vrste kredita
Izvor: Gerd Altmann / Pixabay
Jasmina Džanović
KREDITIRANJE

Na što sve treba paziti prije upuštanja u kredit

Ako namjeravate podići krediti kao građanin ili kao poduzetnik, morate imati na umu da je podizanje kredita vrlo ozbiljna odluka koju se nikako ne bi trebalo olako shvatiti. Bez obzira na to koliko potreba bila velika, a motiv snažan, treba dobro sagledati apsolutno sve svoje trenutne i buduće troškove i financijske mogućnosti, proći opcije 'za' i 'protiv' te mudro pristupiti odluci. Ipak, na jedno konkretno vrijeme se odričete dijela svojih prihoda. Upravo zato vam donosimo nekoliko savjeta koji će vam dobro doći prije podizanja kredita.

Sigurnost

Kad smo kod sigurnosti, u poslovnom sektoru postoje razni izračuni omjera duga i kapitala, duga i prihoda, duga i imovine kojima se financijskom analizom daje slika neke tvrtke. Za potrošače toga nema. Zašto je to uopće tako i koji bi bio izračun optimalnog omjera plaće i kredita, pitanje je stoljeća. 

Na naizgled banalno pitanje, iz HNB-a su odgovorili da sam postupak i elementi koji se procjenjuju kod izračuna kreditne sposobnosti su u pravilu definirani internim aktima kreditnih institucija, a na koje također mogu utjecati i odredbe pojedinih zakona i pripadajućih odluka.

Primjerice, Ovršnim zakonom propisan je dio plaće zaštićen od ovrhe budući da predstavlja iznos minimalnih životnih troškova, tj. dio plaće koji bi trebao ostati na raspolaganju potrošaču. Stoga bi davanje konkretnog izračuna za potrošače moglo javnost dovesti u zabludu. Naime, kod procjene kreditne sposobnosti odnosno mogućnosti potrošača da ispuni svoje obveze prema ugovoru o kreditu osim uzimanja u obzir vlastitih kriterija banke, u obzir se uzimaju i:

  • individualne postojeće obveze tog potrošača te
  • njegovi drugi izgledni troškovi.

U tom smislu, a s obzirom na to da postoje određeni izuzeci i individualne osobne okolnosti, za konkretan izračun svatko treba sagledati svoju osobnu financijsku situaciju kako bi mogao donijeti odluku o mogućem kreditnom zaduženju. Također je poželjno osvijestiti činjenicu da je u situaciji u kojoj nemamo adekvatne uvjete za ugovaranje kredita, dugoročno za nas bolje prilagoditi svoja očekivanja i kućni proračun našoj stvarnoj financijskoj situaciji.

Što onda napraviti?

Gledajući mnoge reklame, stvara se mišljenje da bi svi trebali podići kredit jer je njegovo dobivanje jednostavno, odjednom dobijete gomilu novca i za to vam je potrebno samo par koraka. U stvarnosti to ne mora biti tako i ne bi trebalo biti tako. Stoga, prođite prvo sve navedene korake, ne budite iracionalni i ne srljajte! Ne kupujete sladoled. Budite svjesni rizika u koji se upuštate jer slijedi dugi period otplate kredita, a skupa s njim, najvjerojatnije, i odricanja. Ne trebaju vam nikakve niti europske niti hrvatske regulative da budete svjesni potencijalnih rizika.

Napravite analizu svoje financijske situacije

Dobro razmotrite svoje trenutno i buduće stanje te financijske mogućnosti, postavljajući si sljedeća pitanja:

