Jesu li mirovine iz III. mirovinskog stupa preskupe?

Iznos mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja određuje se na temelju visine uplaćenog doprinosa, s obzirom na godine života korisnika mirovine na dan početka isplate mirovine po ugovoru o mirovini te vrsti i obliku mirovine koja će se isplaćivati kao i drugih elemenata aktuarskih izračuna. Mirovinsko osiguravajuće društvo koje isplaćuje mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja dužno je ponuditi doživotnu mirovinu, a može nuditi i prijevremenu starosnu mirovinu, promjenjivu mirovinu, djelomične jednokratne isplate i druge vrste mirovina prema svom mirovinskom programu.

I dok je uspješnost fondova u prikupljanju mirovinskih sredstava u dobrovoljnim mirovinskim fondovima često pod kritičkom lupom javnosti, sama isplata mirovina ostaje ispod radara javnosti. Razlog tome je što je mjerenje uspješnosti poslovanja fonda transparentno dok je novčanu vrijednost mirovine, to jest životne rente, teže utvrditi. Članovi fonda u svakom trenutku znaju koja je novčana vrijednost prikupljena na njihovom osobnom računu, a iz izvještaja koje redovito publicira HANFA mogu uspoređivati uspješnost poslovanja fondova. 

No kada dođe vrijeme isplate mirovine, a u skladu s mirovinskim programima mirovinskog osiguravajućeg društva, umirovljenici nemaju jasnu sliku kolika je novčana vrijednost njihove mirovine. Buduće korisnike mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje sada najviše zanima kolika je njena novčana vrijednost, odnosno jesu li sa svojom doznakom ili jednokratnom uplatom dobili odgovarajući novčani ekvivalent. Jednostavno rečeno - postavlja se pitanje je li cijena naše mirovine preskupa, odnosno je li mirovina koju nude naša mirovinska osiguravajuća društva fer i pošteno izračunata.

Mogući način da se to sazna je putem izračunavanja omjera novčane vrijednosti mirovine (dalje u tekstu: ONV) koji se temelji na izračunu omjera očekivane sadašnje vrijednosti budućih mirovinskih isplata to jest novčane vrijednosti mirovine (dalje u tekstu: NV) i novčanog iznosa doznake, odnosno jednokratne uplate s kojom je kupljena mirovina. Prednost ove metode je u tome što ona spaja različite elemente na osnovu kojih se utvrđuje vrijednost životne rente: vjerojatnost doživljenja buduće dobi, iznos same mirovine te diskontne stope budućih isplata mirovine i iznosa doznake odnosno jednokratne uplate s kojom je kupljena mirovina. 

Kada bi ONV iznosio 1,0 to bi značilo da pružatelj usluga isplate mirovina, kod nas mirovinsko osiguravajuće društvo, očekuje da povrati umirovljenicima cjelokupni novčani iznos doznake za kupovinu mirovine kroz isplatu mirovina. Veći iznos omjera podrazumijeva bolju pogodbu za korisnika mirovine, a manji lošiju. 

U našem sustavu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja nema diskriminacije prema spolu korisnika mirovine, to jest i muškarci i žene plaćaju jednaku cijenu za svoju mirovinu. Uz dobru stranu takve političke korektnosti postoji i druga strana medalje koju treba isto tako imati na umu. Naime, u slučaju kupovine rente bez diskriminacije po spolu postoji značajan transfer bogatstva od grupa koje kraće žive (muškarci) prema grupama koje žive dulje (žene).

Pri izračunu ONV-a za najjednostavniju mirovinu koja se nudi na našem tržištu, pojedinačnu doživotnu mirovinu, koristio sam se kalkulatorom Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva. Pojedinačna doživotna mirovina za osobu u dobi od 65 godina koja prenosi u HRMOD doznaku u visini od 50.000 eura iznosi 225,18 eura mjesečno, odnosno 2702,16 eura godišnje. 

Pri izračunu uvjetnih vjerojatnosti korišteni su podaci iz Tablice mortaliteta Republike Hrvatske od 2010. do 2012. godine.

U izračunu su korištene bezrizične kamatne stope u visinama od 1 do 3 posto. Trenutačno, u 2024. godini, kratkoročne bezrizične stope su u našoj zemlji iznad 3 posto. 

U sljedećoj tablici prikazane su vrijednosti ONV izračunate za pojedinačnu doživotnu mirovinu korištenjem navedenih parametara.

Rezultati izračuna prikazani u prethodnoj tablici sugeriraju da je, uz kamatnu stopu diskontiranja u visini od 1 posto, 71 posto od iznosa doznaka koje je prikupilo mirovinsko osiguravajuće društvo vraćeno muškim umirovljenicima kroz prihod od mirovina, a da je 87 posto posto od iznosa doznaka koje je prikupilo mirovinsko osiguravajuće društvo vraćeno ženskim umirovljenicima kroz prihod od mirovina. Iz prethodnoga je vidljivo da su mirovine povoljnije za žene nego za muškarce. Isto tako, može se zaključiti da su novčane vrijednosti mirovine koje nude naša mirovinska osiguravajuća društva značajno veće za žene nego za muškarce.

Prethodni zaključci se odnose na ekonomsko okruženje koje karakteriziraju niske nerizične kamatne stope. Naprotiv, u ekonomskom okruženju koje karakteriziraju više nerizične kamatne stope ovi rezultati su drastično lošiji. Naravno, procjena kretanja budućih kamatnih stopa je nezahvalan posao i graniči s gatanjem iz kristalne kugle. Tako je u ovoj godini tržišno okruženje u svijetu takvo da postoji tzv. inverzna krivulja prinosa, što znači da je za duža dospijeća niža kamatna stopa nego za kraća, što nije uobičajeno.

Ako se umjesto populacijskih tablica (Tablice mortaliteta RH od 2010. do 2012. godine) u izračunu omjera novčane vrijednosti koriste prilagođene tablice smrtnosti koje uključuju poboljšanje mortaliteta, dobivaju se rezultati kako je prikazano u tablici Omjer novčane vrijednosti uz prilagodbu.

Rezultati izračuna omjera novčane vrijednosti uz prilagodbu su povoljniji za korisnike mirovina od onih koji su izračunati na temelju populacijskih tablica smrtnosti. Ipak, ukupno gledajući, nedvojbeno je da su naše mirovine preskupe za mušku populaciju i da su financijski neisplative.

Dakle, u sadašnjim uvjetima pod kojima se ostvaruje dobrovoljno mirovinsko osiguranje muški umirovljenici su ozbiljno zakinuti i oni bi morali dobro razmisliti o alternativnoj osobnoj mirovinskoj štednji.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.