika
  3. Jednokratne potpore u slučaju smrti člana uže obitelji
  4. Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana što se ne mora odnositi na jednu kalendarsku godinu
  5. Prigodne nagrade (božićnica, nagrada za godišnji odmor)
  6. Nagrade za navršene godine staža od 10. pa svakih narednih navršenih 5 godina
  7. Naknade zbog odvojenog života od obitelji
  8. Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu
  9. Potpore zbog osobno i poslovno uvjetovanih otkaza
  10. Otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti
  11. Dar djetetu do 15. godine starosti, koje je navršilo 15 do 31. 12 tekuće godine
  12. Dnevnice za putovanje u tuzemstvo ili inozemstvo i rad na terenu
  13. Potpore za novorođenče
  14. Naknade prijevoza i noćenja na službenom putovanju
  15. Naknada prijevoza do posla i s posla javnim ili međugradskim prijevozom
  16. Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe
  17. Novčana nagrada za razna uspjehe i postignuća na poslu ili dobre poslovne rezultate
  18. Novčane naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika
  19. Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije

Povrat poreza

Radnike često muči i dogovor na jedno važno pitanje - imaju li pravo na povrat poreza.

Treba imati na umu da se povrat poreza može ostvariti isključivo za razlike koja nastanu iz uplaćenih predujmova po godišnjem dohotku. Godišnjim dohotkom smatra se pak ukupan dohodak od nesamostalnog rada (po osnovi radnog odnosa ili mirovine), dohodak od samostalne djelatnosti (obrti i druge samostalne djelatnosti u sustavu poreza na dohodak) te drugi dohodak koji se ne smatra konačnim (ugovori o djelu, autorski i umjetnički honorari) koji porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju od jedne godine.

Glavni preduvjet za ostvarivanje prava na povrat poreza je da je plaćeno više predujmova poreza na dohodak (i posljedično prireza, ako ga ima) nego što je godišnja obveza fizičke osobe kada se uzmu u obzir sve olakšice.

Također, svaka fizička osoba koja je u toku godine primala primitke koji čine godišnji dohodak ima pravo i na najmanje 6.370 eura (48.000 kuna) osobnih odbitaka. To je onaj dio dohotka koji se ne oporezuje, a on se može i značajno uvećati tako da uzdržavanu djecu ili uzdržavane članove obitelji ili invaliditet (osobni ili uzdržavanih članova) upišu na PK kartici ili pak pravo na to zatraži putem ZPP-DOH obrasca (12 mjeseci x 4.000 kn/mjesečno).

Neki će pravo povrata poreza ostvariti automatizmom dok drugi ipak trebaju samostalno izračunati ostvaruju li pravo te podnijeti spomenuti obrazac.

Oni koji će dobiti povrat poreza automatizmom su mladi, odnosno svi oni koji u tekućoj godini nisu prešli 30 godina starosti. Kada je o 2022. godini riječ, zaposlenici koji su u njoj bili mlađi od 25 godina imaju pravo na povrat cjelokupnog poreza na dohodak i prireza, a onima između 26 i 30 godina života država će vratiti polovicu naplaćenih davanja. Porezna obveza mladima umanjuje se do godišnje osnovice od 47.780,28 eura.

Kako provjeriti koliko bi povrat poreza mogao iznositi?

Na web stranici Porezne uprave postoji kalkulator u koji trebate unijeti određene podatke. Trebaju vam: iznos primitka, obvezni doprinosi iz plaće, osobni odbitak, uplaćeni porez i prirez. Na kalkulatoru odaberete godinu, i to uvijek mora biti ona prethodna koju ste 'odradili'.

Odabirete dob osobe za izračun, potom upisujete uplaćene bruto primitke, uplaćene doprinose, godišnji osobni odbitak, uplaćeni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Za godišnju stopu prireza odaberete grad u kojem ste prijavljen. Broj koji dobijete možda neće savršeno odgovarati povratu poreza koji ćete stvarno dobiti, ali vam može dati neki okvirni iznos s kojim možete računati.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.