  • Je li vam uistinu potreban kredit?
    • Trebate li baš kupiti to što namjeravate i što će se dogoditi ako to nemate?
    • Je li vam to za što želite podići kredit stvarno potrebno ili to 'samo želite'?
    • Možete li uzeti manji kredit, a da kupite i dalje kvalitetan, ali jeftiniji proizvod (automobil, stroj i sl.)?
    • Postoji li neka druga legalna mogućnost dolaska do onoga što vam treba?
    • Hoće li kredit utjecati na vaše mentalno i fizičko zdravlje (npr. stres)?
  • Možete li si priuštiti kredit?
    • Koliko vam je stabilan dohodak/prihodi i koliko vam je stabilan izvor novca (zaposlenje, plaća, dodatni izvori, prihodi i stabilnost tvrtke za koju radite ili za koju dižete kredit i sl.)?
    • Možete li dodatno zarađivati u periodu trajanja kredita? I je li vam potrebna dodatna zarada?
    • Hoćete li biti sposobni zarađivati jednaku količinu novca tijekom cijelog perioda trajanja kredita (npr. 5, 10, 20 ili 30 godina)?
    • Hoće li vam dohodak/prihodi s vremenom opadati (trudnoća, bolest, starenje i mirovina, tržišne okolnosti vaše branše....)?
    • Možete li si uz nova zaduženja priuštiti pad dohotka/prihoda (npr. od 20 do 60 posto), a da ne ugrozite financijsku egzistenciju?
  • Možete li podnijeti dodatne životne i druge troškove uz kredit? 
    • Koji su to sve vaši troškovi/rashodi, na što sve u životu trošite?
    • Računajte na adaptaciju i opremanje nekretnine i popravke, troškove vozila (ako ga imate ili mislite imati), djecu i njihove potrebe, troškove hrane, režija...
    • Bilo bi pametno da sve troškove stavite na papir.
    • Ne zaboravite na nepredviđene troškove.
  • Možete li odgoditi dizanje kredita (npr. za dvije godine) kako biste više uštedjeli i manje se kreditno zadužili?
  • Koji je vaš rezervni plan? U slučaju da 'zaglavi' plaćanje kredita, čega se možete odreći i što sve možete napraviti da biste opet otplaćivali sve normalno?
    • Jeste li spremni prodati kupljeno ako ne možete otplaćivati kredit? I jeste li spremni prodati po nižoj cijeni od one koju ste vi platili?
    • Koje su vam opcije ako morate prodati kupljeno? 
    • Što ako se kupljeno ne može prodati, tj. ponovno unovčiti? (npr. potrošili ste novac na putovanje, vjenčanje i sl.?)

Nakon što ste prošli sve ove korake i odlučili da 'idete u kredit', postoje radnje koje vam mogu na neki rok donijeti uštedu od nekoliko (desetaka) tisuća kuna. Savršenih odgovora nema jer oni ovise o trenutnoj situaciji na tržištu kao i osobnoj situaciji korisnika kredita.

Koliki kredit si možete priuštiti

Stručnjaci kažu da bi za odgovorno zaduživanje svaki pojedinac trebao imati na umu dva omjera: 

  1. tijekom mjeseca pojedinac se ne bi smio zadužiti više od 10 posto svog mjesečnog neto dohotka
    • npr. uzimajući u obzir da vam je stalni prihod samo prosječna mjesečna neto plaća, koja u Hrvatskoj iznosi oko 7.550 kuna, to znači da si možete priuštiti mjesečnu ratu kredita od 755 kuna
  2. ako se sagleda ukupna slika duga, pojedinac se tijekom mjeseca ne bi smio zadužiti više od 20 posto svog mjesečnog neto dohotka
    • znači provjerite koja su sva vaša dodatna zaduženja, tj. imate li dodatne kredite i dugujete li nekome bilo kakav drugi iznos, npr. ako imate nenamjenski kredit, kredit za automobil, dugove po kreditnim karticama, dugove obitelji, prijateljima
    • npr. uzimajući u obzir da vam je stalni dohodak samo prosječna mjesečna neto plaća, koja u Hrvatskoj iznosi oko 7.550 kuna, to znači da si možete priuštiti ukupni mjesečni dug od 1.510 kuna

Dakle, ako trenutno vaši rashodi premašuju vaš dohodak, prvo nađite način kako smanjiti svoju trenutačnu potrošnju i ne pomišljajte na kreditno zaduženje. Stoga, prije pitanja bankaru o tome koliki kredit možete dobiti, prvo napravite sami ovu računicu. Naravno, ona je samo preporuka, a vi snosite rizik prekoračenja jer svatko mora procijeniti na koji dio osobnog dohotka mjesečno može računati te prema tome odrediti koliko će maksimalno svaki mjesec moći otplaćivati.

