KRIPTOVALUTE - što su, kako funkcioniraju i jesu li opasne

Što su kripovalute? Najjednostavnije rečeno - nova vrsta novca, koji zapravo nije novac, koji nastaje rudarenjem, ne postoji u fizičkom obliku (kao recimo kovanica ili novčanica), nije reguliran zakonima u svijetu, a sve češće se počinje koristiti. 

Gdje u Hrvatskoj plaćati kripovalutama?

Takva plaćanja omogućuju tvrtke Electrocoin sa svojim sustavom PayCek i Fima Plus s FIMA Pay sustavom.

Sve više tvrtki već prima kriptovalute putem PayCeka, poput :

• hotela (Hotel Split, Hotel Marvie, Swanky and Mint Hostel)
• benzinskih postaja (Tifon)
• Grada Svete Nedelje i Grada Cresa
• Greyp električnih bicikala
• web shopova (npr. najvećeg hrvatskog webshopa bazzar.hr, ali i manjih kao što su Futura IT informatičkog shopa ili PC shop)
• proizvođača pića (od Old Pilot’s Gina, preko pivovara kao što su Varionica, Medvedgrad i Pulfer pa do vinarija kao što je Korak)

Tu su još Alpha Luxe Nekretnine, Veleučilište u Bjelovaru, autokuće (npr. Grand Auto i Autokuća Vuko), Banka Zlata, mediji (poslovni tjednik Lider, Poslovni dnevnik), humanitarne udruge poput SOS dječjeg sela, Hrvatskog crvenog križa, Plavog telefona, Croinvest.eu crowdfunding platforme i brojnih drugih.

Platiti kriptovalutama putem FIMA Pay sustava može se u:

• Zagrebu (kafić Orient Express, Ortodoncija Ivanec Sapunar, Pure Pilates studio)
• Varaždinu (Caffe bar Elephant, Kafić Baseball Bar, Ritz Caffe Bar, studentski restoran A la carte restoran, proizvođač outdoor opreme Bim sport, tvrtka za projektiranje i izvođenje instalacija grijanja i hlađenja Energo S)
• Čakovcu (restoran Stari Hrast)
• Osijeku (American Bar Dollar)

Što je kriptovaluta?

Sama riječ 'kripto' dolazi od riječi 'kriptiranje' ili šifriranje, što znači matematički pristup zaštite informacija. Kriptovalute su digitalni zapisi o određenim vrijednostima pohranjenim u digitalnim bazama. Ili, jednostavnije, kriptovaluta je digitalni novac, kreiran u digitalnom obliku kao sredstvo digitalne razmjene. Postoje samo na internetu i nije ih izdala, niti ih nadzire središnja banka ili država. Upravo zato što ih ne nadzire središnja banka, formalno nisu novac.

Kao što imate svoj novac na računu u banci, tako i svoje kriptovalute imate u svom 'digitalnom novčaniku' na nekoj od internetskih stranica koje pružaju tu uslugu. Svaka transakcija koju napravite je vrlo uređeni digitalni zapis, odnosno datoteka koja se sastoji od količine prenesenih jedinica kriptovalute i određenih javnih i tajnih ključeva adresa 'digitalnih novčanika' pošiljatelja i primatelja.

'Ključevi' su zaporke koje su složenije od onih koje svakodnevno koristimo za ulazak u online račune, poput elektroničke pošte ili drugih aplikacija. Svaku transakciju pošiljatelj potpisuje svojim privatnim ključem, a na kraju se transakcija potvrđuje i zapisuje u mreži. Nitko u mreži ne može vidjeti privatni ključ, ali može vidjeti da je onaj tko doista ima privatni ključ poslao transakciju. Pošiljateljev potpis osigurava da nitko ne može kompromitirati sadržaj transakcije. Zato je privatne ključeve važno držati offline, odnosno izvan internetske mreže.

Što je kriptonovčanik (wallet)? 

