kriptovalute
Izvor: sergeitokmakov / Pixabay
KRIPTOIMOVINA

Europski regulatori na nogama - ovo su RIZICI ulaganja u KRIPTOVALUTE

Iako financijski sustav u svijetu (banke, osiguravajuća društva, fondovi) svakim danom sve više koristi kriptovalute i kriptoimovinu, to čini s velikim oprezom. No financijski svijet ima menadžere, ima stručnjake koji znaju baratati s novcem i njihov posao je ulaganje. Građani to nemaju i oni to nisu.

Svaka vrsta ulaganja ima svoj rizik. Ako kupujete nove hlače (da, i to je ulaganje), rizik je da će se one raspasti nakon prvog pranja ili će puknuti šavovi kod oblačenja. Kada kupujete automobil, ne znate hoće li stati na cesti nakon 100 metara kad izađete iz autosalona. Ako ulažete svoj novac u financijsku imovinu (kao što su primjerice udjeli u fondovima), možete izgubiti dio novca. 

No sve do sada opisano na neki je način regulirano. Ako kupujete robu postoje određene garancije proizvođača (ili mogućnost povrata kupljene robe u određenom roku). Kada kupujete udjele u fondovima, kao investitora vas štiti regulator jer nadzire rad društva koji upravlja fondovima (regulacija je iznimno stroga), a fond menadžeri itekako moraju paziti što i kako ulažu

Ipak, u posljednjih nekoliko godina eksponencijalno raste ulaganje u kriptovalute. Interes malih i velikih ulagača za ovom vrstom imovine toliko je visok da su regulatori diljem svijeta itekako počeli upozoravati građane na sve rizike ulaganja u kriptovalute i sličnu imovinu. Iako financijski sustav u svijetu (banke, osiguravajuća društva, fondovi) svakim danom sve više koristi kriptovalute i kriptoimovinu, to čine s velikim oprezom. No financijski svijet ima menadžere, ima stručnjake koji znaju baratati s novcem i njihov posao je ulaganje. Građani to nemaju i oni to nisu. 

Zato europska nadzorna tijela (EBA, ESMA i EIOPA) upozoravaju potrošače na to da su brojne vrste kriptoimovine vrlo rizične te da su špekulativne prirode. Ta nadzorna tijela su:

  • Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA)
  • Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA)
  • Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA)

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) objavila je kratko priopćenje o rizicima ulaganja u kriptoimovinu. Ističu da takva imovina nije prikladna za većinu malih potrošača u kontekstu ulaganja u nju ili njezine upotrebe kao sredstva plaćanja ili razmjene.

Što je kriptoimovina?

Kriptoimovina se može definirati kao digitalni prikaz vrijednosti ili prava koje se može prenositi i pohranjivati elektronički s pomoću tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili slične tehnologije.

Europska nadzorna tijela, naime, primjećuju sve veće zanimanje potrošača za kriptoimovinu i njihovu sve veću aktivnost u tom području. To uključuje takozvane virtualne valute te pojavu novih vrsta kriptoimovine te povezanih proizvoda i usluga koji obećavaju ostvarivanje visokih i/ili brzih povrata. 

Primjerice, to su:

  • takozvani nezamjenjivi tokeni (engl. non-fungible token),
  • izvedenice s kriptoimovinom kao odnosnom imovinom
  • police životnog osiguranja vezane za udjele u investicijskim fondovima s kriptoimovinom kao odnosnom imovinom
  • aplikacije za decentralizirane financije (DeFi)

Europska nadzorna tijela zabrinuta su jer sve veći broj potrošača kupuje takvu imovinu i očekuje da će ostvariti dobar povrat, pri čemu nisu svjesni visokih rizika povezanih s takvim aktivnostima.

Zavaravajući oglasi 

Potrošači se suočavaju s vrlo stvarnom mogućnošću gubitka cjelokupnog uloženog novca ako kupe takvu imovinu. Potrošači bi trebali biti svjesni rizika koji proizlaze iz zavaravajućih oglasa, uključujući one koje viđaju na društvenim mrežama i one koje objavljuju utjecajne (poznate) osobe. Potrošači bi trebali biti posebno oprezni kad je riječ o obećanjima brzih ili visokih povrata, posebno ako zvuče predobro da bi bili istiniti.

