- Kako izgraditi snažan brend i prepoznatljivost na tržištu?
- 10 trikova za bolje i jednostavnije glačanje
- Kako se pripremiti za mirovinu: Planirajte sada, uživajte kasnije
- Koliko su potrošači sigurni u digitalnom svijetu?
- Kako obojiti pisanice “bez kemije” i aranžirati stol za Uskrs?
- Što dobar brend čini dobrim brendom
- Spremanje odjeće na dulje vrijeme: kako da ostane "svježa", a vi izbjegnete Sizifov posao?
- Savjeti za vođenje tima u malom i srednjem poduzeću
- Kako na pravi način očistiti ekrane, a kako tipkovnicu i miša?
- Dobrovoljni mirovinski fondovi kao dobra prilika za štednju

Prosječna životna dob u Hrvatskoj je 78 godina, dok je 2000. godine ona bila 74,5 godina. Činjenica je da živimo dulje, no život nije predvidljiv. Planirano uživanje u mirovini ponekad se ne ostvari. U nekome trenutku postavi se pitanje - a što se dogodi s ušteđenim novcem za mirovinu?
Novac koji se uplaćivao u drugi i treći stup može naslijediti druga osoba nakon smrti osiguranika.
Dakle, uz odabir mirovinskog osiguravajućeg društva, korisnici koji se odluče na isplatu kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa, trebaju se potom odlučiti i za jedan od četiri modela isplate mirovina. Pri tome, u tri modela postoji mogućnost nasljeđivanja.
Važno je da se budući umirovljenici informiraju o prednostima svakog modela jer o tom izboru ovisi visina mirovine koju će ostvariti, a modeli su:
- pojedinačna doživotna mirovina (korisnik prima mirovinu do kraja svog života)
- zajednička doživotna mirovina (ako supružnik nadživi korisnika, supružniku se nastavlja isplata mirovine iz MOD-a do kraja njegovog života)
- pojedinačna doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem: od 5 do 20 godina (Raiffeisen MOD) ili od 5 do 30 godina (HRMOD).
- Ako je, primjerice, zajamčeno razdoblje 20 godina, u slučaju smrti korisnika prije isteka tih 20 godina, mirovina se nastavlja isplaćivati odabranom nasljedniku do kraja cijelog zajamčenog razdoblja.
- zajednička doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem: od 5 do 20 godina (Raiffeisen MOD) ili od 5 do 30 godina (HRMOD).
- Ako je, primjerice, zajamčeno razdoblje 20 godina, u slučaju smrti i korisnika i supružnika, mirovina se nastavlja isplaćivati odabranom nasljedniku do kraja cijelog zajamčenog razdoblja. Kod ovog modela postoji i zakonska obaveza kada se mora ugovoriti. Primjerice, kada bračni drug u trenutku ugovaranja mirovine ima navršenih 50 godina, a nema vlastitih prihoda, tada korisnik mora ugovoriti zajedničku mirovinu. Tada, ako nositelj mirovine umre, mirovina pripada njegovom bračnom drugu.
Nema nasljednika
U slučaju kada korisnik mirovine nije imenovao nasljednika ili se odlučio za individualnu doživotnu mirovinu, a nije iskoristio ušteđena sredstva do kraja, preostali iznos funkcionira po sistemu solidarnosti. To znači da se preostala sredstva koriste za korekciju mirovina, odnosno isplatu viškova ostalim osiguranicima. Tada su to sredstva građana i ne ostaju MOD-u.
Prilikom isplate mirovina iz 1. stupa (HZMO) ta sredstva idu u državni proračun, a u slučaju da osnovnog korisnika nadživi bračni partner, on ima pravo na dio mirovine.
Prvi i drugi stup
Važno je napomenuti da ako član mirovinskog fonda (OMF) umre, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva na računu umrlog člana mirovinskog fonda predmet su nasljeđivanja prema zakonu koji uređuje pravo nasljeđivanja.
Ako član OMF umre prije ostvarivanja prava na mirovinu, a članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva s računa člana OMF prenijeti će se u državni proračun nakon što HZMO odredi obiteljsku mirovinu na temelju ukupnoga mirovinskog staža preminulog osiguranika, kao da je preminuli osiguranik bio osiguran samo u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.
Smrt prije mirovine
U ovom slučaju sredstva iz drugog stupa su predmet nasljeđivanja. To znači da ako nositelj mirovine ima djecu, onda se ta sredstva nasljeđuju u skladu s obiteljskim zakonom o nasljeđivanju. Ako nema djece ili se radi o punoljetnim osobama koje samostalno zarađuju, iznos koji se nalazi u 2. stupu - uplaćeni iznos i ostvareni prinosi nasljeđuju se u 100-postotnom iznosu. Taj iznos se može i jednokratno gotovinski isplatiti.
Dio sredstava koji je uplaćivan u 1. mirovinski stup u slučaju smrti ide u državni proračun ako nema nasljednika. Djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme školovanja.
Važno je napomenuti da sredstva individualne kapitalizirane štednje, koja postanu predmet nasljeđivanja, nisu izuzeta od ovrhe te se ne mogu isplaćivati na zaštićeni račun.
Sadržaj nastao u suradnji s Udrugom društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO)
Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.
- DOBRO JE ZNATI
Kako napraviti mjesta na Gmailu, bez plaćanja
- PRIRODNIJE METODE
Kako se riješiti mrava u stanu i vrtu?
- BANKOVNI RAČUNI
Što je osnovni račun i hoće li ga se isplatiti otvoriti?