Kakav je vaš status u banci

Na odobravanje kredita utječu i neka vaša prethodna ponašanja:

  • kakva je vaša financijska situacija - plaća, ušteđevina, dugovi
  • imate li i jeste li već imali kreditnih zaduženja u nekoj banci
  • povijest podmirivanja financijskih obveza prema bankama
  • podmirivanje dugova po kreditnoj kartici
  • kakav profil ste stvorili u poslovanju s bankom 

Znači, banka će provjeriti vašu financijsku sliku ‒ pogledat će vaš dohodak/prihod, ušteđevinu, dugove, eventualne postojeće kredite i vašu povijest plaćanja računa.

Kakve sve vrste kredita postoje

Dobro proučite kakve se sve vrste kredita nude.

Na koji period se možete zadužiti

Hoćete li uzeti kratkoročni ili dugoročni kredit, na dvije, pet, 20 ili 30 godina? Koje su vaše mogućnosti.

  • Ako uzmete kredit na manje rata, manje ćete ostavite banci, ali vaš mjesečni trošak će biti veći. Možete li ga podnijeti?
  • Ako uzmete kredit na više rata, više ćete i ostaviti banci, ali vaš mjesečni trošak će vjerojatno biti manji. No možete li ga podnijeti sav taj dugi period?

Najbitnije je da trošak novoga kredita ne narušava vaš osobni proračun. 

Što možete ponuditi kao osiguranje

Imajte na umu da se banka uvijek želi zaštiti, pogotovo ako ono što želite i planirate kupiti zahtijeva veća financijska sredstva. Tako da joj morate ponuditi nešto za osiguranje, odnosno kolateral  - predmet određene vrijednosti ili novac koji vam zajmodavac (banka) može oduzeti ako ne otplatite kredit u skladu s dogovorenim uvjetima. Na taj se način banka štiti od mogućih gubitaka u slučaju nemogućnosti dužnika da uredno podmiri svoje obaveze jer otplatu kredita prema banci obavlja društvo za osiguranje.

Vrsta prihvatljivog kolaterala ovisi o mnogo parametara: o banci, je li dužnik građanin, obrtnik, tvrtka, o iznosu kredita, o profilu dužnika itd.

Banke tako svoje plasmane osiguravaju najčešće:

  • nematerijalnim kolateralima
    • zadužnicom - isprava kojom korisnik kredita daje kreditnoj instituciji pravo da se naplati po svim dospjelim obvezama nastalim s osnove odobrenog kredita
    • platnim instrumentima osiguranja poput obične ili bjanko zadužnice u iznosu financiranja
    • jamstvima (npr. HAMAG-BICRO)
    • ispravom o zapljeni računa po pristanku dužnika – njom se daje suglasnost za zapljenu primanja u slučaju nepodmirenja obveza po kreditu
    • mjenicom - njom se osigurava naplata s računa sudionika u kreditu, stoga svi financijski sudionici (korisnik, jamac, sudužnik) potpisuju mjenicu
  • materijalnim kolateralima
    • upis zaloga na nekretninama (hipoteka), obično uz policu osiguranja imovine vinkulirane u korist banke
    • upis zaloga na pokretninama, obično uz policu osiguranja imovine vinkulirane u korist banke
    • depozitima
    • policom životnog osiguranja

Osim zasnivanja založnog prava na nekretnini postoji i mogućnost uzimanja fiducijarnog prava koje podrazumijeva da kreditna institucija na sebe prenosi pravo vlasništva na nekretnini koja je instrument osiguranja i to do konačne otplate kredita. Dakle osnovna razlika između zaloga na nekretnini i fiducije je u činjenici što se kod fiducije kreditna institucija upisuje kao vlasnik, a kod zaloga samo upisuje svoj zalog na nekretnini koji je vidljiv na zemljišnoknjižnom ulošku u dijelu 'Teretovnica'.

