Indeksirane i neindeksirane mirovine - što je najbolje za odabrati?

Koju god početnu odluku donijeli, umirovljenici mogu promijeniti svoj odabir u roku od 90 dana od sklapanja ugovora bez suglasnosti Mirovinskog osiguravajućeg društva (kada osiguranik ode u mirovinu, sredstva iz II. stupa prenose se u mirovinsko osiguravajuće društvo koje onda isplaćuje mirovinu), dok je za naknadne promjene potrebna njihova suglasnost. Ta suglasnost ovisi o odluci Društva, tako da, ustvari, prilikom odabira treba dobro paziti jer ako se umirovljenik odluči na promjenu nakon isteka roka od 90 dana, trebaju se raditi nova polica i ugovor. 

Važno je napomenuti da su mirovinska osiguravajuća društva dužna pružiti korisnicima sve relevantne informacije o razlikama između indeksiranih i neindeksiranih mirovina, uključujući potencijalne rizike povezane s inflacijom, da bi omogućila informirani odabir svojim korisnicima. 

Ove izmjene omogućuju veću fleksibilnost i izbor, no zahtijevaju da korisnici pažljivo procijene prednosti i rizike svake opcije. 

Prema dostupnim podacima, točan broj umirovljenika u Hrvatskoj koji su odabrali indeksirane ili neindeksirane mirovine iz drugog stupa nije javno objavljen. Međutim, poznato je da je broj korisnika mirovina iz drugog stupa u porastu. Prema informacijama iz veljače 2025., broj korisnika mirovina iz drugog stupa u Hrvatskoj iznosio je više od 22.000, a broj se triput povećao u posljednjih pet godina.

Ako vam se ovo sve čini previše zamršeno za razumjeti, najbolje da razdijelimo indeksirane i neindeksirane mirovine, ukratko objasnimo što koja znači, koje su joj prednosti i mane te u kojem se slučaju opredijeliti za određenu opciju.

1. Indeksirane mirovine (usklađene s inflacijom)

Prednosti:

• Zaštita od inflacije: Iznos mirovine raste dvaput godišnje prema promjenama indeksa potrošačkih cijena, što znači da realna kupovna moć ostaje stabilna.
• Sigurnost: Dugoročno smanjuje rizik da inflacija „pojede“ vrijednost mirovine.
• Predvidljivost rasta: Iako ovisi o inflaciji, povećanja su regulirana i redovita.

Nedostaci:

• Niža početna isplata: Indeksirane mirovine često počinju s nižim iznosom od neindeksiranih.
• Ovisnost o inflaciji: U uvjetima niske inflacije rast mirovine može biti manji nego što bi korisnik očekivao.

Tko bi se trebao odlučiti za ovu vrstu mirovine?

Indeksirane mirovine najbolji su odabir za starije umirovljenike koji žele stabilnost i sigurnost u budućnosti. Odnosno, za one koji žele zaštitu kupovne moći u duljem razdoblju, osobito ako očekuju visoku inflaciju ili njen konstantan rast. Indeksirane mirovine se preporučuju kao odabir i umirovljenicima koji nemaju puno prostora za novčani manevar i ne mogu si priuštiti manju realnu vrijednost mirovine od početne isplate, što je moguće uz odabir opcije neindeksirane mirovine. 

2. Neindeksirane mirovine (fiksne, bez usklađivanja)

Prednosti:

• Viša početna isplata: Mirovina može biti značajno veća u početku nego indeksirana, što je korisno ako se očekuje kratko vrijeme primanja mirovine ili veće neposredno trošenje.
• Jednostavnost: Fiksna isplata ne ovisi o inflaciji, pa je lako planirati mjesečni budžet.
• Fleksibilnost dogovora: Mirovinska osiguravajuća društva mogu ponuditi posebnu dinamiku povećanja kroz ugovor.

Nedostaci:

• Rizik inflacije: Realna vrijednost mirovine može s vremenom značajno padati u uvjetima visoke ili rastuće inflacije.
• Neprilagođeno tržišnim uvjetima: Fiksni iznos ne reagira na ekonomsku situaciju, što može dugoročno ugroziti kupovnu moć.

Tko bi se trebao odlučiti?

Neindeksirane mirovine mogu na početku podrazumijevati veći iznos i on će ostati stalan. No svi smo svjesni kako novac danas brzo gubi na vrijednosti, a neindeksirane mirovine neće pratiti stanje na tržištu, što znači da će one, na primjer, u razdoblju nakon godinu dana jednostavno imati manju vrijednost nego na početku isplaćivanja. Zato se za nju mogu odlučiti umirovljenici koji žele veći početni iznos mirovine i planiraju kraći period isplate (npr. stariji početnici u mirovini). Također, opcija je za one koji su spremni preuzeti rizik inflacije u zamjenu za veći početni prihod. S neindeksiranom mirovinom također mogu "pokušati" umirovljenici s dodatnim prihodima ili štednjom, koji mogu nadoknaditi eventualni pad realne vrijednosti.

Birajte opciju ili će je izabrati za vas

Kad osiguranik ode u mirovinu, a ima sredstva u II. stupu, obvezan je odlučiti hoće li primati indeksiranu ili neindeksiranu mirovinu (i još neke dodatne opcije, npr. s nasljeđivanjem ili bez).

Ako se korisnik ne odluči u zadanom roku, ne ostaje „bez mirovine“. Postupak je ovakav:

REGOS (Središnji registar osiguranika) poziva osiguranika da odabere opciju. Ako se osiguranik ne javi ili ne donese odluku u propisanom roku, sredstva se službeno prenose u mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD). Tada mu se automatski odredi osnovna vrsta mirovine - to je tzv. doživotna starosna mirovina bez nasljeđivanja, neindeksirana (dakle, najjednostavnija i za društvo financijski najpovoljnija opcija).

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.