MIROVINA - Što su mirovinski fondovi, kako ih odabrati i zašto se na vrijeme pobrinuti za 'stare dane'

Nekada davno, u Hrvatskoj je postojao jedan mirovinski sustav. Svi koji su radili, uplaćivali su za mirovine onih koji su u tome trenutku bili u 'penziji'. To se zvalo mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Međutim, 2002. godine, mijenja se sustav. Te se godine mirovinski sustav u Hrvatskoj raspodijelio na TRI STUPA. 

PRVI STUP

Prvi stup mirovinskog osiguranja je obvezan i u nadležnosti je Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Poslodavac iz plaće obračunava 15 posto bruto iznosa i uplaćuje ga u Državnu riznicu. Konkretno to znači da ako netko ima 7.000 kuna neto plaću, poslodavac u obračunu te plaće u državni proračun uplaćuje 1.486 kuna. 

Prvi stup se temelji na načelu međugeneracijske solidarnosti i iz njega se isplaćuju mirovine današnjim umirovljenicima. A to znači da spomenutih 1.486 kuna nije 'pospremljeno' negdje i ne čeka vas kada budete u mirovini, nego se SADA  koristi za isplatu mirovine našim bakama i djedovima i mamama i tatama.  

>>>BRUTO I NETO - Kako se obračunava plaća?

DRUGI STUP

Drugi stup je također obvezno mirovinsko osiguranje i uređen je Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima i Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima. Njima upravljaju posebna mirovinska društva koja su u privatnom vlasništvu, a pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Poslodavac iz plaće izdvaja pet posto bruto iznosa i uplaćuje ga u obvezni mirovinski fond koji ste vi izabrali. To znači, ako imate 7.000 kuna neto plaću, poslodavac u obračunu plaće mirovinskom fondu mjesečno uplati 495 kuna. To je isključivo vaš novac. Ne isplaćuje se nikome nego, kada odete u mirovinu, sve što ste do tada uštedjeli isplaćivat će se vama. 

TREĆI STUP

Treći mirovinski stup je dobrovoljan i u nadležnosti je društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Taj je stup sličan investicijskom fondu jer vaš novac ulaže u dionice, obveznice i novčane depozite, ali uz određena zakonska ograničenja. 

Štednjom u dobrovoljnom mirovinskom fondu ostvarujete pravo na državna poticajna sredstva (DPS) koja iznose 15 posto od uplaćenog doprinosa u prethodnoj kalendarskoj godini, najviše do 750 kuna godišnje. Konkretno rečeno, za svaku kunu koju uplatite u dobrovoljni mirovinski fond, država će uplatiti 15 posto tog iznosa. Ako u jednoj godini uplatite 1.000 kuna, država će uplatiti 150 kuna.

Najisplativije je uplaćivati 5.000 kuna godišnje, što znači 417 kuna mjesečno. Jer tada država uplaćuje spomenutih 750 kuna. Možete uplatiti i više od 5.000 kuna, no poticaj države neće biti viši. Maksimalno je, dakle, 750 kuna godišnje. 

Ključno je spomenuti da je to trenutno najisplativiji oblik štednje jer na tržištu NE POSTOJI niti jedan model u kojemu država subvencionira štednju s 15 posto. Isto tako, uplata u treći stup nije oporeziva tako da poslodavac može, bez plaćanja poreza, svojim zaposlenicima godišnje uplatiti 6.000 kuna, a poslodavcu se za taj iznos umanjuje porezna osnovica. Više o tome možete saznati OVDJE. 

Ušteđena sredstva na računu III. stupa možete podići najranije s 55 godina života putem jednog od odabranih oblika mirovine, bez obzira na radni status.

Ako ste postali član Fonda do 31.12.2018. godine možete ostvariti pravo na mirovinu s navršenih 50 godina života.
Dobrovoljni mirovinski fond možete promijeniti, ali pazite na visinu troškova toga prelaska.

Dakle, novac iz prvoga stupa možete zaboraviti, nije vaš niti ćete ga ikada vidjeti. Novac koji se uplaćuje u drugi i treći stup je isključivo vaš, vi ćete ga dobivati kada odete u mirovinu, a važno je napomenuti i da je taj novac nasljedan. 

Kratki primjeri i izračuni:

Obvezna mirovinska štednja

• Osoba radi od 2002. (što je 19 godina do danas) i uplaćuje 5 posto obveznog doprinosa u obvezni mirovinski fond B kategorije od svoje plaće koja je cijelo vrijeme oko 10 posto veća od prosječne hrvatske plaće
• Osoba je uplatila 91.335 kuna, a zbog prinosa kojeg je taj obvezni mirovinski fond ostvarivao u tom periodu, na računu se sada nalazi 146.930 kuna. 

Dobrovoljna mirovinska štednja

• Danas dogovorite štednju, uplaćujete sljedećih 19 godina (jednaki broj godina kao u gore navedenom primjeru obvezne mirovinske štednje) 420 kuna mjesečno ili 5040 kuna godišnje:
• 2040. godine ukupno ćete uplatiti 95.760 kuna, a zbog prinosa kojeg je fond ostvarivao i državnih poticaja, na računu ćete imati - 147.474,45 kuna

Mirovinski fondovi u RH

Četiri su obvezna mirovinska fonda (OMF), odnosno četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima u Hrvatskoj (pojasnit ćemo kasnije što to konkretno znači):

• Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima
• ERSTE d.o.o. - društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima
• PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima
• Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d. d.