Banka može tražiti i osiguranje nekretnine od požara i drugih osnovnih opasnosti, a takva polica se vinkulira u korist kreditne institucije do konačne otplate kredita.

Stoga, prije potpisivanja bilo kakvih papira u vezi osiguranja, posebnu pažnju obratite na pokrića, odnosno na situacije koje su definirane u ugovoru o osiguranju otplate kredita. Svako društvo za osiguranje samostalno donosi uvjete za osiguranje otplate kredita, no neke uobičajene situacije uslijed kojih može doći do aktiviranja ugovora su privremena nesposobnost za rad, gubitak posla i smrtni slučaj.

Za osiguranu osobu izrazito je važno da se prije potpisa/sklapanja ugovora informira o slučajevima tzv. 'ograničenja i isključenja', odnosno o slučajevima i događajima kod kojih društvo za osiguranje nije dužno preuzeti izvršenje obaveza iz kredita. Iz Hrvatske agencije za financijske usluge (Hanfa) napominju da banka ne bi smjela uvjetovati budućim korisnicima kredita da sklope ugovor o osiguranju otplate kredita s određenim društvom za osiguranje te da u pravilu klijent može samostalno donijeti odluku o izboru društva za osiguranje, sve dok je osigurateljna zaštita koju takvo osiguranje nudi u skladu s uvjetima kreditiranja banke.

VAŽNO: Nekome biti sudužnik, jamac ili založni dužnik ne znači samo dati formalni potpis ugovora na koji se pristaje, primjerice, iz usluge ili prijateljskih odnosa s glavnim dužnikom. To znači da time preuzimate i određene obveze glavnog dužnika, stoga pri razmatranju takve odluke vodite računa o svim mogućim rizicima, što za vas i vaše bliske osobe može imati ozbiljne posljedice.

Jamac - jamac platac - sudužnik - založni dužnik - saznajte više

Što ako je netko jamac?

Ako glavni dužnik ne bi mogao uredno izvršavati svoje obveze, jamac odgovara za cijelu njegovu obvezu i dužan je vratiti njegove dospjele neplaćene obveze po kreditu. Time riskira da ostane bez vlastitih primanja (osim u dijelu u kojemu su ta primanja izuzeta od ovrhe) i većeg dijela svoje imovine.

Što ako je netko jamac platac?

Jamac platac odgovara za dospjele obveze po kreditu kao glavni dužnik te u tom slučaju kreditna institucija po vlastitom izboru može naplatiti dospjelu obvezu ili od glavnog dužnika ili od jamca placa ili od obojice istodobno.

Što ako je netko sudužnik?

Sudužnik odgovara kreditnoj instituciji za sve dospjele obveze i kreditna institucija može zahtijevati ispunjenje tih obveza i od glavnog dužnika i od sudužnika, i to sve dok obveza ne bude potpuno ispunjena.

Što ako je netko založni dužnik?

Založni dužnik, koji nije istodobno jamac ili sudužnik, riskira da ostane samo bez one imovine koju je dobrovoljno dao u zalog kao osiguranje za obvezu glavnog dužnika.

Provjerite uvjete u više banaka

Različite trgovine nude isti proizvod po drugačijim cijenama. Tako je i s bankama i njihovim uvjetima. Raspitajte se dobro i obiđite ih. Ponekad nije loše ni raspitati se kod nekog ovlaštenog kreditnog posrednika.

