Kako ulagati dok radimo i kako time osigurati mirovinu

Prije ili kasnije, pogotovo kada se počinju pojavljivati prvi problemi sa zdravljem ili pred mirovinom, ljude počinje zanimati koliko dugo bi mogao trajati njihov život. Koliko puta smo čuli od starijih da mladima govore o potrebi brige za vlastito zdravlje i upozorenje da će nam ono jako nedostajati kada ostanemo bez njega. Taj dobronamjerni savjet posljedica je uvriježenog mišljenja da mladi ljudi uzimaju svoje zdravlje zdravo za gotovo i pretpostavljaju da će ono u kojem sada uživaju trajati doživotno. Iskustvo sve nas uči da mladost traje relativno kratko, a da je naše zdravlje promjenjiva kategorija.

Tako, prosječni šezdesetpetogodišnji muškarac u Hrvatskoj može očekivati da će u prosjeku poživjeti još oko šesnaest godina, a žena te dobi tri godine više. Zapravo, vjerojatno je da ćete poživjeti i dulje i da vas čeka mnogo raznih računa koje ćete morati plaćati - osim za svakodnevne potrebe i stanovanje tu su i troškovi putovanja, medicinskih usluga i možebitnog boravka u domu za umirovljenike. Pitanje je hoće li nam mirovina biti dostatna za financiranje naših potreba u trećoj životnoj dobi.

Pri tome ključno je pitanje hoće li se dodatne godine života dobivene produljenjem dugovječnosti provesti u dobrom ili lošem zdravlju. Budući da očekivani životni vijek pri rođenju ne može u potpunosti odgovoriti na ovo pitanje, razvijeni su pokazatelji očekivanog zdravstvenog vijeka, kao što su godine zdravog života odnosno godine života provedene u dobrom zdravlju (koji se nazivaju i očekivani životni vijek bez invaliditeta). One se usredotočuju na kvalitetu života provedenog u zdravom stanju, a ne na kvantitetu života, mjerenu očekivanim životnim vijekom. 

Prema podacima Eurostata, broj zdravih godina života pri rođenju je procijenjen na 64,2 godine za žene i 63,1 godinu za muškarce u Europskoj uniji. Nasuprot tome, očekivano buduće trajanje života po rođenju za žene u Europskoj uniji, u prosjeku je bilo 5,7 godina dulje od onoga za muškarce. Odmah upada u oči da je rodni jaz u slučaju broja zdravih godina života značajno manji od onoga koji se odnosi na očekivano buduće trajanje života po rođenju. Dakle, dodatne godine života koje imaju žene u odnosu na muškarce opterećene su većim zdravstvenim problemima. Muškarci žive kraće, ali životni vijek provode u boljem zdravlju.

Što se naše zemlje tiče, broj zdravih godina života po rođenju za žene iznosi 59,3 godine a za muškarce 57,9 godina. Za usporedbu sa susjedima iz Slovenije, broj zdravih godina života po rođenju za žene iznosi 67,3 godine a za muškarce 63,7 godina. 

U svjetlu ovih demografskih izazova potaknutih starenjem stanovništva mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje sve je značajniji dio ukupnog mirovinskog sustava koji se najvećim dijelom zasniva na obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti. Danas sve više ljudi postaje zainteresirano za sve ono što je vezano za mirovine i mirovinsku problematiku. Oni koji po prvi put počinju ozbiljnije razmišljati o svojoj mirovini i posebno oni koji su neposredno pred mirovinom, a koji su bili uključeni u sustav mirovinskog osiguranja u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje sa zebnjom iščekuju isplatu mirovine.

Oslanjanje na mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje ima za posljedicu veću mogućnost izbora, s jedne strane, ali i veću kompleksnost i veću vlastitu odgovornost za pravi izbor, s druge strane. U tome smislu pojedinci su najčešće suočeni s dva osnovna pitanja na koja moraju dati odgovor. Prvo, moraju odlučiti kako ulagati u fazi akumulacije svojih financijskih sredstava, a potom kako tim sredstvima osigurati mirovinu.

Neki odgovori na prethodna pitanja mogu se naći u mojoj knjizi pod naslovom „Mirovinsko osiguravajuće društvo: principi i praksa“ koja se može pronaći u web knjižari.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.