Za trgovanje kriptovalutama potreban vam je novčanik (tzv. wallet) na kojem se pohranjuju vaše kriptovalute. Kriptonovčanik sličan je bankovnom računu. On omogućuje transakciju i pohranu virtualnih valuta, ali za razliku od sredstava na bankovnom računu, kriptoimovina spremljena u walletu nije zaštićena nikakvom jamstvenom shemom poput sustava osiguranja depozita. Prilikom kreiranja računa, odnosno otvaranja novčanika sustav će generirati jedinstveni privatni ključ (kȏd) pomoću kojeg se pristupa novčaniku te se odobravaju transakcije, slično bankovnom PIN-u. U praksi su česti slučajevi gubitka ili krađe privatnog ključa za pristup walletu.

Gubitak šifre kriptonovčanika

Svi vlasnici kriptoimovine trebaju voditi računa o svojim jedinstvenim privatnim ključevima tj. šiframa za pristup kriptoimovini. Naime, u slučaju gubitka privatnog ključa ne postoji mogućnost povrata imovine koja se nalazila pod tim ključem. Prema nekim istraživanjima oko 20 posto ponude bitcoina je izgubljeno jer su vlasnici izgubili ili zaboravili svoje privatne ključeve.

Razlika između transakcije kripotovalutama i karticama

Kada svoju debitnu/kreditnu karticu dajete trgovcu, dajete mu pristup cijeloj kreditnoj liniji, čak i ako se transakcija radi za malu količinu novca. Kreditnim karticama trgovina pokreće uplatu i povlači određeni iznos s računa.

Kriptovalute omogućuju nositelju da šalje točno ono što želi trgovcu ili primatelju bez ikakvih dodatnih informacija jer kriptovalute ne zahtijevaju imena, već samo digitalnu oznaku novčanika, odnosno ključ. Stoga nema trećih strana, kašnjenja s uplatama ili plaćanja naknada.

Razlika između trgovanja kriptovalutama i financijskim instrumentima

Trgovanje financijskim instrumentima visoko je regulirano. Za samo trgovanje potreban je financijski posrednik, najčešće financijski savjetnik ili broker tj. investicijsko društvo. Pri tome investicijska društva mogu pružati i savjetodavne usluge, a mogu i odbiti izvršenje određene transakcije ako smatraju da ona nije prikladna za pojedinog ulagatelja.

Kroz sustav zaštite ulagatelja formiran je i Fond za zaštitu ulagatelja. Svrha je fonda zaštita tražbina klijenata društava ovlaštenih za pružanje investicijskih usluga u slučaju kada ta društva nisu u mogućnosti takvu tražbinu isplatiti i/ili vratiti klijentu. Treba istaknuti da Fond za zaštitu ulagatelja ne štiti ulagatelje od tržišnih gubitaka već samo u slučaju kada je društvo ovlašteno za pružanje investicijskih usluga u stečaju ili je Hanfa utvrdila da je nastupila nemogućnost ispunjavanja obveza prema klijentu.

Kod kriptoimovine ne postoji sličan sustav zaštite ulagatelja, a transakcije provodi i kontrolira računalni sustav (protokol) u kojem korisnici mogu izvršavati transakcije bez posrednika. Osim toga na kriptoburzama ulagatelji u pravilu mogu trgovati izravno, bez korištenja usluga posrednika, odnosno brokera. Dovoljna je registracija na neku od kriptoburzi, nakon čega investitor sam direktno trguje kriptovalutama.

Što je blockchain?

Glavna ili javna 'knjiga' u koju se zapisuju sve ovakve transakcije i vrijednosne izmjene jedinica kriptovaluta zove se 'blockchain'. Svaki se zapis temelji na složenoj matematičkoj kriptografiji i zapisuje se u slijedu, jedan blok šifri iza drugoga te tako stvaraju lanac blokova. Stoga nije moguće promijeniti podatke u lancu jer se pritom uzurpira stanje blokova podataka koji se na njemu nalaze.

Blockchain se ne nalazi na jednom mjestu. Svatko tko posjeduje jedinicu neke kriptovalute ima i svoj primjerak 'blockchain knjige' koji se sinkronizira među svim računalima u mreži.

