Koliko novca je potrebno za život bez preživljavanja?

Koliko nam je novca, ustvari, danas zaista potrebno za život i to onaj bez preživljavanja? Život koji ne uključuje stalnu štednju i odricanje, koji podrazumijeva plaćene račune, meso i ribu, voće i povrće, odlazak u kino, kupnju novog kućanskog aparata bez 36 rata i možda čak odlazak na neko putovanje?

Prosječna plaća

Pogledajmo prvo koliko zarađujemo. Kada netko objavi tekst o prosječnoj bruto plaći te napiše da ona iznosi 1630 eura, odmah se povede polemika tko i gdje toliko zarađuje?

Pa da skratimo priču - državni službenici.

Prema Zavodu za statistiku, kada je o listopadu 2023. riječ (to su posljednji podaci kojima raspolažemo), ova gore navedena cifra odgovara prosječnoj bruto plaći državnog službenika. Prosječan neto iznos je pak 1178 eura.

Iznos o kojem mnogi mogu samo sanjati. Naime, radnici zaposleni u tekstilnoj industriji i proizvodnji odjeće imaju najnižu bruto plaću u državi, a ona iznosi 990 eura. Neto iznos je pak 756 eura. A živjeti, plaćati i jesti moraju i jedni i drugi.

Nisu samo velike razlike u plaćama s obzirom na radna mjesta. Jednaka financijska nepravda, kako je mnogi nazivaju, događa se i s obzirom na mjesto stanovanja i življenja.

Pritom po "bogatstvu" prednjači Grad Zagreb u kojem je prosječna bruto plaća za drugo tromjesečje 2023. godine zaposlenicima Grada iznosila 1917 eura, dok su isti ti gradski uposlenici u Virovitičko-podravskoj županiji ostvarili najmanji bruto prihod od 1308 eura.

Potrošnja

Svi se žalimo da cijene stalno idu gore. No to nije neka isprazna floskula jer istraživanja pokazuju da je to točno. Tako su cijene dobara i usluga u listopadu 2023. s obzirom na listopad 2022. godine porasle za 5,8 posto.

Prema posljednjima podacima, ovo su poskupljenja i smanjenja u odnosu na isto razdoblje protekle godine:

• Hrana i bezalkoholna pića: +8,9 %
• Alkoholna pića i duhan: +6,7 %
• Odjeća i obuća: +6,8 %
• Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva: -0,5 %
• Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva: +5,9 %
• Zdravlje: +6,5 %
• Prijevoz: +4,6 %
• Komunikacija: +5 %
• Rekreacija i kultura: +6,6 %
• Obrazovanje: +5,5 %
• Restorani i hoteli: +13,3 %
• Razna dobra i usluge: +6,5 %

Dakle, možemo primijetiti da je većina stvari koje koristimo poskupila, dok je tek minimalno smanjena cijena stanovanja.
Kada pak pogledamo cijenu potrošačke košarice za prosinac 2023. na razini Hrvatske, ona iznosi 947,43 eura. Odnosno, veća je od prosječne najmanje neto plaće u Hrvatskoj i to za gotovo 200 eura.

Što je ustvari potrošačka košarica?

Potrošačka košarica predstavlja određenu količinu robe i usluga koju jedna prosječna četveročlana obitelj kupuje na mjesečnoj bazi. Dakle, ako ugrubo pogledamo, osoba zaposlena u proizvodnji odjeće može preživjeti mjesec samo ako živi sama.

Koliko nam treba za život?

Ovo je teško je odrediti jer ovisi o puno faktora. Radi li se o životu samca ili obitelji? Imaju li samac ili obitelj vlastiti stan, u podstanarstvu su ili plaćaju kredit? Ima li obitelj djece, koliko te koliko djeca imaju godina? Imaju li automobil ili možda više automobila?

Dvije prosječne hrvatske plaće uz cijenu potrošačke košarice i druge troškove, jedva da može "navući" za bezbrižno preživljavanje mjeseca. Ovisno o djeci i njihovoj dobi tu je cijena vrtića, produljenog boravka u školi i potencijalnih aktivnosti na koje dijete ide, ako ih roditelji mogu priuštiti.

Tu su još cijene hrane, pića, režijskih troškova, benzina, odjeće, obuće, pa potom i cijene zabave: odlaska u kino, kazalište, muzej, na rođendane...

Prosječna hrvatska obitelj, pokazuju istraživanja, troši 27 posto svojih primanja na hranu. S takvim iznosom teško je osigurati adekvatnu prehranu. Moraju se oslanjati na akcijske proizvode, a restorani su im nedostižni i ulaze u stavku luksuza. Jednako tako, mnogima je i ljetovanje postalo luksuz, s obzirom na cijene hotela i apartmana.

Naime, prema nekim izračunima smještaj u Hrvatskoj poskupio je i do 35 % te u srcu sezone u većini apartmana iznosi 90 do 120 eura, posebno kada su popularne lokacije u pitanju. Računa se da dvočlana obitelj za sedmodnevni boravak potrošiti gotovo 2000 eura za smještaj i hranu, što je više nego što bi potrošili da su otputovali avionom u Grčku, Tursku, Italiju, Cipar ili Maltu i smjestili se u hotelu.

No, nije samo ljetovanje postalo luksuz, već i podstanarstvo. Cijene su i tu išle gore i to u gotovo svim gradovima, a rekorderi su Split i Zadar s poskupljenjem od 17 %, dok im za leđima puše Dubrovnik sa 16 %. Za najam stana u Osijeku i Puli potrebno je izdvojiti 10 % više nego 2022., a podstanarski život poskupio je i sjevernije u Hrvatskoj. Stan u Varaždinu "skuplji je" za 8,4 %. Slijedi Zagreb s poskupljenjem od 6,63 % te Rijeka sa 6,04 %.

Prema nekim kalkulacijama domaćih ekonomista, prosječna bi plaća u Hrvatskoj trebala iznositi 2000 eura, a minimalna 800 eura neto.

Za "normalan" bi pak život bez rasipanja, jedna obitelj trebala bi imati 2800 eura što bi joj omogućilo da dostojanstveno završi mjesec, no pod uvjetom da racionalno raspolažu svojim novcem.

Dakle, obitelj u kojoj je dvoje državnih ili gradskih službenika s prosječnom plaćom, spadaju u obitelji koje imaju za dostojanstven život. No, koliko je takvih, možemo samo pretpostaviti. Nedovoljno.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.