Kada i pod kojim uvjetima se plaća porez na kriptovalute

Porez se mora platiti. Tu nažalost nema iznimke. Samo je pitanje pod kojim uvjetima ćete ga platiti i koliko. No porezni sustav Hrvatske osmišljen je tako da ima iznimke. Osmišljen je tako da se pod određenim uvjetima neki porezi ne moraju platiti.

U cijelom tom ne tako jednostavnom poreznom sustavu i pravilima, u posljednje se vrijeme pojavila neobična imovina, potpuno nepoznata do prije nekoliko godina - kriptovalute. Iako povijest kripotovaluta seže još u početke 90-ih godina prošloga stoljeća, pravi početak kriptovaluta kakve poznajemo danas je 2009. godine. 

Tako su se kriptovalte počele širiti svijetom, mnogi su počeli rudariti, trgovati, kupovati i prodavati. Naravno, kada se nešto kupuje i prodaje, država odmah postavlja pitanje - a jeste li platili porez?

Porez se plaća na poznatu imovinu - nekretnine, novac, vrijednosne papire, dužničke papire.... Kripotovalute nisu poznata imovina!

>>>KRIPTOVALUTE - što su, kako funkcioniraju i jesu li opasne

Što kaže Porezna uprava 

Prema podacima dostupnima na Internetu, bitcoin je virtualna valuta, neovisna o centralnim bankama te stoga račun s bitcoinima ne može biti zamrznut niti se pomoću njih može pratiti bilo kakva transakcija i nije pod ingerencijom monetarnih vlasti.

Bitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna mreža, a ujedno i virtualna valuta koju ta platna mreža koristi. Zbog svoje anonimnosti, trenutno je bitcoin po svojim značajkama usporediv plaćanju u gotovu novcu.

No, bitcoin, odnosno kriptovalute NISU NOVAC, u klasničnom (zakonskom) smislu. 

Bitcoin ne potpada niti pod jednu zakonom reguliranu kategoriju sredstava plaćanja te prema 

• članku 21. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci
• članku 4. Zakona o deviznom poslovanju

bitcoin ne predstavlja novac, niti sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj niti stranu valutu, odnosno strano sredstvo plaćanja.

Hrvatska narodna banka kaže da, s obzirom na to da vrijednost bitcoina ne odražava vrijednost novca koji je za njega primljen, bitcoin ne može biti niti elektronički novac u smislu članka 2. točke 2. Zakona o elektroničkom novcu.

Dakle, bitcoin odnosno kriptovalute nisu novac. Ako nisu novac, onda se na njihovo držanje i trgovanje ne može platiti porez. 

Međutim, trgovanje kriptovalutama smatra se financijskom transakcijom, sukladno presudi Suda EU-a u predmetu C-264/14, od 22. listopada 2015. te se slijedom navedenog:

• na dohodak ostvaren po osnovi trgovanja bitcoinima, kao i svim ostalim kriptovalutama, plaća porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka
• budući da se radi o dobitku po osnovi kupoprodaje te kriptovalute, odnosno virtualne valute, što je ekvivalent instrumentima tržišta novca

Porez se plaća na razliku između nabavne i prodajne cijene umanjenu za možebitne troškove trgovanja. 

No ako trgujete kriptovalutama, i tim istim kriptovalutama kupujete i prodajete iste ili duge kriptovalute, NE plaćate nikakav porez. 

Ako želite u jednome trenutku kupljene kriptovalute prodati za pravi novac (kune, dolari, euri, bilo koji u svijetu priznati novac, osnosno fiat valute), čak ni tada NE MORATE platiti porez. Pod jednim uvjetom - da je od trenutka kupnje do trenutka zamjene za pravi novac prošlo najmanje DVIJE GODINE. 

Zašto?

Porezna uprava je 2018. godine objavila mišljenje o ovoj temi, a možete ga pročitati OVDJE. Pravila igre određuje članak 67. Zakona o porezu na dohodak:

(1) Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka (dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja, kapitalni dobici, udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju) čini:

• razlika između
• ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti fnancijske imovine koja se otuđuje (prodaje, op.ur.) i
• nabavne vrijednosti

(2) Primicima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se primici od otuđenja (prodaje, op.ur.) fnancijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda (financijska imovina), odnosno primici od: 

1. prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, uključivo i udjela u kapitalu trgovačkih društava i drugih vrsta udruživanja čiji je način raspolaganja udjelima usporediv s takvim društvima
2. instrumenata tržišta novca
3. jedinica u subjektima za zajednička ulaganja
4. izvedenica i/ili
5. razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicijskog fonda te ostali primici ostvareni od vlasničkih udjela u slučaju likvidacije, prestanka ili istupa

(3) Otuđenjem fnancijske imovine iz stavka 2. ovoga članka smatra se prodaja, zamjena, darovanje i drugi prijenos

(8) Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između:

• bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona
• razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj vezi s razvodom braka
• nasljeđivanjem fnancijske imovine 
• u slučaju ako je fnancijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine

Važno je napomenuti da se kapitalni dobici oporezuju samo ako je financijska imovina stečena od 1. siječnja 2016. nadalje (i naravno otuđena u roku od dvije godine od dana nabave).

Porezni obveznik sam je obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne gubitke.

Porez se plaća po stopi od 10 posto (od 1. siječnja 2021.), a koji se potom uvećava za prirez koji propišu općine i gradovi. Porez plaćen po osnovi kapitalnih dobitaka smatrat će se konačnim, što znači da se neće uzeti u obzir u godišnjem obračunu poreza na dohodak. To znači da se dohodak od kapitalne dobiti ne zbraja s ostalim dohotcima, zbog čega porezni obveznik neće 'ući u viši porezni razred'.