Što je 'rudarenje' i tko su 'rudari'?

Cijeli 'blockchain' sustav čine računala povezana u mrežu koja potvrđuju/verificiraju određene transakcije. 'Rudari' su osobe (ponekad i skup ljudi ili poslovni entiteti) koje dobrovoljno ustupaju svoja računala i računalnu obradu svojih podataka 'digitalnog novčanika' da bi se potvrdio skup transakcija provedenih u knjizi platnog prometa, odnosno 'blockchainu'. Za nagradu dobivaju određenu količinu jedinica kriptovalute. Bez rudara 'blockchain' sustav ne bi lako funkcionirao. 'Rudarenje' je proces potvrđivanja i dodavanja novih transakcija u 'blockchain'.

Mnogi su ljudi stekli pravo bogatstvo 'rudarenjem' kriptovaluta, no s vremenom je i vrijednost rudarenja sve manja. Svake se četiri godine nagrada za rudarenje dvostruko smanjuje, stoga se predviđa da će se u nekom trenutku u budućnosti smisliti potpuno novi sustav, poput čipova ili procesora.

Nestabilno kripto tržište

Posjedovati jedinicu neke kriptovalute otprilike je kao posjedovati neku količinu zlata. Zlato može imati veću ili manju vrijednost, u ovisnosti o promjenama vrijednosti na tržištu.

Bitcoin je najpoznatija i prva kriptovaluta kreirana prije desetak godina. Vrijednost jednog bitcoina 2010. godine iznosila je 0,003 dolara, a u svibnju 2018., cijena tog istog jednog bitcoina iznosila je preko 9.000 dolara, međutim, već na ljeto iste te godine vrijednost je pala na 7.000 dolara, i nastavila je padati. Početkom 2021. godine vrijednost bitcoina u jednom je trenu premašila čak 60.000 američkih dolara.

Investiranje u kriptovalute najčešće se povezuje uz bitcoin, čija je cijena općeniti pokazatelj kretnji tržišta, pa se ponegdje naziva i 'digitalnim zlatom'. No danas postoje stotine drugih kriptovaluta i gotovo svakodnevno se pojavljuju nove. Neke opstaju i rastu, neke se gase, no rast kripto tržišta je ustrajan. Stoga ni ne čudi da sve više internetskih trgovina nudi plaćanje i kriptopvalutama, a vlasnici 'digitalnih novčanika' žele ponude u kojima svoje kriptovalutne jedinice mogu mijenjati za proizvode ili usluge.

Nije svaka kriptovaluta jednaka niti je njezin sustav jednako kreiran. Tako su neke u isto vrijeme kriptovaluta i platforma za razvoj aplikacija i startupova, neke ne koriste blockchain sustav, vrijednost nekih raste brzo, ali i brzo pada i slično. Upravo je zato važno dobro se informirati i istražiti sve detalje prije ikakvog ulaganja u kriptovalute.

Vrijednosti jedinica različitih kriptovaluta možete pratiti i na nekim internetskim stranicama, koje pružaju takve usluge. 

ICO tehnologija u EU

Sve veći interes za kriptovalute povećava i potrebu za kripto bankomatima ili mjenjačnicama. Trenutačno ih u svijetu ima gotovo 1.800 u 58 zemalja. Povećanom potrebom za kriptovalutama potiče se i potreba izmjene zakona u državama. Postojeći financijski propisi nisu osmišljeni s obzirom na kriptoimovinu, pa treba ocijeniti njihov pravni i regulatorni status. 

Porezne vlasti i zakonski regulatori širom svijeta pokušavaju razumjeti koncept kriptovalute i blockchaina i smjestiti ih u pravne okvire. Stoga je posjedovanje kriptovaluta u nekim zemljama čak zakonom zabranjeno (Bangladeš, Bolivija, Ekvador, Kirgistan, Vijetnam, a Rusija i Kina su na samom rubu zabrane).