Svaki od ta ČETIRI društva upravlja s TRI fonda  - kategorije A, B i C. Obvezni mirovinski fondovi A, B i C kategorije razlikuju se prema strategiji ulaganja i ograničenjima članova, koji mogu izabrati fond ovisno o tome koliko im je godina ostalo do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu.

OMF KATEGORIJA A

Fondovima kategorije A omogućeno je liberalnije ulaganje, pa su zbog očekivanih viših prinosa u dugom roku namijenjeni mlađim osiguranicima. Možete ih odabrati ako do uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu imate najmanje deset godina.

• najmanje 30 posto neto imovine fonda ulaže se u obveznice Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a
• najviše 65 posto neto imovine fonda može biti uloženo u dionice izdavatelja (tvrtki) iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a
• najviše 50 posto neto imovine fonda ulaže se u korporativne obveznice i komercijalne zapise izdavatelja (tvrtki) iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a
• najmanje 40 posto neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u kunama

OMF KATEGORIJA B

Mirovinski fondovi kategorije B, s umjerenom strategijom ulaganja, namijenjeni su osiguranicima srednje životne dobi. Osiguranik može odabrati fond B ako mu je do ispunjenja uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu ostalo pet ili više godina.

• najmanje 50 posto neto imovine fonda ulaže se isključivo u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a
• najviše 40 posto neto imovine fonda može biti uloženo u dionice izdavatelja (tvrtki) iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a
• najmanje 60 posto neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u kunama

OMF KATEGORIJA C

Mirovinski fondovi kategorije C najmanje su rizični i namijenjeni su osiguranicima kojima je ostalo manje od pet godina do mirovine.

• najmanje 70 posto neto imovine fonda ulaže se isključivo u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a
• ulaganje u dionice nije dozvoljeno
• najviše 10 posto neto imovine fonda može se uložiti u korporativne obveznice i komercijalne zapise izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a
• najmanje 90 posto neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u kunama

Koji fond i kako izabrati?

Ovo je pitanje na koje nitko ne može dati dobar odgovor. Naime, ulaganja obveznih mirovinskih fondova jako su regulirana, jasno znaju što smiju, a što ne. Sva četiri društva počela su raditi u isto vrijeme (2002.), a svaki od njih od tada bilježi drugačiji rezultat. Evo kratkih natuknica i podataka s kraja lipnja 2021.:

Članstvo:

• AZ OMF - 691.467
• Erste - 364.998 
• PBZ/CO - 410.795
• Raiffeisen - 605.356

Neto imovina (vrijednost imovine kojom upravljaju):

• AZ OMF - 47,94 milijardi kuna
• Erste - 18,36 milijardi kuna
• PBZ/CO - 21,95 milijardi kuna
• Raiffeisen - 38,18 milijardi kuna

Prinosi (godišnji prinos - zarada - fondova od početka rada)

Kategorija A

• AZ OMF kategorije A - 6,95 posto
• Erste Plavi OMF kategorije A - 7,81 posto
• PBZ/CO OMF kategorije A - 8,55 posto
• Raiffeisen OMF kategorije A - 7,34 posto

Kategorija B

• AZ OMF kategorije B - 5,39 posto
• Erste Plavi OMF kategorije B - 5,90 posto
• PBZ/CO OMF kategorije B - 5,27 posto
• Raiffeisen OMF kategorije B - 5,54 posto

Kategorija C

• AZ OMF kategorije C - 4,31 posto
• Erste Plavi OMF kategorije C - 5,28 posto
• PBZ/CO OMF kategorije C - 4,83 posto
• Raiffeisen OMF kategorije C - 5,10 posto

Ukratko - AZ fondovi imaju najviše članova i upravljaju s najvećom imovinom. Najveći godišnji prinos od osnutka u kategoriji A ima PBZ/CO fond, u kategorijama B i C Erste Plavi. 

Ako se ne želite mučiti s time koji fond izabrati, Regos će vam slučajnim odabirom dodijeliti fond i tako ste se riješili muke. 

Ako se tijekom radnog vijeka u jednom trenutku predomislite i htjeli biste promijeniti postojeći obvezni mirovinski fond, to možete učiniti na šalteru REGOS-a u poslovnicama FINA-e, a pod uvjetom da je prošlo više od 14 dana od prethodne promjene mirovinskog fonda.

U tom slučaju promjenom OMF-a zapravo mijenjate i mirovinsko društvo. U prve tri godine članstva trebat ćete platiti naknadu za izlazak iz mirovinskog fonda, a nakon prve tri godine članstvo možete besplatno promijeniti.

Kategoriju (A, B ili C) obveznoga mirovinskog fonda moći ćete promijeniti jedanput godišnje unutar istoga mirovinskog društva u kalendarskom mjesecu u kojemu ste rođeni. Pri promjeni mirovinskog fonda u odnosu na kategoriju ne naplaćuje se izlazna naknada.