Na što jako paziti?

Porezna uprava napominje dvije stvari - kada se kupuje kriptovaluta i kada se ona rudari.

U slučaju kupnje kriptovalute izravno od druge fizičke osobe to mora biti dokumentirano ugovorom ili drugim vjerodostojnim dokumentom u kojem moraju osobito biti istaknuti slijedeći podaci:

• osobni podaci kupca i prodavatelja
• predmet kupnje/prodaje
• datum kupnje/prodaje
• iznos i cijena 
• broj jedinica koji se kupuje/prodaje 
• način plaćanja

Primjerice ulagatelji mogu koristiti web-mjesta kao što su LocalBitcoins gdje mogu naći kupca u svojoj blizini i kupiti bitcoin od njega gotovinom, ali u tom slučaju, kako kupac, tako i prodavatelj, moraju sačuvati potvrdu o obavljenoj kupoprodaji.

'Rudarenje' je zapravo potvrđivanje i zapisivanje transakcija u glavnu knjigu (eng. General ledger), a kao nagradu 'rudar' dobije određeni iznos bitcoina. U ovom slučaju govorimo o dvije vrste dohotka:

• dohodak koji 'rudar' ostvari za svoj rad smatra se drugim dohotkom iz članka 39. Zakona. Ako navedene bitcoine (odnosno bilo koju kriptovalutu) porezni obveznik koristi dalje za špekulativno trgovanje (na burzama, preko online trgovaca i sl.) i po toj osnovi ostvari dobitak kod zamjene navedene kriptovalute za neku od službenih fiat valuta, po toj osnovi utvrđuje se dohodak od kapitala i to kao:
• razlika između nabavne vrijednosti (prosječna tržišna vrijednost kriptovalute na dan stjecanja prema podacima burze preko koje trguje, odnosno prema prosječnoj vrijednosti pojedine kriptovalute u odnosu na neku od fiat valuta na dan kupnje/prodaje prema podacima o trgovanju s nekih od najvećih burzi kriptovaluta) i prodajne vrijednosti.
• Ako porezni obveznik 'rudarenje' obavlja kontinuirano i s namjerom stjecanja dohotka u dužem vremenskom razdoblju te mu je to 'osnovno zanimanje', po toj osnovi obvezan je registrirati samostalnu djelatnost i dohodak utvrditi sukladno člancima 30. do 35. Zakona (a može to učiniti i dobrovoljno ako samo povremeno ostvaruje dohodak po toj osnovi).

Slično 'rudarenju', ako fizička osoba stekne određeni iznos kriptovaluta za određenu protučinidbu, primjerice:

• gledanje oglasa
• ispunjavanje anketa
• promociju određenih proizvoda na vlastitoj web-stranici ili
• drugim načinima oglašavanja

po toj osnovi utvrđuje se drugi dohodak ili dohodak od samostalne djelatnosti kako je navedeno. A to znači da porez iznosi od 20 posto do 30 posto + prirez. Svi dohodci za koje se utvrđuje godišnji porez na dohodak ulaze u prag od 360.000 kuna, ispod kojeg će se porez plaćati po stopi od 20 posto, a iznad kojeg po stopi od 30 posto.

U svim prethodno navedenim slučajevima transakciju je potrebno dokazati vjerodostojnom dokumentacijom (ugovorom, odlukom, potvrdom, ispisom prometa na e-novčaniku, odnosno digitalnom novčaniku preko kojeg je izvršena trgovina kriptovaluta, ispisom prometa po kreditnoj ili debitnoj kartici pomoću koje je izvršena kupnja kriptovaluta, odnosno izvršena isplata od prodaje kriptovaluta i sl.).

Ako fizička osoba stekne bitcoine, odnosno bilo koju drugu kriptovalutu prodajom svoje osobne imovine, primitak koji pri tome ostvari je neoporeziv i navedena transakcija može se naplatiti u bitcoinima, odnosno bilo kojoj drugoj kriptovaluti ili gotovu novcu.

Ako fizička osoba stekne bitcoine, odnosno bilo koju drugu kriptovalutu putem donacija (primjerice ako fizička osoba upravlja bilo kakvim slobodnim web sadržajem kao što su blog ili jednostavne web aplikacije i stavi svoj javni ključ na stranicu i zamoli za donacije u bitcoinima) isto se smatra neoporezivim primitkom ako se vjerodostojnim ispravama može dokazati da su sredstva darovana od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom te ako ta fizička osoba-daroprimatelj ne obavlja samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona; i naravno ako nema protučinidbe za primljene donacije.

U protivnom, na navedene primitke je sam porezni obveznik obvezan obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak po osnovi drugog dohotka te doprinose za mirovinsko osiguranje, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti ako obavlja samostalnu djelatnost.

Kako prijaviti porez?

Porezni obveznici obvezni su dostaviti izvješće JOPPD Poreznoj upravi prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Dan i oznaka izvješća je 31. prosinca prethodne godine.

Porez se prijavljuje za prethodnu kalendarsku godinu u obliku zbirnog izvješća svih transakcija. Ispunjeni obrazac predaje se osobno u poreznoj upravi ili preko e-Porezne.

Svu dokumentaciju čuvajte minimalno 6 godina nakon realiziranja kapitalnih dobitaka ili gubitaka. Nakon isteka 6 godina prestaje pravo porezne uprave na naplatu poreza te nastaje zastara.

Ako se radi o prihodu s neke inozemne burze, potrebno je podnijeti Obrazac RPO nadležnoj poreznoj upravi radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.