S naše strane svijeta, u Europi, sustavu opservatorija i foruma Blockchain Europske unije cilj je ubrzati blockchain inovaciju i razvoj ekosustava blockchain unutar EU-a i tako pomoći u učvršćivanju europske pozicije kao globalnog lidera u ovoj transformativnoj novoj tehnologiji.

Europska financijska tržišta bit će integriranija, sigurnija i lakša za pristup zahvaljujući koracima koje je Komisija zacrtala u svom FinTech akcijskom planu. Plan će pomoći financijskoj industriji da iskoristi brz napredak u tehnologiji kao što su blockchain i druge IT aplikacije te ojača digitalnu sigurnost. To će svakako koristiti potrošačima, investitorima, bankama i novim tržišnim igračima.

Kao što u Americi, Francuskoj ili Japanu već postoje, tako je i kod nas odnedavno omogućena fizička kripto mjenjačnica. U Splitu i Zagrebu je 2018. godine otvorena fizička mjenjačnica u kojoj možete kupiti ili prodati kriptovalute uz stručnu asistenciju. 

Isto tako, u Hrvatskoj pošti svi domaći i strani korisnici mogu svoje kriptovalute, u nekoliko jednostavnih koraka, promijeniti u kune. Nakon podnošenja zahtjeva skenira se QR kod te u poštanskom uredu dobivate gotovinu. Moguće je zamijeniti pet najčešće korištenih kriptovaluta (bitcoin, ether, stellar, ripple i EOS). Popis svih poštanskih ureda koji nude ovu uslugu možete naći OVDJE.

Zaštita regulatora

Stupanj zaštite korisnika i ulagatelja u kriptoimovinu trenutno je značajno manji nego što je to slučaj kod klasičnih financijskih usluga, iako se na razini Europske unije uspostavljaju mehanizmi regulacije i nadzora kriptotržišta. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) je o toj tematici, a posebno o rizicima vezanim uz ulaganje u kriptovalute, u više navrata izvještavala javnost:

• Informacija o rizicima ulaganja u kriptovalute i ICO
• Informacija o virtualnim valutama i rizicima ulaganja u virtualne valute
• Izraženi rizici na kripto tržištu zahtijevaju pojačan oprez
• Hanfa upozorava: Pripazite na Facebook oglase o ulaganju u službenu kinesku kriptovalutu

Zašto je Binance u fokusu regulatora?

Binance je jedna od najvećih svjetskih kriptoburzi čiji prosječni dnevni volumen trgovanja, prema određenim informacijama, prelazi 20 milijardi dolara. Na platformi se može kupovati značajan broj kriptovaluta, uključujući i valutu Binance Coin, između ostalog i za fiat valute. Od početka 2020. na platformi se može kriptoimovinu kupovati i hrvatskim kunama. Iako samo trgovanje kriptovalutama nije regulirano, pa se stoga ne može ni zabraniti, na platformi se odnedavno nude i složeniji (kripto) financijski proizvodi poput izvedenica temeljenih na kriptoimovini te tokena čija je vrijednost vezana uz cijenu neke dionice (engl. stock tokens). Navedeni su proizvodi poveznica s klasičnim financijskim instrumentima i tržištima što je razlog zašto je trenutno kriptoburza Binance pod povećanim nadzorom svjetskih i europskih regulatora financijskih tržišta.

Tko nadzire trgovanje kriptoimovinom?

Na razini EU-a i u Hrvatskoj trgovanje kriptovalutama nije regulirano propisima iz područja financijskih usluga, izuzev u dijelu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. Tako je od početka 2020. Hanfa u odnosu na trgovanje kriptovalutama nadležna za područje primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i to u odnosu na osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanja skrbničke usluge novčanika. Hanfa kroz svoje nadzorne aktivnosti provjerava provode li takve osobe sve mjere i postupke propisane tim zakonom.

Postoji li registar licenciranih pružatelja usluga?