Potrošači bi trebali biti svjesni nedostatka dostupne pravne ili općenite zaštite s obzirom na to da kriptoimovina i povezani proizvodi i usluge obično nisu obuhvaćeni postojećom zaštitom na temelju važećih pravila EU-a o financijskim uslugama.

Hanfa napominje da bi svatko trebao biti svjestan rizika svojstvenih kriptoimovini i povezanim proizvodima i uslugama te pažljivo procijeniti jesu li rizici prihvatljivi s obzirom na preferencije i financijsku situaciju.

Ključni rizici

  • možete izgubiti sav uloženi novac
  • cijene mogu brzo padati i rasti u kratkim razdobljima
  • možete postati žrtva obmana, prijevara, operativnih pogrešaka ili kibernapada
  • ako nešto pođe po zlu, vjerojatno nećete imati nikakva prava na zaštitu ili naknadu

Ključna pitanja

Ako razmišljate o kupnji kriptoimovine ili povezanih proizvoda i usluga, trebali biste se zapitati:

  • Mogu li si priuštiti gubitak cjelokupnog uloženog iznosa?
  • Jesam li spreman preuzeti visoke rizike kako bih ostvario obećane povrate?
  • Razumijem li značajke kriptoimovine ili povezanih proizvoda i usluga?
  • Jesu li poduzeća/strane s kojima poslujem na dobru glasu?
  • Nalaze li se poduzeća/strane s kojima poslujem na crnoj listi nadležnih nacionalnih tijela?
  • Mogu li učinkovito zaštititi uređaje kojima se koristim za kupnju, pohranu ili prijenos kriptoimovine, uključujući svoje privatne ključeve?

SEDAM ključnih rizika

Ekstremna kretanja cijena

  • Brojne vrste kriptoimovine podložne su iznenadnim i ekstremnim kretanjima cijena te su špekulativne prirode, a te značajke proizlaze iz činjenice da njihova cijena često ovisi isključivo o potražnji potrošača (tj. možda ne postoji imovina koja služi kao osiguranje ili neka druga materijalna vrijednost). Možete izgubiti velik dio uloženog iznosa ili čak čitav iznos. Ekstremna kretanja cijena znače i da su brojne vrste kriptoimovine neprikladne za upotrebu kao sredstvo pohrane vrijednosti i kao sredstvo razmjene ili plaćanja.

Zavaravajuće informacije

  • Neke vrste kriptoimovine i povezanih proizvoda agresivno se oglašavaju u javnosti upotrebom promidžbenih materijala i drugih informacija koje mogu biti nejasne, nepotpune, netočne ili čak namjerno zavaravajuće. Na primjer, oglasi koji se objavljuju na društvenim mrežama mogu biti vrlo kratki te usmjereni na potencijalne dobitke, dok se povezani veliki rizici zanemaruju. Trebali biste biti na oprezu i kad je riječ o 'utjecajnim osobama' na društvenim mrežama, koje obično imaju financijsku motivaciju za oglašavanje određene vrste kriptoimovine i povezanih proizvoda i usluga te stoga mogu biti pristrane u svojim objavama. Isto tako, često se događa da se poznate osobe koriste kako mamac - primjerice, tako su se mogli vidjeti oglasi na društvenim mrežama da su kriptoimovinu ulagali Luka Modrić, Emil Tedeschi ili Danijela Martinović te da su jako puno zaradili i da pozivaju građane da i oni to naprave. To su naravno bili oglasi koji su 'ukrali' nečiji lik i djelo i koristili za prijevaru.

Nepostojanje zaštite

  • Većina kriptoimovine te prodaja proizvoda ili usluga povezanih s kriptoimovinom nisu regulirani na razini EU-a. U tim slučajevima nećete moći ostvarivati prava niti se koristiti mogućnostima zaštite koji su dostupni potrošačima za regulirane financijske usluge, kao što su pritužbe ili mehanizmi pravne zaštite.

