ovrha
Izvor: Savjeti.hr
FINANCIJSKA PISMENOST

Kako se riješiti ovrhe?

Broj ovršenika se kontinuirano smanjuje. I nakon korone primjetan je dugoročni pad ovršenika. Dobar dio ovršenika je podigao svijest o plaćanju dugova, a dio ovršenika nije u tom položaju i svijest o dugu im neće puno pomoći. Otkaz, razvod ili smrt bračnog druga glavni su razlozi nastajanja duga.

Ovrha. Nepopularna riječ među građanima. Pogotovo među njih 232.304 koliko ih je 31. kolovoza bilo pod ovrhom i dužno 18,4 milijarde kuna (samo glavnica). Iako se taj broj ovršenih osoba smanjuje, ključno je objasniti što se događa prije, tijekom i nakon ovrhe te kako se taj postupak može brzo i efikasno završiti.

Ovrha je prisilni način namirenja vjerovničkih potraživanja. Ovrha nad novčanim sredstvima je najvidljivija. I prije se provodila ovrha, ali 'iza zatvorenih vrata'. Ovrha ne dolazi odmah, da bi došlo do toga mora postojati postupak - parnica pred sudom ili javnim bilježnikom. Ovrha se ne može tek tako pokrenuti, mora postojati isprava, potvrda o pravomoćnosti.

Kada dolazi do ovrhe

Do ovrhe dolazi kada nismo platili svoj dug, a tek nakon nekog procesa.

Broj ovršenika se kontinuirano smanjuje. I nakon korone primjetan je dugoročni pad ovršenika. Dobar dio ovršenika je podigao svijest o plaćanju dugova, a dio ovršenika nije u tom položaju i svijest o dugu im neće puno pomoći.

Što je s plaćom?

Fina se bavi ovrhama nad računima. Vjerovnik Fini donese potvrdu, koja banci zadaje nalog da se 'skine' novac s računa dužnika.

Postoji i ovrha na plaći. Ovrhu na plaći provodi poslodavac i do tog podatka nije lako doći. Vjerovnik dođe u Finu, a isto rješenje o ovrsi odnese poslodavcu. Umjesto da poslodavac isplati plaću, dio izravno isplaćuje vjerovniku. 

Što je 'zaštićeni račun'? To je mehanizam koji štiti primanja građana, kako bi mogao platiti životne troškove.

Tri četvrtine prosječne plaće izuzeto je od ovrhe, a najviše 4.200 kuna. To je iznos koji nitko ne smije dirati. No, ako imate plaću 8.000 kuna, 4.724 kune će biti izuzeto, isto kao i da imate 20.000 kuna.

Dobra je namjera zakonodavca da se određeni dio primanja zaštiti. Dobro je da su neoporezive naknade izuzete od ovrha. Loše je da su visoke plaće manje zaštićene

Reprogram

Sve je više građana kojima je potrebno savjetovanje o izlasku iz duga. Osnovane su brojne udruge. Reprogram se radi tako da se analizira situacija gdje su s jedne strane 'prihodi', a s druge strane su obveze i vjerovnici. Kontaktiraju se vjerovnici da se dug smanji da građanin može postati kreditno sposoban. Podizanjem kredita, nekoliko se obaveza svrstava pod jednu koja je izdržljiva, vjerovnici se isplate, čisti se dug. To je 'financijska inkluzija'.

Ključ takvog savjetovanja je da se dođe do kompromisa - dužnik želi platiti, a vjerovnik želi novac.

Kupnja i prodaja duga

Mnoge tvrtke nemaju adekvatno rješenje za naplatu svojih potraživanja i zato 'autsorsaju' naplatu. Isto tako, agencije za naplatu i otkup potraživanja prenose potraživanje na sebe. To je cesija s jednog vjerovnika na drugog. Prvi vjerovnik je u obvezi obavijestiti dužnika da je došlo do promjene vjerovnika. Nije potrebna suglasnost dužnika. Sve agencije za naplatu to provode na korektan način, ne može se naplatiti više nego što smije. S druge strane, kada dolazi do promjene dužnika, onda je potrebna suglasnost vjerovnika.

Često se čuje da dužnici budu iznenađeni promjenom vjerovnika i često to ne znaju. Naime, dužnici se informiraju temeljem one adrese koja je dostupna. Događa se da vjerovnici nemaju točnu informaciju o dužnikovoj adresi. Često se dogodi da dužnici promjene adresu, a da tu promjenu nisu dostavili. Možda i ovrha dođe na staru adresu. Stoga, jako je važno dostaviti promjenu svoje adrese kako ne bi došlo do većih problema. 

Postavlja se pitanje - ako je dug 10, agencija ga otkupi za 3, zašto onda naplaćuje 10? Zar ne može niže? Objašnjenje je vrlo jednostavno - ako bi se krenulo sa smanjenjem duga, to bi vrlo kratko trajalo. Ako ste nešto prodali za 100 i vratili (naplatili na kraju) 40 ili 70, i ako će se to ponavljati, kako će netko ikada vratiti uloženi novac. 

Moraju razgovarati

Izlaz iz ovrhe je jednostavan - vjerovnik i dužnik moraju komunicirati. Vjerovnik ima jaču stranu, ali u mogućnosti je i više poštivati dužnika. Vjerovnici i dužnici trebaju tu drugu stranu kako bi pronašli rješenje. 

Jedno od potencijalnih rješenja je medijacija. Taj model razvijen je i u Hrvatskoj. Medijacija su kontrolirani uvjeti pregovora koji se ne prekidaju. Većina dužnika nije namjerno dužnik. U Njemačkoj je svaki sedmi gračanin prezadužen, a najveći dio duga je nastao zbog telekom opreme. 

Osobni stečaj

Prva opcija je mirenje i rješenje spora. U nekim situacijama nema dogovora, nema imovine, zalihe, plaće i posla. Za tu skupinu je osobni stečaj idealna opcija. To je prestanak svih obveza i ne može se više ovršiti taj dug. To mnogi izbjegavaju. To je pravi stečaj.

Od 2016. godine ukupno je pokrenuto 390 postupaka, a samo je 10 ljudi koji su u periodu provjere od rješenja suca o otvaranju stečajnog postupka.

PORUKA ZA KRAJ

Ni dužnik ni vjerovnik ne žele da se pokrene ovrha. 

Postoje aplikacije koje mogu pomoći držati financije pod kontrolom. Treba koristiti alate, treba paziti s potrošnjom. Ako ste već 'zaglibili', tada treba nazvati vjerovnika i pokušati se dogovoriti, jer ovrha je trošak i za vjerovnika. 

Potrebno je odgovorno ponašanje prema financijama, ne zaduživati se. Razgovarajte s agencijama za otkup potraživanja. Pokretanje ovrhe nikome nije interes, to je dug i spor proces s upitnom realizacijom.

Čitajte što potpisujete. Financijske probleme rješavajte na početku. Savjetovanje o izlasku iz duga je dobar smjer.

Panel rasprava pod nazivom 'Kako se riješiti ovrhe' održana je na Konferenciji financijske pismenosti Toni Milun 15. rujna 2022. godine. 

U panel raspravi sudjelovali su:

  • Vinka Ilak, članica Uprave Financijske agencije (Fina)
  • Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix
  • Igor Škrgatić, vlasnik i direktor BE-ON savjetovanja, osnivač i predsjednik udruge za financijsku inkluziju Padobran
  • Petar Petrić, osnivač i partner u Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.
  • Srđan Šimac, moderator panela, sudac Visokog trgovačkog suda RH i predsjednik Hrvatske udruge za medijaciju

Fina - Toni Milun konferencija