Djelatnosti razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i skrbničke usluge novčanika u EU-u nisu regulirane što se tiče davanja odobrenja za njihov rad od strane regulatornih tijela tj. njihova licenciranja. Hanfa stoga ne izdaje odobrenja za rad osobama koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanja skrbničke usluge novčanika. Međutim, sva društva registrirana u Hrvatskoj koja pružaju spomenute usluge moraju se javiti Hanfi u skladu s odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te se one nalaze na Hanfinu popisu pravnih osoba osnovanih u Republici Hrvatskoj koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanja skrbničke usluge novčanika.

Koliko je trgovanje virtualnim valutama sigurno?

Trgovanje virtualnim valutama, odnosno ulaganje u kriptoimovinu nije posebno regulirano te shodno tome ne postoje određeni zaštitni mehanizmi i kontrole za ulagatelje, kao što je slučaj kod trgovanja dionicama ili drugim klasičnim financijskim instrumentima. Riječ je o špekulativnim ulaganjima koja su zbog svoje visoke volatilnosti (velike promjene cijene u kratkom vremenskom razdoblju, op.ur), ali i drugih tržišnih rizika, visokorizična.

Takva ulaganja mogu biti posebno rizična za male ulagatelje, i to osobito one koji nemaju sve informacije o obilježjima kriptovaluta i/ili nemaju dovoljno predznanja iz područja financija i tehnologije na kojoj se zasnivaju kriptovalute. Posebnu pozornost treba obratiti i na zavaravajuće, lažne oglase o trgovanju kriptovalutama. Najčešće je riječ o fiktivnim kriptovalutama. Takvi oglasi oponašaju objave poznatih financijskih časopisa te koriste lažna svjedočanstva poznatih osoba o financijskim dobitcima kako bi potakli građane da uplate novac.

Najčešći rizici trgovanja kriptovalutama

Osim visoke volatilnosti tržišta izražena je i mogućnost zlouporabe tržišta, kao što su:

• lažne informacije
• asimetrične informacije
• lažni volumen trgovanja

Kod reguliranih sustava trgovanja zlouporaba tržišta se strogo nadzire, a takva postupanja predstavljaju kaznena i prekršajna djela za koja su predviđene i zatvorske kazne. S obzirom na visoki stupanj digitalizacije kod kriptotržišta postoji izražena opasnost od phishinga tj. rizika krađe identiteta, privatnih ključeva i računa preko lažiranih internetskih stranica. Osim toga ulagatelji su izloženi i prevarama kojima ih se navodi na uplate za trgovanje na lažnim stranicama i platformama. Rizik je značajan s obzirom na to da takve platforme nijedan regulator ne licencira.

Kriptoimovina trenutačno ima obilježja špekulativnog ulaganja.

Hrvatska narodna banka nedavno je upozorila da ulaganjem u kriptoimovinu riskirate izgubiti dio iznosa ili cjelokupni iznos uloženog s obzirom na to da:

• kriptoimovina nema pokriće, odnosno podršku ili jamstvo središnje banke, kao ni bilo kojega javnog tijela
• uloženi iznos nije osiguran, odnosno nije u sustavu zaštite potrošača, kao npr. sustav osiguranja depozita u kojemu je bankovni depozit osiguran do iznosa od 100.000 eura i nije u sustavu zaštite ulagatelja
• ne postoji nadležna institucija kojoj se možete obratiti ni posebna pravna zaštita glede gubitaka uzrokovanih transakcijama ili ulaganjem u kriptoimovinu

Kod korištenja i ulaganja kriptoimovine potrebno je upotrijebiti visoku razinu opreza. HNB ne preporučuje ulaganje u kriptoimovinu iznosa većeg od onog koji ste spremni izgubiti.

Stručnjaci koji pak ulažu i bave se kriptovalutama, kažu da je strah regulatora očekivan i da je to sve dio procesa digitalne transformacije financijske industrije gdje su ovakvi potezi uobičajeni i njima se kupuje vrijeme prilagodbe postojećoj infrastrukturi financijske industrije prije konačne regulacije koja je nužna za masovno korištenje kriptovaluta.