Upoznajte pojmove i dodatne stvari koje utječu na visinu rate

  • kamata - cijena koju kreditna institucija naplaćuje za korištenje sredstava odobrenoga kredita, odnosno cijena koju kreditna institucija plaća za sredstva koja potrošač ulaže kao depozit/štednju. Kamata ovisi o iznosu kredita/depozita, o roku na koji se kredit odobrava, odnosno o roku na koji se sredstva ulažu, visini ugovorene kamatne stope i metode obračuna kamata koju primjenjuje kreditna institucija.
  • valuta - kredit možemo ugovoriti u domaćoj valuti, domaćoj valuti s valutnom klauzulom (najčešće u eurima) ili u stranoj valuti. Ugovaranjem kredita koji nije u valuti u kojoj primamo plaću ili mirovinu izlažemo se valutnom riziku
  • kamatna stopa
    • nominalna kamatna stopa (NKS) - kamata iz ugovora o kreditu
    • efektivna kamatna stopa (EKS) -  izračunava se prije ugovaranja kredita, sadržava NKS te sve naknade koje se plaćaju pri odobravanju kredita i time daje realniji prikaz ukupne cijene kredita
      • Kredite možemo ugovoriti uz fiksnu, promjenjivu i kombinaciju fiksnih i promjenjivih kamatnih stopa
  • kamatni i valutni rizik 
    • kamatni rizik - rizik povećanja ili smanjenja kamatne stope koji može dovesti do povećanja rate ili anuiteta kredita (nema ga kod kredita s fiksnom kamatom, već kod onih s promjenjivom)
    • valutni rizik - kod ugovaranja kredita u stranoj valuti ili kredita s valutnom klauzulom. Krediti s valutnom klauzulom su oni kod kojih se iznos odobrenoga kredita veže uz vrijednost tečaja strane valute, ali sva se plaćanja po takvom kreditu izvršavaju u domaćoj valuti
  • otplata na rate ili anuitetna otplata - u oba se slučaja (rata ili anuitet) kredit otplaćuje kao kombinacija glavnice i kamate, no različito se formiraju pa značajno utječu na iznos otplate kredita
    • anuiteti - jednake mjesečne otplate koje se sastoje dijelom od glavnice te kamate na preostalu glavnicu. Radi toga se svakom otplatom mijenja struktura anuiteta. Ugrubo, prvo otplaćujete kamatu, a onda s vremenom glavnicu.
    • otplata na rate - mjesečna je obveza promjenjiva. Iznos glavnice u svakoj je rati jednak, a iznos kamate se na preostalu glavnicu s vremenom smanjuje i rata postaje manja. Otplata u ratama brža je i jeftinija otplata kredita, ali i zahtijeva veću kreditnu sposobnost
  • provjerite dodatne troškove i naknade koji se javljaju u ugovorima o kreditu - solemnizacija, troškovi javnog bilježnika, procjene, obrade kredita itd.

Zatražite simulaciju otplate

Skraćivanje roka otplate i refinanciranje

Raspitajte se o uvjetima skraćivanja roka otplate.

Ako vam nedostaje novca i ne možete pokriti svoje obveze po drugim kreditima ili karticama, nikako ne razmišljajte odmah o novim zaduženjima već o kvalitetnom refinanciranju! Međutim, treba paziti da refinanciranje duga prati i odgovorno financijsko planiranje.

Prelazak na euro

Znamo da se i sada može uzimati kredit u bilo kojoj valuti, ali pitanje je troška. No s obzirom na skori prelazak na euro, pitanje koje brine većinu građana (ali i poslovnjaka) jest što će se promijeniti oko uvjeta kreditiranja. koje rizike taj prijelaz nosi i isplati li se uzimati u nekoj drugoj valuti kredit.

Naime, kako nam objašnjavaju iz HNB-a, valutni rizik možemo izbjeći tako što ćemo kredit ugovoriti u valuti u kojoj primamo plaću jer tako možemo spriječiti okolnosti u kojima nam mogu porasti iznos rate ili anuiteta uslijed tečajnih razlika. Konkretno, valutni rizik postoji kod ugovaranja kredita u stranoj valuti ili kredita s tzv. valutnom klauzulom.

Valutna klauzula podrazumijeva kredit koji plaćamo u domaćoj valuti iako se on veže uz vrijednost tečaja strane valute. Kada govorimo o stranoj valuti, onda mislimo na valutu u kojoj ne primamo plaću iz koje otplaćujemo taj naš kredit.