Složenost proizvoda

  • Određeni proizvodi koji omogućuju izloženost kriptoimovini vrlo su složeni, ponekad sa značajkama koje mogu povećati razmjere gubitaka u slučaju nepovoljnih kretanja cijena. S obzirom na njihovu složenost, ti proizvodi nisu prikladni za mnoge potrošače.

Prijevara i zlonamjerne aktivnosti

  • Postoje brojne vrste lažne kriptoimovine kao i brojne vrste prijevara te biste trebali biti svjesni da je njihova jedina svrha lišiti vas novca primjenom različitih tehnika, na primjer, s pomoću internetske krađe podataka (engl. phishing).

Manipuliranje tržištem, nedostatak transparentnosti cijena i niska likvidnost

  • Način na koji se određuju cijene kriptoimovine i izvršavaju transakcije na burzama često nisu transparentni. Isto tako, posjed određenih vrsta kriptoimovine koncentriran je u rukama vrlo malog broja dionika, što može utjecati na cijene ili likvidnost. Stoga možda nećete dobiti poštenu cijenu ili tretman pri kupnji ili prodaji kriptoimovine, ili pak nećete moći prodati svoju kriptoimovinu onoliko brzo koliko biste željeli zbog nepostojanja potencijalnog kupca. U više su navrata prijavljeni slučajevi manipuliranja tržištem.

Hakiranje, operativni rizici i sigurnosna pitanja

  • Tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (engl. distributed ledger technology, DLT ) na kojoj se temelji kriptoimovina može podrazumijevati specifične rizike. Nekoliko izdavatelja kriptoimovine i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, uključujući burze kriptoimovine i pružatelje usluga novčanika, doživjelo je kibernapade te su im prouzročeni ozbiljni problemi u poslovanju. Mnogi su potrošači izgubili kriptoimovinu ili pretrpjeli gubitke zbog takvih slučajeva hakiranja i poremećaja ili zbog toga što su izgubili privatne ključeve koji im omogućuju pristup imovini.

U rujnu 2020. Europska komisija predstavila je zakonodavni prijedlog uredbe o tržištima kriptoimovine. Prijedlogom se nastoji pružiti sveobuhvatan okvir za reguliranje i nadzor izdavatelja kriptoimovine i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom s ciljem zaštite potrošača te integriteta i stabilnosti financijskog sustava.

Međutim, potrošače se podsjeća na to da prijedlog i dalje ovisi o ishodu suzakonodavnog postupka. Potrošači neće imati koristi od bilo koje od zaštitnih mjera predviđenih u tom prijedlogu sve dok se on ne donese i počne primjenjivati.

Na datum izdavanja ovog upozorenja , piše Hanfa, postojalo je više od 17.000 različitih vrsta kriptoimovine, od kojih se neke ponekad nazivaju:

  • 'virtualnim valutama'
  • digitalnim 'kovanicama'
  • 'tokenima'

Najpoznatije vrste kriptoimovine zasad su bitcoin i ether, koji zajedno čine oko 60 posto ukupne tržišne kapitalizacije kriptoimovine. Potrošnja energije povezana s određenim vrstama kriptoimovine visoka je, npr. zbog postupaka rudarenja i validacije, a potrošači bi trebali biti svjesni njezina utjecaja na okoliš.

Što su kriptovalute?

Najjednostavnije rečeno - nova vrsta novca, koji zapravo nije novac, koji nastaje rudarenjem, ne postoji u fizičkom obliku (kao recimo kovanica ili novčanica), nije reguliran zakonima u svijetu, a sve češće se počinje koristiti. Više pročitajte u tekstu KRIPTOVALUTE - što su, kako funkcioniraju i jesu li opasne

A ako ste kupovali kriptovalute (odnosno kriptoimovinu) i želite ju pretvoriti u pravi novac, onda ćete pod određenim uvjetima platiti porez

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.