S obzirom na primanja u kunama, do sada je za većinu građana vrijedilo pravilo da se od valutnog rizika štite ugovaranjem kredita u domaćoj valuti – kuni. Budući da se nalazimo u razdoblju u kojem se očekuje zamjena službene valute, u okolnostima u kojima će domaća valuta postati euro i primanja većine građana biti u eurima, zaštita od valutnog rizika će podrazumijevati zaduživanje u eurima.

U budućnosti, kao i danas, a neovisno od ponude banke da se ugovori kredit u nekoj drugoj svjetskoj valuti, uvijek će najsigurniji način zaštite od valutnog rizika biti zaduženje u onoj valuti u kojoj na se isplaćuju naša redovna primanja (plaća ili mirovina).

Pak, iz Hrvatske udruge banaka (HUB), podsjećaju da će od dana uvođenja eura svi kunski krediti i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima. Prema načelu neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata, uvođenje eura ne utječe na valjanost postojećih ugovora koji se referiraju na nacionalnu valutu. To, među ostalim, znači da ugovori o kunskim kreditima i kreditima s valutnom klauzulom u eurima neće morati biti izmijenjeni zbog prelaska na euro kao novu službenu valutu. Umjesto toga, iznosi iskazani u kunama u tim ugovorima smatrat će se iznosima u eurima, pri čemu će se iznosi preračunavati prema fiksnom tečaju konverzije bez ikakvih troškova za dužnike.

Temeljno načelo je da se potrošač ne može nalaziti u lošijoj poziciji nego da se euro nije uvodio. Shodno tome, kamatna stopa neće biti veća od one koju bi dužnik inače plaćao da se euro nije uvodio, a u slučaju potrebe vjerovnik će smanjiti fiksnu maržu u cilju zadržavanja jednakih uvjeta.

Štoviše, navode iz HUB-a, uvođenje eura imat će pozitivan utjecaj jer se bankama i njihovim klijentima dugoročno olakšava upravljanje valutnim rizikom, što znači da će se rizici generalno smanjiti. Također, uvođenje eura utjecat će na nižu premiju rizika što bi moglo utjecati na blaže i usporenije podizanje kamatnih stopa u Hrvatskoj u odnosu na druge europske države. Drugim riječima, iako visina kamatnih stopa ovisi o monetarnoj politici ECB-a i kretanju referentnih kamatnih stopa, kamatne stope će biti niže nego da se euro nije uvodio, što znači da će uvjeti financiranja biti povoljniji od onih koji bi prevladali da Hrvatska zadrži vlastitu valutu.

Za banke je pozitivno i to što će se smanjiti troškovi regulacije, prije svega stopa obvezne rezerve što će pozitivno utjecati na uvjete financiranja, stoga je uvođenje eura važan korak za povećanje investicija i dugoročni rast gospodarstva Hrvatske.

Hrvatska vs EU legislativa - zašto postoje razlike ako smo sada svi u EU

Institucije Europske unije, u skladu s načelima proporcionalnosti i supsidijarnosti te ovlastima koja su im dana osnivačkim ugovorima, donose pravne akte kojima je cilj harmonizacija pravnih poredaka država članica. Uredbe i direktive najvažniji su izvori prava Europske unije. Dok su uredbe u potpunosti izravno primjenjive, direktive obvezuju u pogledu rezultata koji se mora ostvariti, a nacionalnim vlastima ostavljaju slobodu izbora načina i sredstva koje će upotrijebiti da bi se postigao zadani cilj.

Slijedom toga su moguće i određene razlike u propisima na nacionalnim nivoima, a za koje se smatra da poštuju specifičnosti i tradicionalne vrijednosti pojedine države članice. Znači, u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka (HNB) je ta koja u okviru svojih ovlasti može donositi vlastite smjernice te primjenjivati smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA). U slučaju da neke smjernice koje izdaje EBA nije u mogućnosti implementirati u zadanim rokovima, HNB ima obvezu izvijestiti EBA-u o razlozima za takvo postupanje kao i rokovima do kada namjerava otkloniti zapreke za njihovu primjenu. Ti se podaci javno objavljuju na stranicama EBA-e. Stoga suštinske razlike u primjeni zahtjeva iz smjernica europskog regulatora ne bi smjelo biti, poručili su iz HNB-a.

Tako se u prijedlogu izmjene CCD direktive (Consumer Credit Directive) definiraju zahtjevi u odnosu na potrošačke kredite, a među izmjenama se navodi i:

  • pojačana pravna sigurnost i pojašnjenja o procjeni kreditne sposobnosti
  • određivanje najduljeg roka za pravo na odustanak
  • obvezu zaštite potrošača od prekomjernih kamata
  • pojašnjenja o postupku ovlašćivanja i sankcije.

No, kako kažu iz HNB-a, još uvijek se raspravlja o tim prijedlozima izmjena odredbi te direktive na nivou institucija EU i još uvijek nisu konačni. Međutim, ustaljena je praksa da se sve direktive revidiraju u periodu od nekoliko godina nakon njihove implementacije u zakonodavstva država članica upravo iz razloga da se utvrdi jesu li postojećim odredbama na odgovarajući način zaštićena prava i interesi potrošača ili postoji potreba za unapređenjem zahtjeva iz direktive.

Nakon usvajanja konačnog prijedloga direktive, svi će se zahtjevi, uključujući i zahtjeve u odnosu na područja iz upita, morati revidirati u odnosu na odredbe postojećih zakona i podzakonskih akata kojima se regulira područje potrošačkih kredita RH te, svugdje gdje će to biti potrebno, uskladiti s novim ili izmijenjenim zahtjevima.

Primjerice, u slučaju usvajanja strožih zahtjeva u odnosu na zahtjeve za procjenu kreditne sposobnosti potrošača, HNB će trebati procijeniti odgovaraju li postojeći regulatorni zahtjevi spram kreditnih institucija koje nude potrošačke kredite nivou zahtjeva uspostavljenih novom direktivom te, tamo gdje će to biti potrebno, izmijeniti ili dopuniti odredbe svojih podzakonskih akata u cilju postizanja potpune usklađenosti s pravnom stečevinom EU. Tako pristupiti revidiranju svih zahtjeva obuhvaćenih novom CCD direktivom.

A konačni cilj svih izmjena je povećanje pravne sigurnosti potrošača u ugovornim odnosima koje sklapaju s kreditnim institucijama.

Za kraj

Istina, kamatne stope su sve niže i čini se kao da se isplati dići kredit. No, svakako, nadamo se da ste prošli sve ove korake i da ćete se savjesno upustiti u daljnje. Zapamtite, nisu banke krive ako ne možete plaćati već sve ovisi isključivo o vama. To što Ovršni zakon omogućava postojanje zaštićenog dijela primanja koji se ne može ovršiti, ne znači 'kako ćemo - lako ćemo'.

Kreditiranje kod poduzetnika bi trebalo kao cilj imati stvaranje nove vrijednosti, dovoljno velike da se vrati kredit i ostvari dobit. Kod građana bi kreditiranje trebao biti ulog u budućnosti (nekretninu ili obrazovanje) koji se, nažalost, vraća tek s odgodom. No bolje takav ulog neko onaj koji se svodi isključivo na potrošnju.

Kakav god da kredit na kraju bude, cilj je da rata (anutitet) kredita, kad se oduzme iznos potreban za život, bude otplativa bez obzira na oscilacije kamatne stope ili tečaja i da ne nastrada ni banka ni dužnik ni njegovi jamci.

Svakako ne srljajte u kredit i dobro proučite najčešće pogreške koje su se do sada događale i probleme do kojih se možete dovesti pri uzimanju kredita

 

Izradu i objavljivanje serijala tekstova pod naslovom 'Kreditna omča – nikad jednostavnija, a nikad opasnija', autorice Jasmine Džanović, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2022. godinu.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.